Жидов

IZ JUGOSLAVIJE

ODBOR ZA HEBREJSKO SVEUČILIŠTE I ŽIDOVSKU NARODNU BILIOTEKU U JERUSOLIMU. U nedjelju, dne 7. marta održao se ie u užem krugu sastanak, kojemu je bila/ svrha, da se u Zagrebu konstituira odbor, kojemu će biti zadaća, da u Jugoslaviji skuplja li nabavlja knjige za Židovsku Narodnu i Sveučilišnu Biblioteku u Jerusolimu li da služi propagaciji ideje jerusolimskoga sveučilišta. Sastanak se je održao u uredu g. dr. Lavoslava Ši k a. Najprije je g. Branko Gosti izložio svrhu sastanka i referirao, što je dosada poduzeto u akcija za Zid. Narodnu Biblioteku sa strane privremenoga Kuratorijai, ui kojem su gg. dr. Marko Horn, dr. Lavoslav Si k i Branko Gosti, a zatim je razložio potrebu osnutka ,i zadatka naročitoga samostalnoga odbora na neutralnoj bazi, koji 6e u Jugoslaviji voditi rad za jerusolimsku biblioteku i unlverzu. Nakon odulje diskusije o mogućnostima rada, u kojojj su sudjelovali naročito gg. rabin dr. Gavro Schwarz, dr. Aik i g. Mevorah konstatovano je, -da se odbor treba da osnuje i da M bilo majpodesnije, da dosadašnji odbor produži svoje funkcije uz suradnju gospode, koja će se i izvan odbora angažovati za rad. Q. dr. David Albala lizabran je za povjerenika neutralnoga odbora u Beogradu, a g. dr. Kalmi Baru h'za povjerenika u Sarajevu. IZASLANICI RADNOGA ODBORA SAVEZA CIJONISTA U SARAJEVU. U subotu 7. i nedjelju 8.,0. mj. boravili su u Sarajevu izaslanicffl R. O-a gg. Hans Hochsinger i Ini. Oton R e c htytzer, da prema zaključku Saveznoga.Vijećal ispitaju mogućnosti za zajednička radi sviju cijonista u Sarajevu, te su u tu svrhu stupiji u kontakt sa Mjesnom Gijonlilstičkom Organizacijom i grupom oko »Jevrejskog kluba«. ‘Gg. izaslanici R. O-a podniet će izvještaj o rezultatima svoga boravtka i svoje akcije u Sarajevu R. O-u te sjednici Saveznoga O db ora, koji se sastaje u Zagrebu u nedjelju 21 o. mi. PRIMITAK DJECE IZ PROVINCIJE U OPORAVNU KOLONIJU IZRAELITSKE FERIJALNE KOLONIJE U ZAGREBU. Izraelitska Ferijalna Kolonija poslat će i ove godine slabašnu djecu na oporavak u svoj vlastiti dom u Crikvenicu. Budući da su ovomu društvu stlizavale mnoge molbe iz provincijalnih gradova zal primitak djece u koloniju, a nijesu se mogle uvažiti, jer su prekasno stigle, to je uprava društva odlučila, da će ove godine uzeti i djecu Sz provincije u svoju Ferijalnu Koloniju, koja odlazi sredinom mjeseca jula iz Zagreba i ostaje u domu do sredine augusta i tako omogućiti roditeljima srednjeg stališa, da mogu svojoj djeci pružiti oporavak na moru ■uz dobar nadzor. Upozoravaju se zbog toga roditeljji, koji žele poslati svoju djecu u tu Ferijalnu Koloniju na slijedeće; Troškove za primljenu djecu imadu nositi roditelji, općina ili druga koja dobrotvorna institucija.

