Жидов

PALESTINSKI PRILOG Gospodarska situacija u Palestini

Prenašamo iz, »Jiidische Rundschau« od 5. ja■ • nuara stvaran prikaz o gospodarskoj situac ii u Palestini iz pera palestinskoga izvjestitelja toga lista Vi. Ur. Članak je pisan krajem decembra. Položaj poslao je u posljednje vrijeme težim, kako se je i ranije predvidjelo. Medjuttm itnude mnogo znakova, da će teškoće biti prebrodiene i da će se prilike razviti na bolje. Današnji položaj u Palestini još je uza sve to bolji nego što su prilike u mnogim zemljama sa starijom gospodarskom tradicijom i vanredno organiziranom privredom. Ta današnja »kriza« u Palestini jtst tipičan rekvizit svake zemlje, koja mora konstantno primati struju imigracije i dobavljati za svoju izgradnju kapdal iz inostranstva. Ured. »Židov u». Svaki čovjek u Palestitr, napose u Tei Av vu, govori radu o -krizi«, koja svakako u mekom opsegu postoji, li samome Tel Avivu Imade danas oko 3 hiljade nezaposlenih ai i u ostalim gradovima i kolonijama imade malo posla. Oradjevna je djelatnost prilično slaba i imade malo vjerojatnosti, da će ifiie proljeća postati življa. Turista ima zasada veoma malo b hoteli su prazni. Imigracija Se još nvttjek prilično velika. Sli u zorniju dolazi malo kapitalističkog elementa. 1 eža-k udaSac za Palestinu je i pad zlotllja. Mnogi imućni ljudi, koji Kn došli iz Poljske i ondje svoj imutak likvidirali na taj način, ciu im se gotovina postepeno 'isplaćuje, dobivaju sada. polovicu KćckivauUi obroka sračunato na zlatnog osnovici. Kriza se pojačava lošom gospodarskom situacijom u susjednim zamljama, u Siriji l i Egip tu. s kojima smo u uskoj ■gospodarskoj vezi. Sirija i Palestina čine jednovitu gospodarsko područje tako, da se produkti jedne zemlje smiju b e z ■carine uvoziti u drugu, Cialijeiai i gornja jordanska dolina ■mali su od vajkada svoja glavna tržišta u Siriji, kamo i geoIgrafski tendiraju. Danas je kupovna snaga sirskoga pučanstva ■zbog neprestanih nemira i pada franka srska valuta je u (čvrstoj relaciji sa francuskom iiavčanicom veoma pala i trgovci iz Damaska traže moratorij da izbjegnu bankrotu. .Poznajem palestinske tvom’ce. koje su poslale robu u Damask i bile sretne da na vlastit i dopreme robu natrag, jer se na novac nije moglo ni' pomisliti; drugi su zgubilj i robu i novac. Eksport u Siriju je danas gotovo sasvim nemoguć. Još gore je da. i u Egiptu, koji jc iza Engleske najveći potrošač palestinskih produkata, vlada gospodarska kriza. Cijene su pamuku znatno pale i budući da še pamuk najglavniji produkt egipatske privrede, imala je ta činjenica veoma nepovoljan uticaj na tamošnje gospodarsko stanje. Osim toga počela je egipatska vlada da otešćava import palestinskih narandžaj u Egipat kao retorziiju proti zabrane, da se egipatsko povrće uvozi u Palestinu. Ona na pr. traži, da se sve narandže, koje se iz Palestine uvoze u Egipat, dezinficiraju, jer bi inače mogle da prenesu tifus. U stvari vlada u Palestini tiius vjerojatno u mnogo manjoj mjeri nego u Egiptu, a pored toga ne, postoji opasnost infekcije, jer se narandže i onako liušte, ali dezinfekcija staji vrlo mnogo novaca f naše narandže postajo time nesposobne za konkurenciju- u Egiptu. Sve te Okolnost* su se nagomilale i medjusobno pojačale svoje nepovoljno djelovanje. Ipak imade nade, da će kriza u dogledno vrijeme proći; kad započne turistička sezona. I gradi e v na djelatnost će jamačno opet oživjeti i mnogi radnici imat će mogućnosti da odu na selo./ Ovakove gospodarske krize, koje se perijodeki opetuju, pokazuju koliko je zemljai strašno jovisna o inostrans t v u. Kriza u Poljskoj, raskol u Americi mogu za Palestinu značit: nesreću i ako postoje svi preduvjeti za dobru gospodarsku situaciju. Nažalost se to barem u dogledno vrijeme ne može popraviti, jer gotovo ništa ne stoji na vlastitim nogama. Ni industrija, a ni poljoprivreda ne mogu ustvrditi, da su zaista gospodarski fundirani i imade vrlo malo tvornica i poduzeća, koja mogu da postoje bez pomoći tz inostranstva. LT tome ne može da se rvidi ništa, što samo po sebi zabrinjuje, ako se pomisli, koliko je u Palestini još sve mlado i da ovdje potpuno manjka državna pomoć, koje limade inače u svakoj zemlji. Tko rije radio u jednom ovdašfijem poduzeću, jedva će moći da jasno pojmiš koliko se tu tejpkoča mora dai svlada. Jedna sama po sebi zdrava stvar ynora propasti zbog sitnih zapreka. Meni su poznati slučajevi, -dci je u jednom poduzeću obolio stručnjak baš, kad je bio najpotrebniji, a jer u čitalvoj Palestini nije bilo drugoga, morao se pozvati drugi stručnjak iz Evrope, pa je poduzeće raorado dugo mirovati pretrpivši štetu, koja se ne da, procijeniti. Dešava se katkada, da se naručuju strojevi ili mašinski dijelovi <z Evrope, pa se jedan dio na putu izgubi ili iskvari ili polupa. U Palestini se mnogošta ne može odmah nadoknaditi, a onda treba čekati dulje vremena dok iz Evrope stignu naknadni djelov . Da se okarakteriše momontana situacija, mora se spomenuli, da transport od Hamburga do Jafe traje najmanje 6 tjedana. K tome pridolazi vrijeme dopisivanja eventualno ngotavljania naručene robe. pa se zbog toga mora opreza radi računati, da će roba stići za dva i po rli tri mjeseca. Ovakovošta može nekome uništiti velik dio sezone, a počesto upropaštava i poduzeće. Izdaci ostaju uv jek isti, jer se u Palestini ne mogu izućeni radnici ili majstori privremeno otpustiti, budući da nema jamstva, da će se opet vratiti ili da će se naći drugi*, a jer su nadnice i plaće veoma visoke, stoji sve to vanredno mnogo novaca Danas ie naravno već mnogo bolje nešto što je bilo

