Жидов

IZ JUGOSLAVIJE DOPIS CIJONIST. EGZEKUTIVE SAVEZU CIJONISTA

Egzekutiva' u svom dopisu' na Savez Cijonista od 2. o. mi. izražava zahvalu Savezu Cijonista Kralj. SHS'ža povjerenje vofifano na Saveznom Vijeću, te saopćuje. da je našu rezoluciju stavila na znanje i palestinskom dijelu Egzekutive. DR. MANJKE U ZAGREBU. Član direktorija Keren Kajemeta i Akcijonog Komiteja g. dr. Artur Hantke došao je dne’3. decembra iz Beograda u Zagreb. U veće 3. decembra održao je sjednicu sa Radnim Odborom. U petak poslije podne održao je sjednicu sa komisijom Keren Kajemeta, gdje su raspravljena sva pitanja rada i organizacije KKL u našoj državi'. Dne 4. decembra uveće održala se konferenca, kojoj su prisustvovali Radni Odbor Saveza Cijonista, komisija KKI-, po nekoliko predstavnika svih društava i viđjenije cijonističke ličnosti. Konferenca je priredjena u okviru Židovskoga Narodnog Društva. Na toj je konferenči dr. Hantke veoma informativno i interesantno referirao o suvremenoj situaciji i o problemima našega pokreta. Govorio je ponajprije o nemirima u Siriji obzirom na Palestinu, pa je obrazlažući u toj vezi pitanje našega odnošaja prema Arapima prešao na izlaganje o temeljnim i danas aktuelnim problemima cijonizina. Naročito je istaknuo momente, po kojima jedan pokret može da osvoji omladinu. Iza toga ocrtao je položaj u Palestini i spomenuo da drži, te će 4. alija doskora da prestane i da će se javiti alija sa novini karakteristikama. Tu je dr. Hantke osobito informativno povukao paralelu i'zmedju teškoća i pojava kod izgradnje Palestine i pojava kod izgradnje Amerike. Zatim je izložio važnost sporazuma postignutog sa Jointom u Americi. Ovaj dao svoga referata završio je dr. Hantke konstatacijom, da jačanje židovskoga života u'galutu jača cijonizam. Tu je dr. Hantke prešao na prilike u nas i istaknuo da cijonistički život u ■čitavoj zemlji ovisi o intenzitetu cijonističkoga života u najvećim mjestima. U Beogradu je "dobio dojam, da će ondje ojačati cij. život, ako ojača ovdje u Zagrebu. Inače su teškoće, koje postoje u svim zemljama u suštini jednake. U narednoj godini moramo provesti uvećani program i zato treba uložiti sve snage u rad. Nakon referata stavili su nekoji od nazočnih na dra. Hantkea pitanja, na koja je dr. Hantke odgovarao preciizno [ veoma duhovito. , Dr. Artur Hantke zadržao se u Zagrebu •do subote uveće. Taj je dan posvetio pitanjima Keren Hajesoda. Uveće je otputovao u Beč, odakle je nakon kraćeg boravka nastavio put za i^crlin.

PROSLAVA 150-GODIŠNJICE ŽID. BOGOŠT. OPĆINE U SUBOTICI. U utorak 8. o. mj. održana je u Subptici s v eć,ana proslava 150-godišnjice opstanka Zid. Bogošt. Općine. (Historijat te velike naše općine donijeli smo u jednom od prošlih brojeva našega lista.) U hramu je održana svečana služba božja, na kojoj su govorili gg. Vrhovni Rabin dr. Isak Alka 1 a j iz Beograda i novoizabrani subotički nadrabin dr. G e.r so n. Poslije službe božje predao, je Veliki Župan g. Ojorgjević u Gradskoj Vijećnici dugogodišnjem * predsjedniku bog: općine dru. Kleinu odlikovanje, orden Sv. Save. Nato je Vrhovni Rabin dr. Alkalajpročitao brzojave na Njeg. Veličanstvo Kralja i Ministra Vjera. Pročitan je zakjlućak bogošt. općine, da se na spomen jubileja osniva poseban fond, iz kojega će se trojici najboljih subotičkih studenata, bez razlike vjeroispovijesti, podijeljivati stipendije. Istoga dana primao je u Gradskoj Vijećnici Vrhovni Rabin dr. Alkalav deputacije iz obližnjih mjesta. Na večer priredjen je banket. Svim priredbama prisustvovalo je židovsko gradjanstvo i predstavnici vlasti i vojske te svećenstvo sviju vjeroispovijesti.

