Жидов

KNJIŽEVNI PRILOG Šir haširim ašer lišlomo - Najljepša pjesma Salamunova

Icdništvo »Gideuaa« ustupilo nam j« nekolin pjesama iz *Šir haširima« u prijo odu Š,io. i FrciberJ ir a. Prevodilac se držao ori; f. inoga ritma. a odustao je od dudovom«. ijevoda samo, gdje je to smisao '.ražio, ULI JE BOLJA OD VINA. i ies na prva (1. 2 —4) ii. nit poJjupc m usana svojih, lj»lw\ je tvo A l lja od vina. irisom su ti ulja iobru, ti ulje ru^'lfto, .■te vole djćWojtae. ,ci me za sobom, trčimo, •vodi me. kralju, u ložnicu svoju. đ. -. ćemo sc, veselit ćemo se s tobom. rijai ćemo se ljubavi svojom većma neg vinom. at uyom te vole. URNA. NO LJUPKA. P.ieM ta druga (1. s—b) na ram. no Iju '( ■kćeri jjerusolitnske, ■alori Kedhi xo zastori Saianumovi. gledajte me- što sam pocrnjela, o me opali sunce. a. ... iiinvl se moje maji- rasrdiše na mene, i.suivise me čuvaricom vinograda. (mug ad svoj nijcsam čuvala. MiSsk.. 'JU i ; V •’ PRAMALJEĆE JE DOŠLO. Pjesma osma (2, 8—14) ni. moj mami eto loiasti!kaco preko irrcgf v T a, ■ skakuje preko h trnova. boj dr-agi liči jelom ' - ■ti ..rncktžu mladom-; . • ; o vet stoji iza i ašega zida! -uče kroz prozor. ' '..i ’ll '•-'■ č iri kjvjz rešetku. i >đ ozhort drag: moj. i reče mi; .ivaijde, miru moja, rasor+ce moju, i clodji! er jc eto prošla zima, ninitla kiša. on.šiav i ječe se vidi u zemlji, lavuja je vri me došlo, ■iias se grlice čuje *. zemlji našoj. || ißia .c.-J| nokva je pusi a zametke, miri loze cvat, ■ ili, ’staj, mila moja, f\... .nlki... ■ /gfl ••oiicc moj:. i dodji! ■oMbjee u • rasid inama pećinskim, zaklonu vrletnom, ' ' aj da vidim obra ;e tvoje, j frilfet aj da čujem glas, t te sladak tvoj gias, < IjnpKi su obrazi i tvoji. L POTA DIUGE MOJE. iV >ma trinaesta (4, i—7) i, kako si ’ ;i epa mila moja. ako si lijepu! iv.uhite su ti - i l / a vela tvog. I .ose s t ti kao s’ado koztl fo silazi s brda Oileada. V 'bi su ti kao ovce postr*u ne> - uzlaze od kupanja: 1 \ mi bUzt.e, \ ta jalovih medju njima. /nm i zna nit su usnice tvoj,, ipka usta tvoja. • ris ka mogranja su tvoje, a tvog. | t Davidova je voj vrat.

sazdana za oružje: tisuću štitova na njoj vise, štitovi junački. Dvije su dojke tvoje ko dva laneta blizanca košute. što pasu medju ljiljanima. Kad dime jutarnji vjetrić v i nestanu sjene, poći ću u goru rnirlre. ka humku tamjana. Sva si lijepa mila moja. nema grješke na tebi.

