Жидов

Savez je odgovorio da o tome vodi računa i da je u tom smjčru poduzeo korake kod ministarstva vjere i ministarstva socijalne politike. Sarajevski tjednik »Jevrejski Život« obratio se u zadnje vrijeme na Sefarde naše kraljevine, da popravi svoj teški financijalni položaj u kojem se nalazi i koji mu prijeti da eventualno obustavi svoje daljnje izlaženje. Čujemo da se ta akcija s uspjehom provadja, te da ima mnogo vjerojatnosti da »Jevrejski Život« ne će morati obustaviti svoje izlaženje. Sefardska bog. općina votirala je »Jevrejskom Životu« potporu za ovu godinu. »Nar. Ž, Svijest« donaša u polemičnom članku, da ta potpora 'iznosi 10.000 dinara.

OSNIVANJE DRUŠTVA JEVREJSKIH SREDNJOŠKOLACA U SKOPLJU

(Od našeg redovitog dopisnika). Inicijativom g. Josefa Behara, ravnatelja osnovne jevrejske škole u Skoplju, a po prethodnom odobrenju direktora ovd. muške i ženske gimnazije, osnovano je u nedjelju 29. novembra Društvo Jevrejskih Srednjoškolaca u Skoplju, G. Behar pozvao je za taj dan u školu sve učenike i učenice gimnazije od 111. razreda dalje. Podužim govorom nastojao je g. Behar da objasni omladincima kakve sve koristi mogu oni imati, kad su organizovani u jednom društvu. On je potanko obrazložio, kako treba društvo da izgleda i da radi, pa je naglasio potrebu stupanja u SŽOU., od koga će društvo stalno dobiti upute i materijala za rad. Upoznajući ih sa »Giđeon«-om i »Haaviv«-om, on je njima preporučio da se pretplate na njih, te je napokon gpvorio i o »Židov«-u i ostalim jevrejskim novinama u našoj kraljevini. Riječi g. Behara prisutni su slušali sa velikim interesovanjem i sa osobitim oduševljenjem i jednoglasno su izjavili, da su pripravni da osnuju jedno društvo. Zatim se je prešlo na izbor odbora, u koji su ušli: Hajim H a za n, predsj,; Hajim K a 1đe ro n, potpredsj.; Kaš u 11 o, tajnik; Hajim M i zr a h i, referent za »Gideon« i »Haaviv«; Riketta Sour i s, blagajnik; Žulijeta Rafa e I, knjiž, i Marika B e r a h a, referent za nacij. fond. Govoreći o imenu, koje treba dati društvu, oni su čudnovato svi kao da su se prethodno dogovorili izabrali ime »Gideon«. Pošto je. odlučeno da sva saopštenja društvenog odbora budu objavljivana u sobi jevr. škole, gdje oni dolaze na predavanja hebr. jezika i historije, oni su se razišli, osim izabranog odbora, koji je ostao da održi svoju prvu sjednicu. Nakon toga održana je sjednica odbora, na kojoj je g. Behar potanko upoznao odbor sa dužnostima i naglasio da oni trebaju samostalno da rade, obećavši im, da će ih redovito i vazda pomagati u radu. Na narednom sijelu bit će predavanje posvećeno biblijskoj temi o sudiji Gideonu, a predavat ■će predsjednik udruženja h, Hajim Haz a n.

150-GODIŠNJICA BOGOŠTOVNE OPĆINE U SUBOTICI

Bogoslovna općina u Subotici slavi, kako smo već javili, 8. decembra ove god. 150-godišnjicu svoga opstanka. Općina je formalno osnovana godine 1786., ali je već ranije djelovala. Te je godine brojila općina 12 porodica. Prvi njen predsjednik bio je Josef H e r s c h e 1. U to su vrijeme morali Židovi u Subotici još uvijek plaćati tako zvani tolerancijom porez. Godine 1805. smio je krojać Jakov Lobi da šije samo za Židove. Prvi hram sagradila je općina godine 1800, i to u jednom dvorištu, jer ga nije smjela da podigne na uličnoj fronti. U isto vrijeme sagradjena je Mikva. Tada su Židovi u Subotici imali svoj naročiti rajon: smjeli su se nastaniti samo u trim odredjenim ulicama. Godine 1867. uklonjena su konačno sva ograničenja. Općina, koja danas broji nešto preko 1000 porodica, sagradila je godine 1902. veličanstveni hram, koji slovi kao najljepši u kraljevini. Preko dva decenija stoji na čelu općine dr. Adolf Klein kao njen -predsjednik, a kojih deset godina nadrabinom je te općine dr. Josef G e r s o n. Subotička općina slavi rijetku slavu. Zapravo proslavljuje 150-godišnjicu dolaska prvih Židova u Suboticu. Ta slava subotičke općine izgleda da nema onoga duha, koji bi čitavoj općini podavao hranivc srčike za budućnost. U toj općini nema danas duha obnove, koji pomladjuje i ojačava židovstvo ■dajući mu garancije za bolju budućnost. Želimo joj zbog toga da svojom proslavom započne novu eru, u kojoj će kao ugledan član jedne aktivne cjeline živo saradjivati u renesansi židovskoga nadoda. PREDAVANJE SVEUČ. PROF. Dra. GRGE NOVAKA U Ž. N. A. D. »JUDEJI«