prije rata iK pred nekoliko godina, kad se nijesu mogle nabaviti u zemljf ,iri najjednostavnije stvari: I kad su se najprimitivniji kućni namještaji morali naručivati u inozemstvu. Palestinska poduzeća sa malo kapitala moraju imati u rezervi mnogo sirovina, što je prilično neracttimalno i što dovodi do prevelike napetosti prometnoga kapitahu Tc su tek nekoje teškoće produkcije, s kojima se ovdje danomice mora boriti. Uredjenje i vodjeuie poduzeća u Palestini traži vanrednu dalekovidnost i relativno mnogo više kapitala nego poduzeća iste vrste ili veličine u Evropi. To su prirodne teškoće početka I u svakoj zemlji u kojoj se razvija in d u s t r'lj a, bilo je tak o. Ali time se objašnjava zašto mnoga poduzeća, koja su ovdje započela) raditi pod prividno povoljnim auspjicijama, lijesu mogla da se samo -održe, nego su morala da dobiju poni oć Cionističke Organizacije ili drugih kakovih institucija. Kad jednom bude u Palestini nekolika poduzeća, koja) će zaista cvasti i kad se bude stvorio skup vještih industrija.lnih radnika ■1 majstora, moći će mnoge od sadanjih teškoća otpasti i ovdašnje pučanstvo postepeno će se gospodarski učvrstiti i ne će više u tolikoj mjeri biti ovisno od novca, koji se sakuplja u inostranstvu.

