Жидов

mu ima svega neko 6 općina), zadrla 'je i u Zagreb; Općina gospodina Herškoviča ulazi u taj Savez. Pa za volju povećanja ortodoksnoga saveza, zašto da se ne riskira lom u Zagrebu. Ovdje treba, čini se, tražiti iz’azište svega, što se tu desilo. To je pitanje, na koje ćemo se naročito svratiti, a diskusiju sa g. Herškovićem smatramo ovime završenom. Uredništvo »Zidova«. Gospodine uredniče! U broju 51. Vašeg cij. tjednika od novembra 1925. na strani 5., a pod naslovom »Tri bogoštovne općine u Zagrebu« prikazano je posve neispravno obnovljenje autonomne izraelitske ortodoksne općine u Zagrebu, a naročito želi pisac tog članka mene u čudnom svijetlu prikazati, pa Vas toga radi molim, da mi u Vašem cij. časopisu malo prostora ustupiti izvolite. Konačno se ne radi o meni, već o našoj svetinji, o vjeri naših otaca, kojoj sam ja i moji sumišljenici strogo u smislu svetog pisma dušom i tijelpm posve predani, a što to naglašujemo ni pisac odnosnog članka ne poriče. Pisac ispravno navadja, da su zagrebački ortodoksi do god. 19(>6. imali svoju posebnu autonomnu ortodoksnu općinu, koja je bila posve neovisna od Zagrebačke izraelitske bogoštovne općine i ispravno navadja, dal je god. 1906. tu autonomiju izgubila, a bivši njeni članovi prisajedinili su se Zagrebačkoj izraelitskoj bogoslovnoj općini. Autonomiju je izgubila općina zatoj Sto je općina primala i takove članove, koji nijesu bili ortodoksni, a pristupili su u ortodoksnu općinu lih zato, što su kao takovi plaćali mnogo manji porez, nego što bi ga plaćali, da su ostali članovi izraelitske općine. Ispravno nadalje navadja pisac, da se je zadnjih nekoliko godina pojavila želja kod starovjeraca, da se stvori posebna ortodoksna općina, i to lih iz čisto vjerskih razloga. Sad ali postaje pisac odnosnog članka posve neobjektivan i osoban, i želim ispraviti njegove neispravne navode, jer nas pisac prikazuje onamo, kao da smo svoju autonomiju iznudili; »mudro i suvremeno«. »Herškovič udesio ie stvar tako, da su se i neki malodobnici iz porodice tog gospodina potpisali« »angažirana su trojica odvjetnika jedan iz Zagreba, a dvojica iz Beograda, koji su i narodni zastupnici« «mimoidien je Savez jevrejskih općina« »prljavo djelovanje« »denunciraju svoju braću« te kao da smb zaveli u bludnju Ministarstvo Vjera, vrhovnog rabina itđ. Sve to ne stoji, iai postanak autonomne naše opčine ie bio posve legalan, ispravan, a naš rad otvoren. Današnji naši protivnici gg. Rothstein i drugovi( bili su oduševljeni zagovornici našeg nastojanja za polučenje autonomne ortodoksne općine, te sam ja kao potpredsjednik udruženja starovjeraca, obavijestio o našoj nakani predsjednika saveza iz Subotice, te je ovaj odobrio, da se provedu sve predradnje, da se stvori autonomna Tom je prilikom £. Rothstein kao predsjednik udruženja naročito ovlastio mene i g. Hirsch-a, da sve poduzmemo za ostvarenje našeg cilja', te nam je predsjednik saveza dao za to potrebne upute i savjete. Ja sam tada u pratnji g. Rothsteina obišao (g. Rothstein je došao po mene fijakerom u moju radnju), potpisane, koji su tada u prisuću g. Rothsteina potpisali molbu za autonomiju. Ta molba nije nikada bila cdbita, već je baš na tu istu molbu riješenje Ministarstva uslijedilo, a niti je tko takovu molbu potpisivao a niti podnašao. Prema tome nije Vaš dopisnik ispravno Vas izvijestio, kad je tvrdio, da smo mi mimo saveza što poduzimali već je istina naprotiv, da smo sve što smo poduzimali, činili po naročitoj uputi predsjedništva saveza ortodoksnih općina. Ja žalim što dopisnik tvrdi, da je odnosni naš