Pristojba za svako dijete iznosi ISOIT do 2000 dinara, a to su samo naši režijski troškovi«: u tu svotu uračunata ie vožnja iz Zagreba u Crikvenicu i natrag* cjelokupna opskrba, lijećnićki nadzor i morske kupke. Djeca su smještena u prostranim i zračnim sobama. Hrana je( obilna, i sastoji od 5 obroka. Nadzor nad djecom l je u rukama pouzdanih i stručnih osoba. Dom made svoje vlastito dječje igralište sa gombalačkim spravama i svoje posebnoj kupalište na obali. Informacije dobivaju se kod društvene blagajnice gospodje Lona Marić, Zagreb, Trg »N« broj 3,!II. kat. Umoljava se, da se prijave dostave najkanije do 15. aprila o. g. Upravni Odbor Društva Izraelitske Ferijalne Kolonije u Zagrebu. PUTOVANJA U PALESTINU. Promjene u parobrodarskoj liniji Konstanca Hajfa Jala. Direkcija parobrodarskog društva SMR javlja da brod »Da cilj a« imade od 24. marta ,ov. god. ovaj novi vozni red: Odlazak iz Konstance u petak dne 24. marta, 17 sati. Dolazak u Hajfu u utorak 28. marta uveče. Dolazak u Jafu u srijedu 29. marta ujutro. Odlazak iz Jafe u četvrtak 8. aprila 14 (Umjesto 30. marta). Dolazak u Konstancu u utorak 12, aprila u 5 sati. »Dacia« ostaje prema tome preko Pesah blagdana u JaH tako, da će turisti, koji ostaju samo preko blagdana u Palestini, moći vratiti s tim parobrodom. Inače je vozni red »Darije« ovaj: Odlazak iz Konstance u Jalu; 24. marta, 16, aprila, 30. aprila, 13. maja, 28. maja, 11. juna, 25. juna, 9, jula, 23. jula, 6. augusta, 20, augusta, 3. septembra, 1, oktobra, 15, oktobra, 29, oktobra, 21. novembra, 26. novembra;, 10. decembra, 24. decembra. Palestinski Ured Saveza Cijonista u Kralj. SHS. • SARAJEVO. Zadruga za gradnju »JevreCskog Doma«, Subvencije Sefardske općine. Glavne skupštine kreditne zadruge »Melaha« i radničkog omlad. društva »Matatja«, U ponedjeljak 1. marta održana ie društvenim prostorijama Jevrejskoga kluba konstirtuirajuća glavna skupština zadruge »Jevrejski Dom, zadrugal sa ograničenim jamstvom«. Na osnivačkoj skupštini izjavio ie predsjednik pripravnog odbora zadruge, g. dr. Žiga Bau e r, da je do sada upisano toliko udjela, da se gradnja prve zgrade može smatrati obezbijedjenom. Sa gradnjom zgrade započet će se još ove godine. U upravni odbor izabrana su slijedeća gg.; dr. Ž. Bauer, Josip Brettler, H. Dohany, Iso fierman, Mair M u saf ia, Moise Pa r do, Monis Pinto, Silvio Salom i Šandor T 6rb k.

