Жидов

(Nastavak vijesti iz Jugoslavije.)

2. Sjednica je ustanovila cilj društva, prema kojemu je l zadatak društva, da podupire one Židove, koji se bez vlastite krivnje nadju u nuždi, a ne mogu da uživaju blagodati vec postojećih židovskih ustanova. # .. U komisiju su izabrani; gg. dr. Henrik Cylr i n, Moše , S c hwei g e r, Doktorčik, Abinum i Feld, Odvjetnik dr. Oskar Spiegler, prenio je svoju odvjetničku kancelariju iz Broda na Savi u Zagreb,* Trg. N. 11., polukat. ' STARI BECEJ. Novo vodstvo vjcroispovjedne općine. Sinagoški zbor. Omladinsko udruženje »Ivrlja«. (Od našega redovitog dopisnika.) Pred kratko vrijeme provedeni su u Starom BeĆeju izbori za predsjedništvo vjeroispovjedm; općine. Održala se ie već i konstituirajući! sjednica, pa se je vodstvo opć ne ovako konstituiralo; predsjednik općine; g. Josef Freund; potpredsjednik; dr. A. Na g y; odvjetnik općine; dr. L. Ha vas; gahaim: gg. I. Schdmaug ii J. (tiskan; blagajnik; Nandor Steiner: relerent za bogoslužje: L. Bl'och; nadalje su u predstojništvu gg. D. W ei n b c rg e r i A. V e rt e s. ♦ SCnagogalni zbor radi intenzivno kao posebno udruženje. Društvo vodi nadkantor S. R a f a el, a zborom upravlja muzikalno veoma najobražeiri dirigent g. Josef (Tiskan. Društvo se sprema da priredi purimsku zabavu. * Omladinsko udruženje »Ivrija« vrši intenzivno svoje zadaće. Dva puta nedjeljno održavaju se večernji kurzevi hebrejskoga jezika, srpsko-brvatskoga jcz : ka, židovske povijesti, povijesti cijonizma i židovske literature. Kurzeve vode članovi društva Beške Hcrzog, O. Horvat, Maca Herzog i dr. Oskar Kraus. Radii se s djecom, pa se s njima obdržavaju stalna sastanci. Djeca uče palest nogratiju, židovsku povijest, hebrejski jezik, osim toga gimnasticiraju i uče i pjevaju na sastanc'ma ž’đovske pjesme. Svake subote poslije podne održavaju se nevezani društveni sastanci.