podnesak na ministarstvo potpisan po malodobnicima moje porodice, već je naprotiv istina, da su taj podnesak potpisali zreli ljudi, Židovi, ortodoksi najbolji naši vjernici a medju njima i predsjednik g. Rothstein i zač. predsjednik gosp. Engelsrath. Medjutim ne nalazim za shodno, da Vam gospodine uredniče oduzimam prostora sa navodima naše molbe, već će biti dovoljno, da Vam još saopćim, da je gospodin vrhovni naš rabin gosp. dr. Alkalaj naš pokret osobito pozdravio i da je Ministarstvo Vjera pozivom na čl. 12. Ustava kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, jer je ortodoksni vjerski pravac priznat kao samostalan i usvojen za cijelo područje kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca i da se kao takav imade priznati u svim pravnim oblastima sa svim pravima i povlasticama, što ih državni Ustav i zemaljski zakoni daju ustavno usvojenim vjerama dalo nama pravo, da i mi izradite ortodoksi osnujemo samostalnu ortodoksnu izrae'itsku bogoslovnu općinu u Zagrebu. Ovo riješenje izdao je gospodin Ministar Vjera dne 17. X. 1925. pod br. V. 13.834 1925. Nas čudi, da pisac članka nama zamjerava, što naš Statut imade odredaba, prema kojima mogu samo pravi ortodoksi biti u upravi općine. Ta za Boga, jesmo li ortodoksi ili nismo? Zar imade u Statutima nešto, što se protivi striktnim odredbama naše vjere. Zar pisca smetaju odredbe Tore? Zaštq smetq pisca članka, da se je našlo u Zagrebu ortodoksa, koji bar nešto do Tore) drže?. Mi ćemo biti svakako najsretniji, ako se što više ortodoksa u našu općinu začlani ali to moraju u istinu biti ortodoksi, koji će u istinu izvršivati sve one dužnosti i obveze, koje nam propisuje Tora, Medjutim se je na predzadnjoj sjednici pokazalo, da g. Rothstein nije više zagrijan za autonomiju, a jer nam je na srcu, da ne bude medju našom braćom Židovima afera, to smo lojalno rekli. Mi ne ćemo nikome smetati niti biti na teret. Tko je u istinu ortodoks, nekai ide s nama i primiti ćemo ga najsrdačnije. Na našu neobičnu radost moramo, gospodine uredniče konstatirati, da broj članova —; pravih ortodoksa koji se ne žacaju obdržavati propise svaki đa(n raste, a Vama zahvaljuje na ustupljenim riječima odani Vam Aleksander Herškovič, predsjednik Zagrebačke Ortodoksne Bogoštovne Općine.

Službena saopćenja

Sa sjednice Radnog Odbora Saveza Cijonista. Na sjednici R. 0., koja se ie održala u srijedu 2. decembra, riješavani su najprije tekući poslovi i prispjela pošta. Sjednici je prisustvovao i g. Lav S t e r n, koji je referirao o predaji Keren Hajesoda kuratorijumu u Beogradu, koju je predaju oba vir na poziv R. O. Nakon tog izvještaja izražava se zapisnička hvala g. Lavu Sternu, što se odazvao zamolbi R. O. i proveo predaju. Primljen je na znanje program boravka g. M. M. Usiš k i na u Jugoslaviji. Oosp. Drago S t e i n e r zastupat će R. 0., a Upravu Keren Kajemeta za Jugoslaviju glavni tajnik, g. dr. Alfred S i n g e r, kod boravka g. Usiškina u Beogradu.

Iz zagrebačkih društava

VELIKI OMLADINSKI ZBOR PRIGODOM BORAVKA M. M. USIŠKINA U ZAGREBU održat će se u sriiedu 9. o. mj. u 4 sata poslije podne u Vijećnici Izra©!. og. Općine, pa se pozivaju članovi Žid. Nar. Akad. Drušlva »Judeje«, Zid. Omladinskog Kola, Ahdut Hacofim, »Makabija« (omladinci), Jevr. sef. stud. kluba i »Baruchovva«, da u što većem broju prisustvuju ovome zboru. Hanhaga Saveza Žid. Om!. Udruženja. VELIKA HANUKA PRIREDBA U ZAGREBU. U nedjelju, dne 20. decembra poslije podne održati će se u Narodnom Kazalištu u Tuškancu, velika HANUKA PRIREDBA, koju priredjuje Židovska pučka škola u zajednici sa ostalom omladinom. Priprave za tu priredbu su u punom toku, a interes za tu priredbu medju židovskim gradjanstvom, napose medju omladinom i najmladjima je veoma velik.