Josef Trumpeldor: Dnevnici i pisma

Tagebiiclier imđ Briefe. Autorisierte Uebersetzung aus dera Russischen von Mirjani Wltensky. 1925. .(iidischer Verlag, Berlin. Ov;l je knjiga doživljaj. Možda drugačiji, nego su inače literarni doživljaji. Jer ne leži u literarnoj veličini i vrijednost djela, nego u čovjeku, koji u I njemu živi, stvara, trpi i raduje se. Ima u toj knjizi veličina, koje su samo za nas velike. Kaošto vodja a to nam Trumpeldor postaje ovom knjigom j uvijek ima veličina, koje su velike samo za njegove ; vodjenike, koje na drugom čovjeku ne bi bile možda i ni zapažene, a i ako bi. ne n istoj mjeri. Mi imamo | u priori prema Trumpeldoru drugi stav, nego ga i ima ostali literarni i literatski svijet. On je heroj, j ideal, uzor. \ tim dnevnicima i. pismima .losei je Trumpel- I dor izdržao probu, stačljcuu na nj, vodjn, U vodjc- 1 aika ima uvijek neka ctoza znatiželje, kadikad i in- , diskretne znatiželje za život vodja. Jer sada vodja j ne može da bude samo herojska, 'mitska figura, j Vodjenici ne traže u vodji ni nadčovjeka, ni svečovjeka. Čovjeka traže, koji je velik po tom, kako je čovjek. (Jer veličina ne leži u tom sto je tko. nego k a k o je to*) I ne postaje čovjek vodjont ljudi time što je nešto učinio, nego time kako je to učinio. lime kako nešto vrši, kako gradi, kako ruši; kako ljubi, kako mrzi; kako je jak. kako je slab. Trnmpeldor je izdržao probu. ♦ Kiljiga je podijeljena u četiri Odsjeka: Od Po rt Artura do Oalipolja, Oalipolje, HcbaJUč, Tel Haj. U prvom odsjeku (190,3. ili 1904.—1914.) od 24. ao 34. godine njegova života, s rusko-japatrskoga * ratišta, iz japanskoga ropstva, pa konačno iz Pctrograda piše Osja kući. a poslije osobito svome drugu Orisi, Cviju Saću (pao u pogromu u Jati 1. maja 1921.) i još nekima, koji su zajedno s njime pravili velike planove o iiaseljlvaiiju jedne velike komune. 1912. dolazi Trnmpeldor u Palestinu, gdje s malim prekidom radi do 1914. Početkom rata. izagnan iz Palestine, dolazi u Aleksanđriju, organizme tamo 'Zion Mule Corps % te kao njen kapetan odlazi 1915. pod vodstvom Colonela Pattersona na Oalipolje. Ovo je možda najinteresantniji dio knjige. Trnmpeldor, komunista, ratuje. U pismima svojoj zaručnici, pisanim u formi dnevnika, opisuje Trumpeldor sve borbe, sva pitanja, koja su mu se kao vodji legije morali nametati. U nadčovječuoi borbi ostaje njegova čvrsta volja gospodarom. On i moru gledati, kako mu vojnici. >moji dečki*, bivaju za kaznit bičevani. i ma da še sva njegova ličnost protivi ovakovome kažnjavanju, mora da to pod | nosi, jer se pred Englezima stidi zbog nedisciplinnvanosti svoje legije. »Teško mi je pri duši. Ja sam doduše uvjeren, da bez toga što se jučer dogodilo ne bi moglo da bude i da će to imati dtobrih posljedica, no ostaje lakat; priznao sam i odobrio batinanje. Kako li je to strano i kako li se to gaćli mome unutarnjem biču. Bih li ja to bio dopustio prijo pola godine? Rat je strahota i grozno je s\?e što sa sobom nosi . (Str. 206.) Levgija biva raspuštena. Trumpeldor odlazi u London i hoće da * stupi u englesku vojsku. Medjuto bukne u Rfusiji revolucija, on putuje u Petrograd. da organizira »Pet*vi| svodni] eVrejski otrjad«, prvi ujedinjeni židovski odred; da brani Židove protiv pogroma. iNakon boljševičkoga preokreta dade se na organizovanje .Hehaluca. pokreta koji će slati halucinj u Paltestinu. . 1919. do-

