Жидов

"Caveant consules"

K pitanju osnutka zasebne sefardske bogoštovne i opštine u Zagrebu. U posljednje se je doba mnogo pisalo, a još više govorilo o osnutku sefardske opštine u Zagrebu. Nije propuštena ni jedna prilika, a da se o tom pitanju ne bi raspredalo. I doista, ovo je pitanje zadiašne naravi, pa i treba o njem da se govori. »Nije jamačno ni jednom Židovu, koji ima pozitivno gledište prema židovstvu, potrebno dokazivati potrebu homogene židovske cjeline u Jugoslaviji«. Ali za čudo, o ovom se govori i piše onako, kako se ne hi smjelo ni govoriti ni pisati. U tome je toliko, blago rečeno, netačnosti ne ispitujući, da li su ove unesene hotice ili nenamjerno da sam uvjeren, da će i samo predstojništvo bogoslovne opštine u Zagrebu naći 4 shbdnim i potrebnim, da o ovom dade potrebna razjašnjenja, e se ne bi pomislilo, da se ono tim netačnostima želi poslužiti. Sa najviših mjesta, po najpozvanijim ljudima se tvrdi, da se ovo pitanje stavlja »iz negativnih raspoloženja, kaprica i taština te iz nekih naročitih računa, jer je toj šačici principijelno do separatizma, jer su principijelno protivnici jedinstva našega jevrcjstva i njegove jedinstvene organizacije, jer jedna separatistička manjina terorizira većinu«. Ovakovo pisanje i tvrdjenje je bezrazložno i neosnovano, te ne samo da ne pridonosi što pozitivna, nego škodi i stvara zlu krv. Gosp, Ari stavlja u svom članku u posljednjem broju »Židova« tvrdnju, »da je zagrebačka opština očitovala svoju pripravnost i dala dokaza, da hoće i da može u krilu jedne jedinstvene opštine udovoljiti u punoj mjeri, makar i uz znatne žrtve, svim opravdanim interesima svake grupe«. Ne upuštajući se u historijat ovoga važnog pitanja, kada je sam g. predsjednik bogoštovne opštine izjavio protivno no g. Ari, ustanovit ću slijedeće: Koncem aprila o. g. zatražilo je predstojništvo bogoštovne opštine u Zagrebu od ovdašnjih Sefarada, da svoje zahtjeve dostave pismeno. Iz toga se dade zaključivati, da su pregovori već od prije bili u tečaju. Mjeseca maja obavljena je dostava tih zahtjeva, kojima se traži; 1) dvorana, u kojoj bi se obavljala služba Božja i 2) da se najmi hazan. koji umije da čita po sefardskom izgovoru, a koji u isto doba može da bude i činovnikom opštine, kako bi troškovi bili što manji. Svako, tko želi da objektivno prosudi ispravnost ovih zahtjeva, mora da ih ocijeni minimalnima, Nije za Sefarde zahtjev zasebne službe Božje »kaprica« ili pak »licemjerstvo« nego ispravni i istinski osjećaj potrebe. Mi smo navikli, da hazana u molitvi pratimo, što više i sami pojedine dijelove molitve obavljamo. Ne uzev u obzir da su i običaji u hramu različiti valja istaknuti, da u sadanjem hramu niti što razumijemo, a niti se snalazimo. Da i ne govorim o tome, kako djeluje aa nas sviranje orgulja. Upućujem samo na članak g, Š, Freibergera, otštampan u »Židovu« proljetos, prigodom konfirmacije. Pa i samo je predstojništvo opštine očitovalo, da zahtjevi nijesu veliki. Medjulim odgovora na naše zahtjeve ne bijaše kroz puna tri mjeseca. Tek nakon urgencije dostavilo je predstojništvo bogoštovne opštine rješenje u mjesecu augustu, da zahtjeve ne može rješiti, jer se većina članova odbora nalazi na ljetovanju, ali da će meritorno rješenje uslijediti sredinom septembra i to po svoj prilici povoljno. A evo, nastupio je i decembar, a da toga rješenja još uvijek nema. Ovakovo je stanje stvari i ja jamčim za istinitost gornjega. Međjutim, Sefardi još uvijek nijesu napustili nadu, da će se ovo piU nje povoljno riješiti. Premda su pravila sefardske bogoštovne opštine po Savezu Jcvr, Veroispoveđnih Opština potvrdjena, premda ima mnogo sigurnosti, da će ih potvrditi t Ministarstvo Vera, ipak se još uvijek sa sefardske strane nastoji, da se udovolji njihovim zahtjevima, koji po svakoj objektivnoj ocjeni nijesu veliki, pa da nestane t.og pitanja zasebne opštine. Kad g. Ari vrdi, da je zagrebačka opština očitovala svoju pripravnost, da hoće udovoljiti opravdanim interesima svake grupe, onda ne treba drugo, no da ta pripravnost predje u djelo. Neka se o tom sama opština izjasni prema Sefardima, jer ona toga do danas učinila nije. Mislim, ako se čitava ova stvar posmotri sa ovog jedinog ispravnog i istinskog gledišta onda oe može biti govora o »kapricaraa« nego nasuprot

o dobroj volji, da se ovo pitanje riješi na korist jedinstva i održanja homogene cjeline jevrejstva. Prijetnjama, zakonom i neistinitim tvrdnjama ne riješavaju se pitanja medju braćom, nego dobrom voljom i ljubavlju.