Bi g resu u Wienu podastro zamušit projekt za- | S koti /avrediuie. da se o njemu posebno ffo\on. . ■ . ca vjeruje » dresu ruku » ~K.S«e.,oM pol.oprrv rud.ru V-u- . B |d : c pripadnika srednjeg staleža i Zavise drži, d ) . ■SfnaSSe požeUno. no ne pušta s vida teškoće. Drži. . f, e prednost takove-kolonizacE* u tome što omogućuje CUo ; Btičklj Organizao'ji da kolonizira uz invest.cn. jnanl-h sre . ; Hva s druge pak sirane kolonista ne napušta, kraj svih j . M"; uko ,ako zemljište, jer je i sam investira« u m novac, ; lu'ie jamstvo, koje valja drugdje tražiti kod kolonista bez . HLgava. Iz tog razloga Rupp’n pristaje uz djeloinu.no i ako ; HtSn., sudioništvo radništva kod kolonizatora* troškova. . ■ Ruppii, Posvećuje i ć sto gospodarskim Pranjima mofco ; B s toTa Predaleko bi vodilo da se ovdje tangira,., sva ona . Buja. koje on fflnlje s toliko objektivnosti da tretira. i Ruppin Piše kratko i uvjerljivo, tako uvjerljivo te trezven : c.alac više iz toga ući nego iz rječitih rasprava, gdje Je • pr. socijalizacija većinom šematska krilatica dnevne mode. . Tl uko jo reć( što je vrednije i bolje kod te knjige. Možda ,e . najvredniji stvaran i miran način, kojim Ruppin piše o tešku., loblenfma. o kojima se danas mnogo piše i govor, s toliko Bančarske žučljivosti i žestine. A snaga uvjerljivosti nema ■mnje da leži u tome. što Ruppin nigdje ne pruža surogat. z; st o ništa ne prekriva ispraznim riječ’ma nego svagdje iznosi k fakta. Ruppinovo novo djelo pruža toliko obfje materijala > pi ’ u totfooi mieri uvid u probleme i mogućnost i probleme naše poljoprivredne kolon’zacle u Kreću, te je gotovo nemoguće S ma i približno ocijeniti vrijednost oye publikacije, bve u svLmi djelo je odlično, te ran je željeti, da mu sudbina bude bilja nego ona »Aufbau des Laudes Israel«, djela, koje je na- k Hftiost ostalo nezapaženo da bude temeljito studiram) kao adžbeitik koloTiizac’je. jer tako će svakome omogućti da pro■2-c u svijet teških problema židovske kolonizacije u Palestini. rv J. M i 1 h o f e r. \ Das jiidische Nationalheim. Von lsaac Breu e r, Frankfurt aJM. 1925. 2 Nema sumnje, da je danas unutar židovstva najveći ili t barem najglasatlji 'protivnik cijonističkog pokreta Agudas s aßisroel. Ne samo stoga, jer povlači za sobom veliki dio ga- s lutske ortođoksije i gotovo cijeli »stari JSuv« u Palestini, nego i i zato, jer joj stoje na ćelu ljudi razmjerno vrlo jakih kvaliteta 5 mnogo sposobnosti za propagandistički i agitacijom rad. Je- j 1a od najnovijih agitacijonih knjiga, koja se bori za program gude, a ujedno još i jače protiv politike Cijonistićke Organitcije, je gore spomenuta brošura Izaka Breu c r a. Prije 1 regal privlači u toj knjizi čitaoca vrlo lijepi, živahni njemački ; ;il, a isto tako i zamjetna logična dosljednost (premda knjiga 14 sastavu svom nema sistema). Breuer ima kao 1 Aguda jedan princip: Bog i Tora stvorili su židovski narod, Stoga se narod ima bezuslovno pokoravati Bogu i Tori. Oalut je nastao 1 siuto, jer Bog stavlja narod na kušnju, te mu otešćava vršenje •■ižnosti. U Krec Jisraclu može prestati galut, ako se ondje bude živjelo posvema u duhu Tore, a to se i jedno u Erecu Jože. Međjuto je nadošao cijonizam, veli"Breuer, te stvorio iz alestine najgori galut, jer hoće onemogućiti, da Zdovi na dinoi mogućoj zemlji u svijetu vrše svoje obrede i dužnosti, tko to Tora od njih uJiskuje. 1 zato se Breuer bori protiv ci- | ■■mista, i upravo fanatićki na njih navaljuje. On ne vidi, što j: cijonizam u Palesfnl stvorio, on ne osjeća duševnu i tjele- i Itu obnovu židovskog naroda, što je utjecajem Palestine i ci iiizma već nadošla i koja će se jamačno i daiie nastaviti. ■ U Palestini se po Breueru ne gradi židovska .narodna doBaßaku već je to domaja za cttjonistićkj narod, a to je liirod dzdajica i bundžija, troji su se odmetnuli od Boga. To sve se dade još kako tako razumjeti, jer se ne može Breueru predbacćtt, da mu nflje iskreno i pošteno stalo do Hkre i vršenja židovskih vjerskih obreda. Svatko sc bori proti’ • pokreta, koji oduzima vlastitoj tradiciji snage i koji umaBMhije vlastćti broj pristaša,, pa zašto se ne bf Breuer borio? Ali što je neukusno i što . podiže sumnju u iskren« vjeru, koHm'pisac iznosi svoje argumente, jesu dvije činjenice: I. da na svakom koraku uvlači u pitanje bivšeg komesara Palestine Sa m u e 1 a, kao i Britaniju uopće, što dokazuje, da je stalo da izaziva smetnje na račun ličnih odnosa, i 2. što se pri kraju knjige vidi, da je napisana jedino zato, da kc agudističko stanovište u pogledu zakona o org a nizacijfiu Krec Jisraelu. Radi se naime o tom, kako će biti uredjene židovske kehilot u Palestini, pa je u toj stvari Viađ Leumi izradio ovaj projekat. Aguda iznosi po Breueru svoi protuprijedlog, koji je uostalom dob'o sankciju rabi Sonti fc n f e I d a, agudističkoga vodje u Jerusolimu, a sadržaj, sastlvljen u 56 paragrafa, dade se reasumirati ovako; Temelj ž:- i do kome narodu u Palestini je Tora, dotično Šulhan Aruh, a svi koji prema fm principima žive, stvaraju u pojedinom kehilu (općinu). ČitavV plan Je po našem mišljenju zajjßll uz modifikacije) bio i prihvatljiv', u koliko ne zasjeca U j ravo nea gudističkog žšteljstva u Palestini. Ali do danas jos nije moglo doći do sporazuma, jer su pol lički obziri (osobite! prema Nežidovima u Palestini) od potrebe, a to je uje7®° razlog, radi čega bi i Agudas Jisroel morala pokazati \ veieg razumijevanja za sveuikupn ; Jišuv u Kreću, nego što se j td vidi iz Breuerove agitacijom; brošure. Z. R. »Britanska manđa.arna država Palestina u okviru svjetskoga I gospodarstva«. L Berlinu izašla je pod gornjim naslovom u izdanin za- ; v. VValter đe (jrujer studija Hans Joa'chim Seidela Cije knjizi 6 maraka. »Palestine Annual«. Pod naslovom »Palestine Annual« upravo je izašla na jeziku u nakladi izdavačkoga zavoda A. Rein i sin. i Jerusolim bogato Ilustrirana knjiga o Palestmi. Knjiga 1 13 mnogo članaka o svim pitanjima, kojai se tiču dan a šega stanja ti Palestini i njenoga razvitka. Posebni ■sjećak »Jetvvsh lite and vvork in Palestine« (židovski život i u Palestini) posvećen je novoj židovskoj Palestini.