. U nizu javnih predavanja, koje prirediuje tokom ovog semestra Zid. Nar. Akademsko. Društvo »Judeja« za žid. gradjanstvo i omladinu, održao je u 'srijedu 2. decembra u punoj Vijećnici Izrael. Bog. Općine veoma poučno i interesantno predavanje sveučilišni profesor gosp. Dr. GRGA NOVAK o temi; »ULOGA ZIDOVA U TRGOVAČKOM RAZVITKU DALMACIJE«. Radi ograničenosti prostora u ovome broju donijet ćemo u slijedećem »Židovu« potanji izvještaj o tome predavanju, za koje držimo, da je od potrebe da ga i široki krugovi naše javnosti potame upoznaju. Za sada bismo htjeli tek spomenuti, da je to bilo prvi puta, na koji sveučilišni profesor govori u Zagrebu u kojem židovskom društvu, pa zato zahvaljujemo i g. prof. dru. Grgi Novaku, što se je pripravno odazvao pozivu »Judeje«, a i akademskom društvu »Judeji«, koje je dalo inicijativu za to predavanje. Sijelo je bilo dobro posjećeno od omladine i gradjanstva, pa ćemo u s ijedećem »Židovu« potanje izvijestiti o sadržaju predavanja. ♦ Budući da će slijedeće nedjelje boraviti u Zagrebu g. M. M. Usiš'k im, to se slijedeći tjedan ue će održati nikakvo predavanje. Daljnfa javna predavanja »Judeje« nastavit će se radi božičnih univerzitetskih ferija sredinom januara.

IZVANREDNO SAVEZNO VIJEĆE SAVEZA JEVREJSKIH VISOKOŠKOLACA

Izvanredno Sav. Vijeće Jevr. Visokoškolaca održat će se u n e d j e 1 ju, dne 6. o. mj., n Vijećnici Izrael. Bog. Općine u Zagrebu. Početak u 9 satLprtre'pbifife.'

OKO AUTONOMNE OPĆINE ZAGREBAČKIH ORTODOKSA

Izvanredna glavna skupština »Udruženja Starovjeraca«. U nedjelju dne 29. novembra održalo je »Udruženje Starovjeraca« izvanrednu glavnu skupštinu, da odluči, hoće li poći sa grupom, koja je dobila autonomiju ili će i dalje ostati unutar jedinstvene zagrebačke općine. Skupštini je prisustvovalo nešto preko 30 članova i sve do glasovanja protekla je u potpunom miru. Nije bila prisutna grupa g. Herškovića. Skupštini je jedno vrijeme prisustvovao i predsjednik Izraelitske bogoštovne Općine gosp. dr. Hugo Kon. Oko 11 i p„ otvorio je skupštinu predsjednik udruženja gosp. Lavoslav Roth st e kn. Povukao ie paralelu izmediu sidre, koja se dan prije čitala i iztnedju razvitka ortodoksne općine. Nadalje je spomenuo, kako je 1906. oduzeta autonomija dotadašnjoj ortodoksnoj općini. Hvalio je odličan postupak vodstva zagrebačke općine prema ortodaksima. koji su unutar te općine imali stvarno potpunu autonomiju. Iznio je neke detalje o tom, kako su se skupljali potpisi za molbu na ministarstvo. Iza gosp. Rothsteina uzeo je riječ gosp. dr. Kon, na je u stvarnom i uvjerljivom govoru Iznio stajalište bogoštovne općine, istaknuvši jasno i pregnantno, koliko je sa raznih gledišta potrebno jedinstvo. Prema vani treba jedinstvene reprezentacije, a prema unutri može i valja da Postoji .potpuna autonomija. Grupa, koja je ishodila autonomiju, dobila ju je. jer je zavela ministar-