Dr.

J. S. L e vy.

Prema pouzdanim informacijama, koje smo dobili tik pred predajom ovoga članka u tisak, pitanje hi se posebne sefardske opštine vjerojatno doskora imalo likvidirati. Rješenje bi bilo u tome, što se ne bi stvarala posebna sefardska bogoštovna općina. Vode se pregovori u tom smislu i sefardski općinari, ,o kojima se ovdje radi pokazuju mnogo lojalnosti i spremnosti, da svoja pitanja riješe u okviru Izraelitske Bogoštovne Općine. Uredništvo »Židov a«.

PALESTINA I NEMIRI U SIRIJI

Na sirsko-palestinskoj granici skupilo se mnoštvo bjegunaca. Posljednje vijesti vele, da je 2000 Siraca pobjeglo ispred Druza na palestinsko mandatarno područje. U blizini sirsko palestinske granice vode se već odulje vrijeme oštre borbe izmedju ustaša i francuskih četa. Palestinska vlada pobrinula se, da za vremena zaštiti palestinsku granicu od prelaza bjegunaca i naoružanih čela i pojedinaca. Zbog toga je nad Sjevernom Galilejom proglašeno opsadno stanje. Na kompetentnim mjestima dane su izjave da mir u Palestini nije ugrožen. Tako je lord Plumer pred neki dan izjavio službeno zastupniku palestinske Cijonističke Egzekutive Colonel K i s h u, da za sjevernu Palestinu ne postoji nikakova opasnost od borba, koje se dešavaju onkraj granice. Isto je tako nedavno ministar za kolonije A m e r y izjavio u engleskoj donjoj kući, da mir u Palestini nije ugrožen dogadjajima u Siriji i da engleska policija i žandarmerija nijesu došli u priliku da se upuste u borbu. Kolonije u najsjevernijem dijelu Palestine M etula, Kfar Gileadi i Tcl Haj obavljaju u miru svoje radove, a bojazan, koja je u pučanstvu vladala zbog opasnosti, da ustaše, bjegunci ili raspršane čete upadnu medju njih, uklonjena je jakom posadom, koju je engleska vlada odaslala u Metulu i okolišne krajeve. Palestinska vlada je obzirom na potrebne mjere opreza počela, da popravlja put od Roš Pine u Metulu, koji je bio za kiše potpuno nesposoban za transport. Tako će ova izvanredna situacija uroditi dobrim rezultat tom, da će sjeverne kolonije, dobiti dobru cestu. Osim toga dobila je Metula zbog vojnih potreba i telefonske veze sa Roš Pina a preko nje sa ostalom zemljom. ♦ Novi generalni guverner Sirije de Jouvenel, stigao je 30. novembra u Kairo, gdje se je sastao sa prvim sirskim zastupnikom. Iz Kaira krenup je de Jouvenel u Bajrut. Novi guverner Sirije, koji je pristaša miroljubive politike drži, da stvaranje normalne situacije u Siriji traži da se ustaše najprije svladaju i da se tek nakon uspješnih vojničkih operacija predje na miroljubivu upravu zemlje, k,oja će se obazirati na specijalne potrebe mandatarnog područja i na situaciju i karakter pučanstva. Bojevi ponad sirsko-palestinske granice bili su posljednjih dana vanredno žestoki. Borba se proširila na čitavu frontu od Hermona do Litania, Jedan odred palestinske policije naišao je ovih dana istočno od Safeda na čelu naoružanih Druza. Na poziv policije da se predadu i da polože oružje nisu se htjeli pokoriti, nego su pokušali da pobjegnu. U potjeri uhvatila je policija trojicu od njih, a ostalima je uspjelo da pobjegnu. Uapšeni Druzi odvedeni su u Safed, gdje je proveden protiv njih ratni sudbeni postupak. ♦ Prije svoga odlaska iz Pariza imao je novi komesar Sirije de Jouvenel odulji sastanak sa dr. Hajimom Wcizmannom. Njihovom razgovoru prisustvovali su vodj francuskih socijalista, član francuskoga parlamenta Leon B 1 u m i ministar de Monz i e, odlični zagovornici izgradnje židovske domaje u Palestini. Dobrovoljna nacijonalijacija zemljišta n Palestini. Jerusolim, 25. XI. 25, |P. C.) Običaj, da se Keren Kajemetu daruje privatno zemljište u Palestini, toplo je podupro jedan američki cijonista, koji je pisao uvaženom cijonističkom listu u New Yorku »New Palestince, te objašnjava taj običaj i objavljuje, da Keren Kajemetu daruje 20 dunama zemljišta koje posjeduje u Palestini.