IZ ŽIDOVSKOG NARODNOG DRUŠTVA U ZAGREBU

Pozivaju se Židovi i Židovke, da se upišu u Židovsko Nacijonalno Društvo u Zagrebu. Prijave za upis prima društveni blagajnik g. Salamon Papo, Zagreb, Boškovićeva ulica 34, telefon 28 —85. Članarina iznosi mjesečno Din. 10. Podjednako se umoljava svatko, đa-Jtod upisa očituje, da lii i koji stalni prinos želi davati za uzdržavanje tečajeva za hebrejski jezik. Odbor Židovskog Narodnog Društva. Predavanje gosp. Lava Sterna u Žid. Omi. Kolu. U nedjelju dne 22. novembra predavao je gosp. Lav Ste r n u nastavku svoga ranijeg predavanja o razvitku organizovanoga cijonizma i pojedinim institucijama. U oduljem razlaganju prikazao je g. Lav Stern postanak, razvitak i važnost pojedinih institucija, veoma je informativno prikazao rad organizacije i Kerena za vrijeme rata i u prvo izaratno doba. Ocrtao je nastojanje frakcija unutar Cionističke Organizacije a sistematskim je prikazom došao i do najnovije situacije u "pokretu i tu je na lagan način iznio i objasnio suvremene probleme pokreta, njegove organizacije i rada u Palestini. Na jednom od društvenih sastanaka govorit će g. Lav Stern o razvitku cijonizma u Jugoslaviji i o Savezu Cijonista.

OKO OSNUTKA ŽID. PJEVAČKOG DRUŠTVA U ZAGREBU

U zadnje se vrijeme opaža živo kretanje medin svim slojevima zagrebačkih Zidova u pogledu osnutka zasebnoga židovskog; pjevačkog društva. Iza raspada Makahijevog pjevačkog zbora, mnogo je puta pokušala omladina da ispuni tu prazninu, koja je nastala u kulturnom i društvenom životu zagrebačkih Zidova. Tim više, što od rasapa Makabiieva _ zbora u hramu pjevaju plaćeni ne židovski pjevači. Koliko se god zbog te nevolje kitnaio. glavom, učinilo se nije ništa. Pojedinačni pokušaji omladine bili su več unapred osudjeni na neuspjeh, jer nijesu nailazili ni na odziv ni na pomoć gradjanskih slojeva. I tako nakon duge stanke skrštenih raku počinje danas opet da se intenzivnije raspravlja o židovskom pjevačkom društvu, a time u vezi i o pitanju židovskoga templ-hora. Izgleda, da će ovaj puta doista uspjeti realizirati te dugogodišnje planove, to više. Sto je ovaj puta preuzela inicijativu sama bogoštovna općina. Zagrebačka žid. bogoštovna općina time, eto, u nizu svojih kulturnih i blagotvornih čina, udovoljava važnoj i časnoj zadaći, za koju će joj, ako uspije, biti zahvalan svaki Židov, koji je osjećao težinu toga našeg Momentano se vode različiti pregovori, koji treba da prebrode sve tehničke

10

»Ž I D O V«

BROJ 52.

FOTOfITELIER tWEINRICH I QRUQ - ZfldREB ILICA 34 TELEFON 7-59 Lijepa i moderna izradba. Umjerene cijene.

Advokat dr. Pavao Beck, Zagreb preselio je svoju advokatsku kancelariju u Berislavićev u ulicu br, 17., telefon br. 9—19.

Kod Misrađa SŽOU., dobiva se vrlo ukusna i već češće s mnogo strana pohvaljena knjiga »Jiidischer Almanach« i to uz cijenu od Din, 3G. U toj lijepoj knjizi, koja ne bi smjela da fali ni u jednoj židovskoj obitelji, imade vrlo poučnih i lijepih članaka đr. P. H, C h a j e s a, nadrabina iz Beča, gdje Anite Mii 111 e r-C ohe n, Wolfganga v. Weisla, Arnold Zwei g a, Franza Werfela, Stefan Zweiga, Felbca Saltena, Hansa Kohna, Roberta Weltscha, Hugo Bergmannai mnogih drugih uglednih židovskih pisaca. Osim toga je knjiga ukrašena vrlo lijepim, originalnim slikama i crtežima, te svojom ukusnom opremom i vanrednim sadržajem sliče svuda veliko priznanje. Adresa Misrada Sav. Žid. Omi. Udr.: Zagreb, Ilica 31.

Perzijski sagovi U VELIKOM IZBORU STIGLI glad i drug PRIJE FILIP HAAS i Sinovi ZAGREB JELAČIĆEV TRG 28. I. KAT Telefon 28—78.