stvo u bludnju. Dr. Kon je dalje iznio, što će sc poduzeti, da se ovako dobivena autonomija poništi. Živo odobravanje popratilo je završite riječi dra. Kona, kojima je ponovno naglasio potrebu jedinstva i štetu, koju nam na/nosi cijepanje. Dr. Kon htio je da nakon svoga govora ode sa skupštine, ali je živo nagovaran od velikogal dijela fkupštine pristao da sasluša još nekoliko govornika u debati. Gospodin E n g 1 s r a t h je za autonomiju, ali uz neke promjene. Tražio je, da se pita jedan viši ortodoksni forum, pa da onda čiste savjesti mogu svi primiti konačno rješenje. Velik se dio skupštine bučno protivio tome. Dr. Steinhardt se odlučno protivio autonomiji, koju je dobila grupa oko gosp. Herškovića. On je principijelno protiv nje, jer je drži škodljivom za ortodoksiju. Predlaže, da se zabaci prijedlog gosp. Engelsratha i da se otkloni autonomija, jer nije zakonita. Prije prolaza na glasanje napustio je skupštinu dr. K o n, a gosp. R o t h s t e i n iznio je neke detalje iz statuta, koje je potvrdilo ministarstvo onoj grupi. Uredili su si klase porczovnfka (I. razred p'ača godišnje 20.000 dinara, 11. razred 10.000, a 111. razred 5000 dinara) Od 02 člana udruženja brani autonomiju svega 7 ljudi. I on bi bio za autonomiju, kad bi ona bila dobra za Zagreb. Dalje je iznio neke detalje o dogadjajima, koji su se dešavali unutar redova ortodoksa, iza što je gosp. Heršković dobio rješenje od ministarstva. Nakon što je g. Engelsratli ponovio svoj raniji prijedlog, da se. odabere naročiti Bes-din, koji će donijeti odluku o toj stvari, iznio je gosp. Rothstein točno, što je učinio, da se dodje do rješenja u dubu prijedloga gosp. Engelsratha. On je kao predsjednik udruženja odabrao jednog rabina za Bes-din, a izbor drugoga prepustio je grupi g. Herškovića. Ta dva rabina birali bi za predsjednika trećega. Sekretar udruženja g. H e s s e 1 otišao je s ovakovim uputama do g. Herškovića, ali grupa tog gospodina nije pristala na ovu soluciju, pa nije potpisala očitovanje, kojim bi se obvezala, da će se podvrći Bes-dinu trojice ortodoksnih rabina. U javnom glasovanju, koje se iza toga provelo, a koje je bilo van redno živo, glasovalo je 27 prisutnih članova protiv autonomije, t je glasovao za, a 5 članova nije glasovalo. Nakon toga zaključena je skupština. Ispravak gospodina Herškovića. Smatramo našom moralnom dužnošću, da stranci, koju smo kritikova!!, dademo prilike, da se u našem listu brani i ako smo stvarno dužni, da donesemo samo činjenički ispravak. Zbog toga donosimo niže članak potpisan po gospodinu Aleksandru Heršković u, u kojem se replicira na naše navode u bilješci u 51. broju »Zidova«. Taj članak donio je u našu redakciju sam gosp. Heršković. Medjutim u tom Sanku ima nešto direktne replike na pojedinosti, ali nema onoga, što je naiglavnije; nema opravdanja za postupak, kojim su gospoda došla do autonomije, a ni za samu autonomiju. Iz lojalnosti uvrstili smo ovaj članak, u kojemu pisac operira sa odanošću vjeri otaca i Tori protiv naše bilješke, kao da nas »smetaju odredbe Tore«. Tu se hoće pobiti naša tvrdnja, da su mimoišli Savez Jevrejskih Veroispovednih Opština, korekturom, da su činili sve po uputi predsjednika Saveza Ortodoksnih Općina, a jednako nam se podmeće, da smo u toj našoj bilješci rekli, da su oni (grupa g. Herškovića), zaveli u bludnju i gosp. Vrhovnoga Rabina. U članku nije demantovana naša tvrdnja, da je autonomija isposlovana po trojici advakafa. Mi nismo tvrdili da je odbijena molba, koja je direktno poslana ministarstvu, nego smo govorili, da je svojedobno (a to se desilo ranije) nadležna oblast u Zagrebu odbila molbu za autonomijom. Mi i dalje odlučno tvrdimo, da je postanak autonomije općine, za koju gosp. Heršković potpisuje kao njen predsjednik, nelegalan i neispravan. Lične prepirke unutar »Udruženja Starovjeraca«, sitne kehilske svadje stvar ne opravdavaju. Mi ne sumnjamo u predanost Tori i vjeri otaca, na koju se poziva gospodin Heršković. U njega, bez sumnje ima te predanosti. Ali je očita Profanacija Tore i vjere naše. ako se ono, što su on i njegovi pristaše počinili, hoće da brani Toriun i vjerom. Bojovna ortodoksija iz Vojvodine, k(»a je stvorila Savez Ortodoksnih Općina (u nje-

BROJ 52.

»ŽIDOV«

9

ŽidoisEp narodno druStoo u Zagrebu priredjuje u subotu, dne 5. decembra u 8 i pol sati uveče u Vijećnici bogoštovne općine Pnslavu petoodlšnjlce Histadrut Klali! (Opće židovske radničke organizacije u Palestini) Govorit će: g. dr. Aleksandar Licht i g. Hans Nochsinger.