Kako javlja »Jevrejski Život«, u budžetu je sarajevski Sefardske bog.ištr'. ne općne za ovu godinu votirano $ Svjetska Se 1 a r iisk u C : gan. z a c. j u 10.000 Din., za Keren Kajemet 5000 Din. ♦ Prošli mjesec održana je glavna skupština Židovskoj omladinskog radničkog društva »Matatja«. Tajnik društv g. Andro Steiner iznio je izvještaj, u kojem je istaknu] da društvo broji danas 296 (!) članova. Društvo imade po sebne prostorije, u kojima se radnički pomladak sastaje su botom i nedjeljom, pjeva, muzicira i zabavlja se. Društvea prostorije nose ime »Dom glazbe i društvenosti«. Postoji r® ziička sekcija, koja broji 30 članova. Društvo polaže osobit važnost na gajenje društvenosti i izleta u prirodu. Novo upravi je na čelu g.. Andro Steiner. ♦ »Mela ha«, kreditna Zadruga s o. j., imala je pre kratko vrijeme svoju 11. red. glavnu skupštinu, koja je bt veoma-dobro! posjećena. Q. dr. J. Kaj on podnio je izvjesi 0 poslovanju Kreditne "zadruge, te je medju inim istaknuo, j su se podjeljivali krediti /do viisine od 60.000 Din. Zj cffuga je uvijek bila mobilna i nije oskudijevala na nova Kamatnjak za kredite iznosio je 16 do 20%. C«s dir. ,Baruh iznio je zaključne račune te istakao, da glavnica iznosi 3,246.700 Din., ulošci 388.182.44 Dim, a čisti 4 bitak za 1925. god. 166.002.05. Promet blagajne iznosio j 24,555.539.69 Din. Promjene n redakciji »Jevrejskog Života«, U broju »Jevrejskog Života« od 26. februara ia šao je nepotpisani uvodnik, koji se je bavio problemom uče štvorvanja i angažiranja bosanskih Jevreja u državnoj* politici U posljednjem broju »Jevrejskog Života« nalazi se n čelu lista slijedeća izjava; »Uvodnik odštampan u broju Si »Jevr. fŽivota« od 26. februara' 0. g. napisao sam bez zna? 1 prethodnog dogovora sa ostalim članovima redakcijo® odbora. Mišljenje iznešjeno u tom članku je moje lično samo ja odgovaram za sve što sam u njemu naveo i izloži Sarajevo, 3. 111. 1926. Dr. Kalmi Baruh.« »Jevrejski Život« donosi još u‘broju od 5.1 marta noti: pod naslovom »Iz redakcije«; »Qosp. dr. Kaliti Ban prestao je biti članom redakcije »Jevrejskog Zivotai njegovim saradnikom.« j | BEOGRAD, Pnrimsko veće. (Od našega redovitog dopisnika). »Povjereništvo Jevr. Narod. Fonda« priredilo je u nei Iju 28. febr. o. g. u sali Palače Hotela »Purimsko veće«, zabavnim programom i igrankom. Povjereništvo* je uputilo p ziv gradjanstvu za ovtl priredbu, napominjući, da je Pili praznik radosti i veselja u znaku narodne renesanse i oboo' Erec Jisraela, I zbilja, gradjanstvo lje slijedovalo* spontano p živu, i svojim obilnim posjetom doprinjelo potpunom uspi'i ove naše priredbe, čiji sav čisti prihod ide u korist Ken Kajemeta. Program zabavne večeri bio je dobar i veseo priredba je protekla u veoma ugodnom raspoloženju.

Jubilej Hermanna Strucka

Šestoga marta navršio je pedesetu godinu svogal života veoma poznati slikar L crtač Herman Stru c k. Herman Struck rodio se je u Berlinu, a danas zauzima jedno od najvidnijih mjesta medju savremenim slikarima. Dvadesetih godina radio je u Danskoj, Nizozemskoj i Americ : , gdje je, a naročito u Udruženim Državama portretirao najuglednije ličnosti tih zemalja. Struck je crtao posvuda poznati portrait Gerharda Hauptmanna, Riharda Dehm e 1 a, Leviisa Co rint h a, Teodora Herz 1 a, Alberta Einst e i na, Lesser U r ya, Riharda e r-H oifmanna, ii drugih. Struck je učiteljem čitavoga niza mladi',h i poznatih umjetniikal. Njegova čuvena knjiga »Die Kunst des Radierens« bila je putokazom nebrojenim umjetnicima, a i čuveni umjetnik Levis Cornth je učenik Struckov. Herman Struck je već od ranlih svojih godina bio cijonnsta. Već odulje vrijeme je Struck uvaženi član Mizrahija, jer je Židov. Za vrijeme rata bio S'e Struck časnik u njemačkoj vojsci. Kod zapovjedništva njemačke armije u Ruskoj Poljskoj bio je uposlen u odjeljenju, koje se /bavilo pitanjima ž : d. življa u onim krajevima. Ovdje je Herman Struck blagotvorno radio za stradalačko židovsko pučanstvo. Sammy Gronema nn ocrtao je u svojoj knjizi doživljaje u tim krajevima »Havvdoloh und Zapienstreich« veoma plastički atmosferu i dogadjaje oko židovskoga odjeljenja kod vodstva njemačke armije u okupiranim krajevima Ruske Poljske. U toj knjizi ocrtan je i zaslužni rad ,Hermana Stručka, koji je s mnogo brige i mara pomogao i svojim podredjenim kolegama u odjeljenju i židovskom pučanstvu u Ruskoj Poljskoj. Kaci rezultat doživljaja u ratu izdao je zajedno s Herbert Eulenbergom djelo »Slike iiz Litve i Bijele Rusije«, a u suradnji s Arnoldom Zweigom »Das Ostjudische Antlitz«. Herman Struck preselio se pred nekoliko godina u Palestinu, gdje je stvorio vrijednih radirunga palestinskih krajobraza i tipova iz Palestine. Momentano boravi Herman Struck u Berlinu. g. n.