Turistika u Palestini

Potrebne su općenito dvije pretpostavke, da neka zemlja ima karakter turističke zemlje; .prirodne ljepote, namjesto kojih može da stupi bogatstvo historićkjro li umjetničkim spomenicima, i potrebne udobnosti obzirom ttu prometna sredstva hotele ,hez kojili Im napori putovanja postali preveliki, pa bi zemlja došla u obzir samo za istražitelja. Ispita li se ukoliko ima Palestina ovako skčcrane pretpostavke, bit će rezultat što se ponajprije tiče prve tačke vanredno pozitiva n. Palestina 'ma. na malenom svom području neobičnu mnogo prirodnih krasotu. Pogled sa Karmela na zaliv kod Hajte, sa obale Tibcriasa na modro jezero i na brda mogu se mirne duše u pore (lit: sa 'najčuvenijim gradovima Italije i sa najviše slavljenim ljepotama Švicarske. A gdje imade zemlje, u kojoj bi se mogla naći slika grandiozne samoće na obali Mrtvoga Mora. slika veličajnih pećina Judejske Pustinje. A to je tek maleni d>o privlačivih elemenata. Ova zemlja ima uspomena četiri tisućljetne povijesti, bogata je spomenicima iz kanauskog i judejskog vremena iz epohe arapske vlasti. Križara i Turaka. Židovi, kršćani i muhamedanci vide u toj zemlji iiskon svoje vjere i drjie jc svetom. I kad već ovako skupljene prirodne ljepote i historičke znamenitosti pred’istinirajn Palestinu za turističku zemlju, koliko je tek snažno morala da poraste privlaćiva snaga ove zemlje time, što se u njoj vrši obnova židovskoga naroda, djelo, s kojim se ne može da usporedi rišta od svega onoga, što se dešava u drugim zemljama. Prile rata nije pittovanje Palestinom bilo doduše smioni pothvat, ali, je ipak bilo vezano s mnogočlm neugodnim i neudobnim; u tom se pogledu desio vanredni obrat. Palestina imade danas if ako ne gustu, a to dovoljnu željezničku mrežu: u Zemlju se može doći iz Egipta za jednu noć; Palestina ima odfćne a u t o mjpbi I s k e ceste, imade usto hotele, koji doduše nijesu na nivou egipatskih luksusnih hotela, al. raspolažu udobnim sobama i miadu dobru hranu. Mnogo se još mora da učini. Tako će na pr. ■izgradnja luke mnogo koristiti tumstici. Uglavnom se već danas smije tvrditi, da Palestina može udovoljit svakom zahtjevu putnika, koji je naučan na potpuni komfori. I što će se više Palestina uzimat! u obzir kao turistička zemlja, to Se se više poduzetnička volja usudjivati da izvrši zadatke, od kojih se do sada plaho sustezala. Poznato je da je u posljednjim godinama turistički promet rtstinn zmStno porastao. Prije rata bili su židovski turisti pored kršćanskih turista ii hodočasnika veoma slabo zastupani, a nakon rata počeo je sve više i više da iskače njihov veliki broj. Ova je pojava veoma, važna za Palestinu i za židovski život u dijaspori, Kaoštri i u ostalim turističkim zemljama, tako je “i u Palestini putnički promet važno vrelo prihoda. Prije svega jest svaki turista, koji se vraća iz Palestine, propagator ideje palestinske izgradnje, on vrši osobnu vezu židovstva dijaspore sa novim židovstvom, predstavlja buđ'oca novoga židovskoga života i požrtvovne volje za izgradnjom Palestine. Prošlo je vrijeme, kad su samo ideološke rasprave predjobivale Židove za stvar Palestine, zbilja Zemlje je danas najjači argumenat. Razvitak uredaba i poduzeća, koja su potrebna za dobar turistički promet, jest u svim zemljama; velikim dijelom u rukama privatnih poduzetnika, ali ipak trebaju u isto vrijeme pomoći javnih Institucija. Vlada običava, da uvelike učestvuje u izgradnji turističkoga prometa i u Eg'ptu je na pr. saradjivala s velikim putničkim društvima, da tu turističku zemlju uzorno uredi. U Palestini treba, kao obično, da te zadaće vrši sama Cijonistička Organizacija. Ona je uglavnom djelovala u dva smjera. Ponajprije osnivanjem i financiranjem dosada jedinoga židovskog putničkoga društva Palestine-Express Company (sada Palestine Lloyd), a onda uredjenjem Židovskoga Informacijonoga Ureda, kojim se može da posluži svaki turista i svatko tko se zanima za bilo što u Palestini. Zadaća jc toga ureda), da razvile sva poduzeća koja služe prometu stranaca tako, da će Palestina igratf sve uvaženiju ulogu u internacijonalnom prometu stranaca, ulogu, na koju je zvana svojim prirodnim Ikrasotama, historičkim spomenicima i novim djelom izgradnje. Dr. Fritž Lowenstetn, upravitelj Informacijonoga Ureda u Jerusolirau,