NAHUM SOKOLOV NA KONFERENCI U BALTIMORE

Predsjednik Egzekutive, g. Nahum Sokolov otputovao je 20. novembra u Ameriku, da na temelju zaključka Egzekutive Cijonističke Organizacije prisustvuje konferenci u Baltimore. kojom se započinje kampanja za Palestinski Fond. Nahum Sokolov ostat će do konca godine u Americi a onda će ga vjerojatno zamijeniti predsjednik W e i z man n. Egzekutiva je podjednako odredila nekoliko delegata, koji će se kasnije uputiti u Ameriku, da saradjuju u kampanji. (Ziko).

BJALIKOVA PORUKA AMERIČKIM ŽIDOVIMA

Hajim Nahraan Bjalik upravio je konferenciji u Baltimore ovu poruku; »Američko je židovstvo oduševljenim naporima energičnih i predanih cijonističkih vodja steklo čast i pravo, đa u bistoričkom času goleme odgovornosti bude u sabiranju sredstava za osiobodjenje naše narodne domaje u prvim redovima. Neka Židovi Amerike ne sustaju i neka se ne odriču ove časti i ovoga poziva. Neka naprotiv podvostručenim nastojanjem i umoženim rezultatima pokažu, da su sinovi tvrdokornoga naroda i da se uzalud muče potomci Jerobcaraovi, koji hoće, da .odvedu narod sa historičkoga puta i da ga uvuku u nesigurne eksperimente. Treba da dokažu, da za naš narod ima samo jedan put put k Cijomi, Neka je Bog Cijonov s Vama u teškom Vašem djelu, neka blagoslovi ruke Vaših suradnika i neka milostivo primi djelo Vaših ruku«. 1 rabi Koock isporučio je svoje želje konferenci želeći joj u odlično napisanoj poruci potpuni uspjeh. PREDSJEDNIK FRANCUSKE REPUBLIKE ZAČASNI PREDSJEDNIK UDRUŽENJA FRANCEPALESTINE Franceski cijonista, advokat Ferdinand Corco s član predstojništva francuskoga Keren Hajesoda bio je pred neki dan u privatnoj audijen-ijf kod predsjednika francuske republike. Do u m e rgue-a. Gospođin Ferdinand Coroos informirao je predsjednika republike o ulozi Keren Hajesoda i Keren Kajemcta u izgradnji židovske Palestine i o ciljevima udruženja France-Palestine. Predsjednik republike izjavio je da francuski interes na Blizom Istoku leži u učestv.ovanju Francuske kod izgradnje židovske narodne domaje, u smislu mandata, koji je dan Velikoj Britaniji. Izjavio je sv je simpatije za cijonizam. Nadovezujuči na tu audijenciju izmjenili su prijateljska pisma predsjednik udruženja France-Palestine i bivši ministar Justin God a r d i predsjednik republike. Doumerguo preuzeo je začasno predsjedništvo društva. Pored Doumergue-a pripadaju začasnom predsjedništvu Herriot, Pa ini e v e i Jules C a m b o n. Predsjedništvo društva čine gospoda: Goda r đ, de M o nz i e, Albert Thomas, Paul Ap p e 1, Leon B 1 u m, prof. G i d e, Paul L a n g e v i n i Ferdinand C o r c o s.

48.500 funti za početak rada poljoprivredne radne godine

Jerusolim, 25. XI. 25. (P. C.) Keren Hajesod slavio je cijonističkim poljoprivrednim naseljima na. raspolaganje ukupnu svotu od 48.500 funti, da mogu energično početi sezonske radove. Na početku svake poljoprivredne radne godine moraju se sva naselja opskrbiti marvom, sjemenjem itd., da m,ogu započeti najvažnije radove. Sa sigurnošću može se računati na stalno jačanje i širenje produkcije mlijeka i mliječnih proizvoda u novim kolonijama i ako nemiri u Siriji onemogućuju da se odanle sada dobave krave. Razna naselja dobivaju materijal, koji je potreban da se započnu potrebne gradnje.

O Solel Boneu

Radnička gradjevna kooperativa Solel Bone primila je u prvom ćetvrtgodištu druge godine svoga. djelovanja (maj do augusta 1925.) narudžbe za LE 86.600, Od toga otpada 49.000 funti na kotar Jafe, 25.000 na kotar Hajfu, 11.000 na kotar Jerusolima, a 1000 na kotar Tiberijasa. Najveće gradnje bijahu gradnja gradske škole u Tel Avivu, hotela u Tcl Avivu, tvornice macota »Grands Moutins-a« u Hajfi, gradnje kuća i cesta u Afule, gradnje kuća i cesta u Afule, gradnje kuća, cesta i bunara u Herzliji, gradnje mostova preko Jarkona i kod Mpce. Na dan 1. augusta bilo je kod Sole! Bone-a uposleno 1715 radnika.

BROJ 52.

»2 I D O V«

7