lazi upet u Zemlju, da spremi sve što Trebja za us ljenje drugova iz Carigrada i Rusije, pa da se onda vrati, kako bi sam vodio selidbu. To je još mislio u decembru 1919. U januaru 1920, je već u Tei H: iu da brani krajnju sjevernu granicu jišuva od arap skih ustaša. 1. čitavom nizu pisama traži Trumpeldor pomoć od Vaad Hacirirn (ondašnje palestinske Cijonističke Rksekutive) i od svojih drugova na jugu. Mrtvim tjelesinu palili drugova. popaJk mm Hamarom i oplijerijeuom Memlom posvjedo.uje u tim pismima, koja ■'nam se danas čine optuži,mu. svu opasnost. Uzalud. Med ju to su se Arapi 11. hjjt (29. februara) 5080. kukavički, i izdajničkom p-cvatom uvukli u Tel Haj. U borbi Trumpeldor pao Pogodila su ga tri laneta. A posljednje su mu riječi bile one. koje su mu odredile sav život: »Dobro je umrijeti za našu Zemlju. Pokopan je u 2 sata u noći 12. udara- U isti su grob položili Montera, Šarfa i Tukcra. Do njih u posebnom grobu Saru Cizikovu i Deboru Drcksler ru. Žrtve Vel Haja (brežuljka životu). A Tel Haj bi iste večeri od naših sažgan. Šalo iii Frei b er «f.

Iz Trumpeldorovih dnevnika

VVERTHEIMER (U sj) o ni e n i p o g i n u 1 o g a dru g Nije smo htjeli da vršimo transportnu su. I n i isto tako »ljesmo htjeli da nas pošalju na koj ■ hm drago mjesto na bojištu. Izjavili smo odlučno ’ a\, jc želju, da idemo u rat. hoćemo da stupim a u . dove borilaca. ali samo onih. kojih se bore u P.igstini. Hoćemo da se borimo za Palestinu i na :nIjiŠtu Palestine. Korak za korakom osvojit 'm > zemlju akom rukom, oslobodit ćemo našu jOmu vinu, a s njom i naše) drugove, koji su ostali o ih;, da štite jišuv. Ova misao bila je na srcu > im., koji sn bili izagnani iz Zemlje i izvrgnuti ža,: <■ r. suncu Aleksaiidrije. Samo smo to htjeti da ; ,v ugnemo za sve ostalo »ljesmo pitali. Jasno i g iz.avili smo to i onom generalu, kojega je k u uru iz Kaira poslao vrhovni zapovjednik Max\vell. U boj za domovinu! Ali general je bio i diplomata i u onoj vei koj skupštini, koja se održala n zadušljivoj vrućoj jedne drvene barake, rekao je na kraju otprillk ovo; Engleski narod govori sada na moju usta i j.pruža židovskome narodu svoje prijateljstvo. Ovo prijateljstvo postojat će i u budućnost, u žid >v ■ sk o j Palestini. Hoćete li prihvatiti prttzenn . vam ruku ili je ne ćete? I general ustade, a s njim sva njegova pratnja. što da odgovorimo? Engleski narod židovski narod: pri irellstvo prijateljstvo izmodjn dva jednakor avna faktora; i glavna stvar ovaj savez i to pi ... uij treba da i dalje postoji n židovsko Palestini. . •« Bili smo pobijed enf, pa smo izjavili, da s ■« svime slažemo.-a da nijesmo stavili nikakve ‘.ahtjeve. * U voće sn se mladi Palestinci ruštrkali i; kama Aieksandrije i pjevali palestinske pjesme, Se. Sli su sprijatelje ni s engleskim vojnicima i pjevali s njima tada toliko poznatu englesku pjesmu »Tippcrarj’ : a nekoliko dana kasnije nastade u blizini ADkšari-1 d rije novi tabor i u tom taboru odjeknuše zapovijedi, izricane snažno i odlučno na hebrejskom jeziku. Za tri do četiri nedjelje valja da bude sve spremno na odlazak. Pripreme sn se vršile groznića' oin žurbom. Danomice stupahu rtovi drugovi u naše redove, većinom jaki. od važni i odlični mladi radnici iz Palestine i šomrim. A kad je sa svojim ocem došao K nama mladi Wertheimer plah mladić upalili obraz opkolili su ga odmah momci i rugali se njegovim pajtsitna, njegovoj odjeći i slaboj gradii njegov -ga mela. Ali se njegov otac nije obazirao ru .aocima, nego je upitao: >Qdje se ovdje može prijaviti za ultz k u tei giju? Poslat ih u hioj šator i otac reče;

»2ETOV-