Ugovor Keren Kajemeta o nasljednom zakupu

Poznato je, da je Keren Kajemet izgradjen na principu nacijonalizacije zemljišta. Ovaj je princip ustaljen i u statutima nepromjenljivom odredbom, da se zemljišni posjed, koji stiče Keren Kajemet, ne smije prodati i da on ne može biti predmetom nikakove transakcije ili posala, koji kao na pr. zapljena zemljišta imadu za posljedicu prela/, vlasništva u druge ruke. Da svoje zemljište privede pravoj svrsi mora Keren Kajemel da ga sam obradjuje, kao što se je u nekim slučajevima u početku njegove djelatnosti dešavalo ili da ga clade u z ak up. Sistem vremenski ograničenoga zakupa i to na dulje vrijeme - provodi Keren Kajemet u slučajevima, gdje kao zakupnici nastupaju grupe radnika ili zemljoradničke zadruge. Nepromjenljiv je sistem ovakov.oga zakupa u odnošaju Keren Kajemeta prema pojedincu zemljoradniku, koji bi htio da sam obradjuje jedan dio zemljišta i to s razloga, što Keren ne daje u zakup uredjena gospodarstva, nego golo zemljište, koje se amclioracijema mora da učini približno sposobnim za obradjivanje. Tko ovakovo zemljište hoće da ameliorira na vlastiti trošak i da na njemu uredi gospodarstvo, t. j. tko hoće da na njemu sagradi zgrade, staje i hoće da ga raznim radovima i napravama učini plodnijim, kako bi za kratko vrijeme stvorio iz njega cvalući posjed, što će hraniti njega i njegovu porodicu, ne može da se zadovolji nesigurnim vremenskim ograničenim zakupom, Njcgpv je rad unaprijed upravljen na s t icanjc Vlasništva, koje će njemu i njegovim potomcima zajamčiti potpuno uživanje stečenih dobara. Smisao sa vlasništvom i volja za sricanjem jest svakome narodu i svakom pojedincu u krvi i naročito je jak vez vlas-, ništva, k.oji veže seljaka uz grudu. U lome pogledu ne predstavlja ni židovski seljak iznimku od pravila. Keren Kajemetu brane statuti, da proda svoje zemljište židovskom seljaku za neku odredjeau cijenu. Vremenski ograličeni zakup ne ulazi iz gore objašnjenih razloga u obzir. Tu dolazi Keren Kajemetu i židovskom seljaku u pomoć stari pravni institut, nasljedni zakup. Ono, što daje privatnome vlasniku njegovu pravu privlačivost. jest sloboda oludjivanja, slobodno oporučno raspolaganje i priznanje nepovredivosti po državnom ustavu. Država je katkada zbog opće dobrobiti prisiljena, da raznim ograničenjima zagrabi u vlasništvo. Ovakova su ograničenja stalno o 1rcđjcna zakonom pa su iznimne pojave u normalno doba. U izvanrednim vremenima kao za rata mogu postati teškim teretom. Svatko znade, koliko je neugodno zadiranje u sferu vlasništva. Pravni institut, koji će seljaku nadomjestiti privatno vlasništvo, mora da upotrijebi gore nabrojene osobine privatnog vlasništva, i uzalud će se hvaliti prednosti kojega pravnoga instituta, surogata vlasništva, kojemu bi manjkala, po koja «d tih osobina. Činjenica, da pravo