OSNIVANJE SEFARDSKE ORGANIZACIJE U BEOGRADU. (Od našeg redovitog dopisnika), U nedjelju 29. novembra uli sati prije podne održana je u sali kluba »Jedinstvo« konlerencija u cilju osnivanja Sefardske organizacije. Konferenciju otvara g. dr. Isak A 1 k a 1 a j. Vrhovni Rabin

i sa nekoliko riječi pozdravlja prisutne i iznosi značaj i potrebu organizovanja Sefarada. Predlaže za predsjednika konferencije g. dra. Solomona A 1 k a-1 a j a, što zbor jednoglasno prima. Predsjedavajući u svome govotu osvrće se na rad i odluke bečke Sefardske Konferencije i iznosi potrebu ove Organizacije sa ciljem na podizanju nacionalnom, kulturnom i religioznom svih Sefarada i na podsticaju za što jače učešće njihovo u izgradnji Ercc lisraela. Naročito je naglasio da organizovanje Sefarada ne ide ni za kakovim separatizmom, već naprotiv, Sefardi će i u buduće uvijek biti u tijesnoj suradnji sa braćom Aškenazima. U načelnoj d"iS\Usiji učestvovali su mnogi govornici, te je jednoglasno odlučeno da se osnuje ova Organizacija. Prilikom pretresa projekta pravila nastala je živa diskusija o pojedinim paragrafima, ali u glavnom zbor je većinom glasova iste primao sa poltebnim izmjenama i dopunama. Važno je istaći, da se Crkv. Školska Jevrejska Opšlina primila zaštite Organizacije odredjujući joj godišnju subvenciju. Potom je jednoglasno izabrana slijedeća uprava: Upravni odbor; predsjednik; g. Or. Solomon /\ 1kalaj, članovi: Aron A. Alka laj, David S. Pija d c, gdja Jelena de Majo, Moša Jos i f, Raf. Fin z i i Sara. Sumbul; nadzorni odbor: predsjednik g. Lazar Avramović, članovi gdja Matilda B a r u h i Jakov D a v i č o.