SLUŽBENA SAOPĆENJA

IZ UPRAVE KEREN KAJEMET LEJISRAELA. Upravo se raeašilju palestinski bademi za provedbu Hamiša asar blšvat akcije. Ova akcija mora da ima što bolji rezultat, jer drugo četvrtgodište treba dai dostigne svoj kontingent i da pokrije manjak, koji je u prvom četvrtgodištu manjkao- do propisanoga kontingenta. Svi treba da izvrše svoju dužnost! Uprava Keren Kaiemet Lejisraela za Kraljevinu SHS. SA SJEDNICE RADNOGA ODBORA SAVEZA CIJONISTA. Na sjednici od 11. januara pozdravio je najprije predsi. R. O. g. dr. S t e i n članove Radnoga Odbora, koji su prvi puta prisustvovali sjednici, novokooptiranoga.člana R. O. g. Egona Po 11 ak a i g. dr. Oskara Spieg 1 e r a, koji se je tek nedavno preselio u Zagreb. Iza toga riješena je tekuća pošta. O. Drago S t e i n e r referirao je potanko o stiglom izvještaju Egzekutive Orjon. Organizacije, u kojem Je opširno prikazana situacija u cijon. pokretu. Nakon toga referirao je potanje tajnik Uprave KKL g. dr. Slnger putu. Ocrtao je situaciju u pojedinim posjećenim mjestima i obrazložio, što je sve uo'njeno za njegova boravka, da bude osnovicom i garancijom za mnogo uspješniji rad za KKL. i cijon. rad uopće. Usto je dr. Sin g e r referirao i o radu i dosadašnjim uspjesima KKL u prvom četvrtgodištu g. 5686. Na izvještaj dra. Siingera nadovezala se odulja debata. Iza debate iznio je g. Filip Reiner stanje pojedinih institucija Saveza Zid. Omlađ. Udruženja, pa je odlučeno, da se u okviru budžeta za ovo godište odmah pristupi pr'pomaganju tih institucija. Zaključeno je, da se sazove sjednica Saveznoga Odbora za 14. februara u Zagreb. Radnom Odboru stigao je tačan tekst palestinskoga zakona o i m i g r a c i j i. O tom zakonu referirao je g. Drago St e ime r. Zaključeno je, da se prijevod toga zakona pripoSalje svin Mjesnim Cijonističkim Organizacijama.