nasljednoga zakupa imade te prednosti, da je tako opsežno ( te se vlasništvo očituje tek u pravu na trajnu zakupninu, jamči, da će se ovakova pravna uredba, čim se upotrijebi, afirmirati. Pred nekoliko je mjeseci izašla u izdanju nakladnog zavoda »Jiidiacher Verlag«, Berlin knjiga naslovom; »Problemi zemljišne politike u Palestini« od dr. A. Granovv&koga. koja u jednom svom odsječku obradjuje pitanje ugovora Keren Kajemeta o nasljednom zakupu. Pisac knjige nije citirao, kako glasi taj ugovor, on štaviše navodi tek glavne i osnovne misli, koje vladaju tim ugovorom, pa veli. da će se u praktičnom životu gdjekad desiti, te če se silom životnih potreba i /bog naročitosti židovske kolonizacije morati odstupiti od teoretićki izgradjenoga sistema. Uporedi li se sa sistemom nasljednoga zakupa Keren. Kajemeta po piscu ove knjige preuzeta definicija prava nasljednoga zakupa kao oblika zemljišnoga posjeda t kod kojega su vlasništvo i trajno pravo uživanja tako odijeljeni, da se ovo posljednje može kao stvarno pravo na tudjem Zemljištu, na temelju obveza prenijeti na nevlasnika ili ostaviti posmrtno trećoj osobi, razabrat će se, da su se u definiciji jednostavni pravni pojavi u praksi komplicirali. Vidimo da imade mnogo prava i mogućnosti, po kojima može vlasnik da dira u posjed. Keren Kajemet hoće nešto više, nego da samo zemljiiau rentu i tudjim redom privredjeni porast vrijednosti dobije za sebe i za narodnu zajednicu i da tako spriječi spekulaciju sa zemljištem. Njemu nije s nacijonalnih i gospodarskih razloga irelevantna osoba pravnoga nasljednika, kupca ili baštinika. Njega zanima način gospodarenja; on postavlja princip, da se u zakup daje toliko zemljišta, koliko može obraditi zakupnik sa svojom porodicom bez pripomoći plaćenog radnika, pa ima zbog toga interesa, da sa porastom intenziteta u gospodarenju postepeno umanjuje dijelove zemljišta, koje je dano u zakup. On imade interesa na tome ( da zemljište, dano u nasljedni zakup ne bude zaprekom, kad bude ladanjsko- zemljište s vremenom postalo sposobno za izgradnju grada i slično. Sve su to gledišta, koja ne smiju Keren Kajemetu biti irelevantna i koja Se na ovaj ili onaj način moraju uvažiti u njegovom ugovoru o nasljednom zakupu. I tako vidimo, kako Keren Kajemet čitavim nizom propisa sebi osigurava utjecaj na izvršivanje i pravnu sudbinu zakupnoga prava, da u nacijonalnom, socijalnom i gospodarskom pogledu pomaže interese čitave zajednice, U ovom nadasve opravdanom nastojanju čini mi se. ide sve zatim, da pronadje uredbu, koja će bit zakupnoga prava, kako je gore okarakterisan?., ostaviti netaknutim. Radi se i suviše o tome, da se institut zakupnoga prava učini narodnom uredbom j kojoj se netko ne podvrgava prisiljen, jer drugačije ne može da bude, nego od svoje volje, rado i zbog uvjerenja.

kBROJ 3.

»ŽIDOV«

5