SAVEZNO VIJEĆE SAVEZA JEVREJSKIH VISOKOŠKOLACA U KRALJEVINI SHS. U nedjelju 6. o. mj. održavalo se je u Zagrebu Sav. Vijeće Saveza Jcvr, Visokoškolaca, na kojem je egzekutiva Saveza položila izvještaj o svojemu radu. Na laj izvještaj nadovezala se je opširna diskusija o zadaćama i radu Saveza, te‘ o ekonomskim potrebama naših studenata. Sav, Vijeće održalo je dvije sjednice, prije i poslije podne, no budući da nije moglo iscrpiti đncvnj red, to ć e se S a v. Vijeće na s t a v i t i' u n e d j e I j u 13. o. mj. Mi ćemo u slijedećem broju donijeti potanji izvještaj' o ovom važnom' Say. Vijeću.’ Kiko'čujemo, (I n o v d ćć c g z e k u t i v u'Šaveza, koja će se izabrali ove nedjelje, u*ći i neka stdrija gospoda, Pošfebna kjo misija u koju su izabrani predstavnici Saveza, Žid. Akad. Potp. Društva (Zagreb) i Potp.. Društva Jevr. Akademičara i/. Jugoslavije (Beč), raspravljala je o saniranju teškog financ, položaja bečkoga potpornoga društva. PROSLAVA PETGODIŠNJICE HISTADRUT KLALIT U ZAGREBU. Židovsko Narodno Društvo u Zagrebu priredilo, je u šlibolu, dne 1. decembra proslavu peie godišnjice osnutka opće židdvske radničke organizacije u Palestini, Histadrut Klalit. Priredba se održala u Vijećnici bogoslovne općine, koju,, su sakupljeno i omladina dupkom napunili. Nešto iza pola devet započela je ova proslava govorom predsjednika Židovskog Narodnog društva u Zagrebu dr, Aleksandra L i c h t a. Snažnim i lijepim riječima,,,s mnogo toplote 1 govorio je dr. Licht ,o veličini, snazi i. sadržaju onoga, što u Palestini stvara židoysko | radništv _____ . Stajali mi prema palestinskom radništvp u ideološkom pogledu kakogod, treba da ogledamo, Što su pridonijeli židovskoj stvari, što oni znače u etskom, socijalnom i naeijonalnom pogledu. Židovski je gradilac cesta najćudoredniji, najpredaniji i elskiji. dio naroda. .Moramp da se osjetim.o poniženi, kad sve te naše sitne borbe orajerimo o veličini sasvim jednostavnoga, besfraznoga rada u Palestini, Predbacuje se židovskom radničkom pokretu u Palestini asimilatorstvo, prijanje doktrinama, kojih korijenje nije u židovstvu. Ono, što židovski radnik stvara u Palestini ima svoj duboki korijen u židovskom narodu; to je živo propagiranje svega, š:o je u starom židovstvu propovijedano.. Dr, Licht obrazlaže dalje osnovu savremenoga židovskoga socijalizma. Govorio je o postanku Poale Cijona, istaknuvši njegovo dejstvo, pa je uvjerljivo i jasno označio korekturu, koja je u židovski socijalizam unesena ideologijom Hapoel Hacaira. Hapoel Hacair i Ceire Cijon iznijeli su načelo o priznanju pijonirstva, stvorili su halucijut. Nije primarna klasna borba niti doktrina. Treba socijalizacija duše. Jedna generacija se sada izdvaja i stoji daleko više nego Sto smo mi stajali. Mi možemo da zauzmemo kapitalističko gledište ili ne, možem,o da vjerujemo, da se uz ovaj socijalizam može korisno da razvije i kapitalizam u zemlji, ali moramo priznati, da ctsld primat svakako pripada židovskom radniku i njegovom shvatanju. Pred pet godina udružilo se židovsko radni-

