Жидов

PREDAVANJE FROF. Dra. GRGE NOVAKA O UTJECAJU ŽIDOVA U RAZVITKU TRGOVINE U DALMACIJI

U srijedu, 2. o. mi. održao je u »Judeju sveučilišni prof. dr. Grga Novak ovo predavanje, koje mažemo übrojiti medju najvrednija i najuspjelija predavanja, što su u posljednje vrijeme priredjena u »Judeji«. Prof. dr. Grga Novak dokaza« nam je, da je zaista dobro poznat sa razvitkom trgovine uopće u Dalmaciji, a napose mu je poznat uticaj Jevreja kod toga razvitka. Kao naučenjak i istraživao« obradjuje svoju temu sa čistom objektivnošću I posvema stvarno cijeni udk) Židova u izgradnji dalmatinske privrede. Lijepi historički prikaz njegov« daje nam dovoljno materijala, da si stvorimo jasnu sliku o značenju Židova u trgovini Dalmacije. Idući kronološkim redom, prikazuje nam predavač razvitak trgovine u Dalmaciji od dvanaestog stoljeća do najnovijeg doba. Već u početku 12. stoljeća nalazimo Židove u gradovima Solunu, Splitu i Zadru. U Veneciju došli su tek kasnije, a u većem broju se naseljavaju poglavito iza velikih progona u Spaniji. U Veneciji bio, je Židovima omogućen pristojan život. U početku dolazili su samo kao trgovački putnici, kasnije nalazimo već mnoge trgovce i Eječnike, a god. 1152. imade u Veneciji 1300 stailno nastanjenih Židova*. Jevreji otvorili su prve banke u Veneciji. Ljekar Leon bio je god 133). nagradjen za osobite zasluge okq uuapredjenja znanosti, a tako isto mnogi drugi u Veneciji i Mlecima. U 14. stoljeću našli su se medjutim nekoji ljudi, koji su Jevreje klevetali. Židovi budu na to istjerani, a kad im je bio dozvoljen povratak, morali su nositi posebne znakove kao žuto slovo »0«, žutu kapu, crveni išešiir i drugošta. Takove mjere bile su medjutim samo kratkog vijeka, jer su gradovi znali cijeniti koristi, koje su im donijeli Židovi, te su svi mogli naskoro otvoriti banke i uostalim mjestima. Osim toga dizali su i dobar dio ostale trgovine u svojim rukaruafc jer se tadanji 'dalmatinski plemići trijesu htjeli baviti trgovinom. U razvitku trgovine Dalmacije nastao jo znatan preokret otkrićem Amerike 1492. Trgovina, koja se je razvijala do (toga vremena u glavnom na Sredozemnom moru, poprimila je tim otkrićem sasvim novi, smjer. S druge strane otkriće puta u zapadnu Indiju učinilo je, te je cijeli Levant, dakle !i Italija i Dalmacija, u svome trgovačkome značenju znatno oslabljen. Prijetila je dapače opasnost, da će trgovina Dalmacije postati posvema ograničena na lokalne potrebe, jer do onda nisu bili izgradjeni nikakovi putevi prema unutrašnjosti Balkana. U to se vrijeme pojavi splitski židovski trgovac Daniei Rodriga, kop izradi osnovu jednoga trgovačkoga puta, koji bi s jedne strane na kopnu spojio Split preko Bosne, Srbije i Bugarske Carigradom, a s druge strane bio bi taj produžen do Venecije, te bi tako Split postao jedan od najvažnijih trgovačkih centara. Prema toj osnovi imali bi se izgraditi u splitskoj luci tako zvani lazareti (dašćare), gdje bi bila roba smještena, dok se dalje ne otpremu Da se to provede, morao se je Danijel Rodriga staviti u vezu s turskom vladom, a osim toga s posebnim carinskim činovnicima, bez kojih on nije mogao isposlovali provedbu toga plana. No i s dalmatinskim plemićima došao ie u sukob, te ga je stajalo mnogo žrtava, da kod venecijanske vlade isposluje potrebita sredstva za ovaj posao. Tek nakon mnogih godina uvidjeli su mjerodavni krugovi ogromnu korist ove osnove, te je Datriel Rodriga imenovan konsuljom židovske narodnosti u Splitu. Split brojio je oko godine 1628 oko 100 židovskih stanovnika. Predavač spominje junačke borbe Židova protiv turskih napadaja, te ie za priznanje Židovima nazvana jedna kula u Splitu »židovskom kulom«. Ona postoji još i danas. U završetku svoga predavanja spomenuo je prof. Novak loš imena istaknutih i f zaslužni-h dalmatinskih privrednika Židova inž. Sto c k a i D. Morpurga. Na koncu spominjemo, da je gosp. prči. No vak bio Ijubezan, te nam obećao, da će ovo predavanje skoro nastaviti, te iznijeti ulogu Židova i u privrednome životu ostalih krajeva naše države. F. Z.