Šport i gimnastika

MAKABI TIPOGRAFIJA 2 : 2. 3. I. 1926- Igralište Concordije. Zadnja utakmica u jesenskoj sezoni lb. razreda donijela je Makabiju tek polovični uspjeh. Medjutim moramo reći, da se u utakmici pokazivala premoć Makabijeve momčadi, što napokon priznaje i inače. Makabiju dosta nesklona Sportska štampa. ' ‘ Momčad M. bila je u toj utakmici homogenija, požrtvovnija i da je znala izrabiti plus od 2 goala, što ih je dala u početku igre po Leonu Krauszu i Fenichelu odlučila bi igru u svoju korist. U momčadi nastupio je prvi puta centerhalf Engelinann (iz osječkog Makabija) i pokazao se kao dobar igrač. Osobita mu je prodornost i igra glavom. Dobra je bila navala, u kojoj je igrao vrlo dobro junior Weillcr I. Najbolji dio momčadi bila je opet obrana; Haller, Gjory, Šorš. U drugom poluvremenu izlazi iz igrališta Leo Krausz zbog blesure, pa M. igra sa 10 ljud>. Momčadi T. dala je svoju običajnu dobru igru. Sudio je dobro g. Boškovič, «» i Time je završeno jesenje prvenstvo. M, zauzima drugo i mjesto sa 7 od mogućih 10 bodova i goaldif. od 8:6. U stvari I je to veliki uspjeh momčadi M, i valja da joj se na tome čestita sa željom, da se sada prime marljivo posla i da u proljeće ne samo ppetijje usjehe jeseni, već da pokroči i dalje, ■. r I 7T" —, . MAKABI TIPOGRAFIJA žil (1:1). Igralište Concordije 10. I. 1926. Ovu pokalnu utakmicu odlučio je Makabi sigurno u svoju korist, te se time kvalificirao za natjecanje u drugoj rundi cup-natjecanja, Makabi nastupa u postavi; Huller Šonš, Fuchs II Hevves, Engelman, Stein Fuchs I, Weiller I, Feaichel, Krausz, Dr. Szende, dakle sa tri rezerve odnosno juniora, te je predveo veoma korisnu igru sa prodorima krila. Svi redovi momčadi bili su dobri, pa bi rezultat bio bolji da nije to goalman Tipografije Podhraški sv.ojom izvrsnom igrom zapriječio. Kratki tok igre; Odmah u početku navale Makabija, gdje se ističe Weiller, no obrana T. se čvrsto brani, U 15 minuti uspije Krauszu da poluči prvi goal za M. se trgne i uspijeva i,oj da iz jednog neopravdanog jedanaesterca izravna. U drugom poluvremenu zaredaju navale M, jedna za drugom no golman T. je na mjestu. U 35 minuti uspije Weilleru da poluči iz teške pozicije pobjedonosni gol. Sudac g, Haiman nije zadovoljio. U nedjelji' dne 17, siječnja igra M. sa Viktorijom dalju pokalnu utakmicu. F.

Nove Knjige

Donosimo, kako smo to najavili u 1. broju ovoga godišta, popis važnijih knjiga, koje su izašle u posljednje vrijeme, sa naznakom cijene, nz koje se mogu nabaviti. HANS KOHN: Die politische Idee des Judentums. (.liidischer Verlag, Berlin, broš. M 1.75.) BIALIK Cli. N.: Essays (»Kedetm. Berlin-Charlottenburg, cijene platn. 6 M). BUBER M.; Das verborgene Licht. ( Kedems platn. 5 M.) CLEMENCEAU O.; Jiidische Gestalten«. Kedem* platn. 3.50 M-) FEUCHTWANGER L..; Jud Siiss. Historischer Roman. (»Kcdem platn. 7.50 M.) HEINE H.: Confessio Judaica. Eine Ausvvahl aus seincn Dichtungen, Schriften und Brieten. GKedem», platn. 7.50 M.) HERTZ F.: Rasse und Kultnr. Eine kritische Untersuchung der Rassentheorie- (Kedem', platn. M 11.—) SAMV ORONEMANN: Hawđoloh und Zapfenstreich. Erinnerungen an die ostjiidische Etappe. {»Kedem«, Pappbd. 3.80 M.) GEORO LANDAUER: Palastina. Eihleitung von S\ven Heddin. 300 Photographien. (Verlag MeyerJessen, Mtinchen. cijena 20, M.)

[BROJ :>■

»ŽIDOV <

7

Hllllll lll hiiih»!! S fc m Reklamacije pozivnica i pretprodaja ulaznica (po osobi Din. 60—, daći uz legitimaciju D. 83.-) u trgovini Šanđor Schneller, Štrosmajerova ulica 5. Rezerviranje stolova na dan plesa (16 o. mj.) u Glazbenom Zavodu. jT Preuzimanje prinosa za nAKABIJA CLA7B.7AVOD * |0.)AN.1Q26 9 SATI bufKt obavlja se zahvalno u subotu poslije podne u Glazbenom _avodu (mala dvorana] između 4 1 6 sati.

Plaćajte pretplatu!

Najjeftinije gorivo drvo i gradjevni materijal Zagreb, Freradovićegi i ugljen kao dobavlja i Z. (dvsrišts)

PLESNA ŠKOLU „EDI G R 0 N E S “ SAJMIŠTE 59 UČITELJ PLESA KR. NAVODNOG KAZALIŠTA PODUČAVA SVE MODEVNE PLESOVE Informacije za privatne satove i kolerie 10-1 i 3-8 sati

FOTO-ATELIEfrWEINRICH I DRUQ - ZfIQREB ILICA 34 TELEFON 7-59

Perzijski sagouf i sve druge vrste sagova Fini brokati, damasti, gobelini zastori, prevlake, gunjevi Glad I drag prije Filip Haas I slnooi Zagreb Jelačićev trg 281.