štvo Palestine u sindikalnu organizaciju. To znači, da su sve radničke stranke i frakcije (u Palestini ih ima sedam) zadržale svoj politički program i orgonizovaie se u zajedničku organizaciju, da .ovako ojačane mogu bol'e braniti svoje stvarne interese. Unutar zajedničke organizacije stvorene su neke institucije, koje su se pokazale korisne i dobre (Hamašbir, Solel Bone, Kupat Holim, Bank Ha.poalim). Židovski je radnik potpuno osamljena pojava u staroj i suvremenoj ljudskoj zajednici. On je toliko povezan uz Palestinu, da ga nikoja razočaranja ne mogu nagnuti, da ;e ostavi. Dr. Licht govorio je dalje o lom, kako je židovski radni elemenat uspio da sc pored pomoći Keren Hajcsoda, ponajviše sara obezbjedjuje. Tu potanje crta Solel Bone, gradjev-* nu kooperativni židovskih radnika. Židovsko se radništvo ne da skrenuti s puta, da na kolcktivističkoj, možem.o reći komunističkoj, bazi stvara svoje farme i kvuce. Mora se imali na umu, da su te stvari još u pokusnom stadiju, a izgradjene su po ljudima, koji nijesu u Palestinu ponijeli nikakovo iskustvo, već samo golemi zanos, koji im kola u svakom nervu i koji im daje nadčovječnu izdržljivost i ustrajnost. Tu ne dostaje empiričko iskustvo i uzor, jer uzora za njihov rad nema danas niti ga je ikada bilo. Govornik dalje crta ukratko tečaj i faze imigracije u Palestini, pa dijeli imigraciju u fazu sentimentalne alije (Hoveve Cijonl), fazu romantične alije, koja nije radila po praktičnom planu i koja svršava sa smrću Gorđona i Trumpeldora; iza ove dolazi realna alija. Židovsko radništvo zašlo je nakon smrti Gorđona i Trumpeldora, koji’ su zaista bili heroji, u fazu realnoga naziranja. I vrijeme je za to. Jedan narod ne može da se održi od samih martira. Ne da sc budućnost jednog nafroda stvoriti jednim trajnim mučeništvom. Ono, što još uvijek ostaje, kad je radništvo prešlo na realno ostvarenje, na obaziranja na realitete, još je uvijek tako zanosno, da izaziva i da će još decenijama izazivali potpuno divljenje. Govornik je duboko uvjeren, da danas stvarno ncrAamo čuvara etskih ideala cijonizma izuzevši ovo radništvo. Mi nijesmo stopostotni.. Iščezavamo prema veličini ovih jednostavnih i anonimnih ljudi, koji daju tek »un soldat incomu, kome će se podizati samo kolektivni spomenik, dok pojedinac ne će dobiti tako zvana zlatna slova u historiji naroda. Taj židovski radnik stigao je da iznese parolu izgradnje židovske kulture, Dr, Licht drži, da nisu naši filolozi nosioci preporoda hebrejskog jezika, nego oni, koji muku muče i rade na cesti, u kamenolomima. Moramo de se đeformišemo u našoj nutrinji, da poprimimo etske osnovke socijalnoga popravka društva od ovih nosioca biblijske etike. Dr. Licht završio je svoj odličan gov >r, ovim riječima: »Završavam izražajem najdublje pošte prema najboljemu, najčišćemu i najplemenitijemu' dijelu cijonističkoga židovstva!« Govor g, dra. Lichla popratili su sVi 'prisutni živim odobravanjem. Iza toga-održao .je svoj . govor g, Hans H o c h s i n g e r. Povukao je paralelu izmedju socijalnih pojava u babilonsko i perzijsko doba i današnje situacije. Tu je pregnantno iznio neke interesantno momente, iz obrane Jerusolima _protiv opsade Babilonaca, Onda su jerusolimski stanovnici, posjednici robova oslobodili te robove pod uvjetom da podju na bedeme jerusolimske i da brane grad. Kad se neprijatelj povukao ispod zidina, oduzeše im opet slobodu. To podsjeća na židovske koloniste, koji su nakon pogroma u Jufi uzeli židovske radnike, da ih doskora otpuste i uzmu opet arapske radnike. Dalje iznosi glavne karakteristike obnavljača Palestine i židovstva, Nehemije i Ezre. Ezra, koji je izgradio nacijonalni individualitet našao je najbolji potporanj baš u najsiromašnijim slojevima židovskih seljaka. Tu je položaj bio jednak današnjem, kad je osnovica jake hebrejske Palestine u radniku, koji građi za buduće generacije bez obzira na svoje momentano materijalno stapje, Nosilac, ustrajni pregalac obnove naroda i zemlje jest palestinski radnik, njegovi su pogledi upravljeni u budućnost, i on kroči naprijed i u jakoj vjeri svojoj doprinosi goleme žrtve. Nakon govora g. Hochsingera završena je Ova proslava.

Iz Niša. Ova godina obećaje povećanu aktivnost u radu za KKL. Mjesna Organizacija uprijeti će sve sile, da izvrši ono, što je dužna. Tako je primila na znanje propisani joj ovogodišnji kontingenat za Keren Kajemet. Drugoga novembra održana je proslava osme obljetnice Balfourovc deklaracije. Tom prilikom sakupljeno je 380 Dinara čistoga prihoda za Keren Kajemet,

BROJ 53.

»ŽIDOV*