Znanstveni rad našega prijatelja dra. A vrana D. Rosenberga. Njemački znanstveni časopis »K 01loidzeitschrift« donaša u IV. svesku ovoga godišta znanstvenu radnju profesora Hebrejskoga Univerziteta u Jerusolimu dra. A, Fodora i njegova asistenta dra. Avrama D, Rosenberga, koja nosi naslov; »0 metodi rastavljan ja pomoću adsorpcije« i podnaslov: »Iz instituta za biokemiju i koloidnu kemiju na Hebrejskom Universiletu u Jerusolimu«. Dr. Avram D, Rosenbcrg studirao je Kemiju u Zagrebu na filozofskom fakultetu, pa je tu pred dvije i po godine doktorirao na temelju radnje kod profesora Janečeka. Hajim J. Kalderon. Dne 7. o, raj. umro je u Beogradu naš sumišljenik g, Hajim J. Ka Id e r on, te je sahranjen uz brojno učešće židovskoga gradjanstva. U pokojniku gubi predsjednik udruženja cijonističkih visokoškolaca u Beču »Bar Giora« g, Jakob H. Kalderon svoga .oca. Našem mladom sumišljeniku i čitavoj pokojnikovoj porodici izrađujemo svoje saućešće.

Službena saopćenja POVJERENICIMA KEREN KAJEMETA!

o\ili dana boravio je u našoj sredini predsjednik direktorija KKL. g. M. Usiškin, te smo od njega ponovno ćuli, od kolike je važnosti po izgradnju Crec Jisraela akcija za Ueulut Haarec. Svi, koji su ćuli njegovu rijeć, sigurno će raditi svom snagom da prikupe sredstva za kupnju zemljišta. AH i oni, koji nisu imali prilike da ga ćuju, neka ćitaju njegovu poruku i neka pojaćanim energfaraa pristupe radu. Iskoristimo HANUKA BLAGDAN za veliku akciju za Geula; Haarec. Manifestirajmo našu zahvalnost odiićnome vodji List skinu, da pripomognemo praktićki ostvariti ideje KKL. Svako mjesto neka daje prema svojim silama, a mi smo uvjereni, da će to biti doličan obol jugoslavenskih Židova za veliko djeio izgradnje Erec Jisraela. Uprava Kereu Kajemet Lejisrael.

IZ RADNOGA ODBORA SAVEZA CIJONISTA

U srijedu, dne 9, XII. održana je sjednica R, 0, i komisije KKL uz prisustvovanje g. Usiškina. Uz članove R. O. i komisije KKL bila su prisutna još gg. đr. Lic h t, Lav Stern, te predstavnici povjereništva KKL za Zagreb. E>r. Stein uvodno referiše o stanju kupnje prikladnog zemljišta za jugoslavensku halučku farmu u Erec - Jisraelu i apelira ispred S, C. J. na g. Usiškina da on svojim autoritetom poradi, te bi se čitava kupnja zemljišta, kao i uopće sva tekuća pitanja halućke farme u najskorije vrijeme riješila. Gosp. Usiškinu momentano nijcsu zbog duže odsutnosti iz Palestine poznate sve prilike u toj stvari, ali izjavljuje svoju ponovnu spremnost, da će riješiti u najboljoj mogućnosti sva pitanja farme, U tu svrhu upućuje iz Zagreba telegrafski nalog za opaciju potrebnoga zemljišta do njegova povratka u Palestinu. Dr. Licbt izlaže mogućnost mnogo intenzivnijega rada za ostale finan. i opće intitucije cijon. u Jugoslaviji nakon toga, kada budu konačno likvidirani svi radovi i sabirne akcije za farmu. G. Usiškin izlaže zatim velike novčane izdatke KK za kupnje zemljišta u godinama 5685 i 5686 pa u vezi s time traži od R. 0. i komisije KK da maksimalnim naporom namaknu Narodnom Fondu što više sredstava. Zatim su raspravljena na poticaj gosp. Usiškina neka organizatorna pitanja Saveza Cijonista Jugoslavije.

HANUKA-AKCIJA KEREN KAJEMETA. Članovima S. Ž. O. U.

Poznato je, da su prema zaključcima posljednjega cionističkoga kongresa nekoji židovski blagdani odre cijeni kao dani za sabirnu akciju Narodnog Fonda. Poznato je i to, da u svim zemljama omladina snosi najveći rad za sabiranje, u ta sd činjenica ni u buduće ne smije promijeniti. Jedna od sabirnih akcija pada na Hanuku, pak je svima nama dužnost, da se taj termin ne mimoidje, nego da ponovno upregnemo sve svoje sile, kako bismo postignuti i ovaj puta što bolje rezultate u sabirnome radu. Zaišto je u prvom redu omladina zvana, da svoje sile stavi na službu za Keren Kajeinet? Zašto se uvijek ističe, da omladina nosi dio odgovornosti za uspjeh ili neuspjeh koje akcije i čitavog sabirnog rezultata? Prvi je razlog taj, što se ostvarenjem ciljeva Narodnog Fonda ostvaruju i ideali, ikoji velikim dijelom pokreću nas omladinski eijonistički rad. Svi ini hoćemo, da Erec Jisiael bude ne samo nacionalnim središtem židovskog naroda, nego ml hoćemo, da nam ta nacionalna domovina bude uredjena po drugim, pravednijim principima, koji će nacionalnoj domaji dati tek pravi smisao i visoki, ćovječanski cilj, a ne ćemo, da se ondje stvaraju nevaljane, na propast osudjene galutske forme ekonomskog života. Da se u Palestini omogući pravedna razdioba privrednih dobara ii pravedni, za sve jednaki društveni poredak, u prvom je redu potrebno, da zemljište ne bude u svojini privatnih lica. nego to zemljište mora biti narodno, zajedničko svima. To ,ie cijon&tićki kongres već god. 1901. spoznao, pak je tada donio odluku o stvaranju Keren Kajemeta, kao općeg židovsko-na rodnog fonda, pomoću kojega će se u Palestini stieati zemljište, a na ovom osnivati kolonije. Isprva je Fond kupovao zemljište u malenoj mjeri, ali poslije rata proširio je djelatnost velikim kupnjama, tako, da je danas više stotina tisuća dumima palestinske zemlje u rukama židovskoga naroda, i baš na zemljištu Keren Kajemeta osnivale su se i osnivat će se kolonije naših haluca, koji nam podaju toliko nade za budućnost Palestine, i kojima se intade svakako u prvom redu pripisati, -što je eijonistički pokret zadobio simpatije i širili masa židovskog naroda i prvih duševnih predstavnika nežidovskih velikih kulturnih nacija. Halučki je pokret povezan s idejom Keren Kajemeta u tolikoj mjeri, da si jedan pojam bez drugoga danas više ne možemo zamisliti Ali težnja omladine, ne samo opće-židovske. nego i jevrejske omladine u Jugoslaviji mora ići za tim, da se halučke kolonije u Palestini što više prošire, da se zemlja što više iskupi iz ruku privatnika (Zidova i nežidova!), tako da bude na korist cjelokupne židovske radne zajednice u Erec Jisraelu. U tomesmislu moramo svi poraditi na oslobodjenju zemlje, u prvom redu omladina, koja je danas predstavnica one struje u izgradnji Erec Jisraela, koja uz nacionalnu traži još i više socijalnu obnovu židovstva. Drugi razlog, zašto je omladina u prvom redu pozvana da radi za KKL je taj. da maleni, sitni rad sabiranja najviše odgovara omladincima t omladinkama, koji u svojoj ustrajnosti ne će tako brzo smalaksati, a svojim nastupom redovno omogućuju uspiješno provodjenje svih akcija. Omladina si mora biti svijesna, da u galuti pored hebraizacije i odgoje djece na imade nijedno polje cijonistićkoga rada, u kojem može imati većih uspjeha, nego prigodom sabiranja za NarodniFond. Ona. time daje garanciju, da židovstvo galuti imade razumijevanja za potrebe izgradnje i za način izgradnje Palestine. Omladina radom za KKL. stvara protutežu svim onim strujama unutar kolonizacione politike Palestine, koje ne idu za socijalnom i duševnom obnOvom Palestine, nego koje u Palestini vide zemlju, u kojoj se može živjeti i zasluživati jednako, kao u Americi ili Argentini. Ali protiv toga se omladina buni a djelotvorne će pomoći biti u tome, da se ideja Oeulat Haareca i kod nas smatra postulatom omladinskog cijonističkog pokreta. U običnome sabirnome radu, te u postavljani« škrabica i njihovom redovitom ispražnjivanju leži zadaća omladine. Mi moramo pokazati, da smo dorasli našoj zadaći time, da prilikom svake akcije i tijekom čitave godine omogućimo Keren Kajemeta što veće i trajnije priticanje novčanih sredstava. Omladinci! Svaki novi dunam na zemljištu Ke-

8

»21DO V*

BROJ S 3.