Šahovski jubilej

TRIDESETGODIŠNJI ŠAHOVSKI JUBILEJ G, I, GROSSA, Tiho i povučeno živi u Karlovcu kantor g. Izidor G r o s s. No njegovo je ime poznato i Štovano ne samo u svim Šahovskim krugovima naše države, nego po čitavome svijetu u kojemu se gaji šah, ta »kraljevska igra« ili kako često .običaje da tvrdi majstor g, Gross; nije to igra to je umjetnost. Rijedak jubilej proslavit će se u Karlovcu 14, o. mj. Šahovski majstor g. Izidor Gross slavi ove godine tridesetgodišnjicu sv,oga uspješnog Šahovskoga rada. Još kao mlad čovjek .posvetio se je Išahu, zapravo jednoj važnoj i teškoj grani šaha: šahovskim problemima. On je marljivim radom, ustrajnošću, predanošću i velikom ljubavi proučavao šahovsku umjetnost, i u kratko vrijeme postao svjetskim problemnim majstorom. Njegove su mnogobrojne (nekoliko stotina!) šahovske problemnc kompozicije izašle p.o novinama svih kulturnih zemalja, a tako donašaju njegove radove američki, engleski, švedski, njemački, pa i kineski časopisi. Sudjelovao je kod mnogih internacionalnih šahovskih problemnih turnira, a kod svjetskog internacijonalnog turnira u Amsterdamu god. 1925. uspjelo mu je da dobije drugu nagradu. Goap. je Gross Jedan od prvih i najzasluženijih propagatora šaha na slavenskom jugu. On je pred mnogo godina izdao, za razvitak šaha u našim zemljama, veoma važnu »Šahovsku abecedu«, koja je bila prva šahovska edicija na hrvatskome jeziku i koja je mnogo pridonijela da se je šah udomio u našim krajevima. ♦ Majstor i jubilarac g Izidor Gross je čovjek bogatog židovskoga znanja i prožet židovskom vitalnošću. On je u nizu svojih znanstvenih radova posvetio nekoliko članaka i pitanju uloge šaha u židovstvu. Tako je jedan članak izašao i u uglednom židovskom znanstvenom časopisu »Monatshefte der Gesellschaft zur Forderung der Wissenschaft des Judentums«, a jedan odlomak njegove »Šahovske Abecede« bavi se tim pitanjem. Sa mnogo interesa i ljubavi prati židovski renesansni pokret, napose oživljenje hebrejskoga jezika, a dobro se sjećam s koliko je oduševljenja primio vijest da se u Palestini osnovao židovski šahovski savez, koji kani da izdaje hebrejski šahovski časopis.

Prigodom njegovog jubileja, što mu ga priredjuje Karla čki Šahovski Klub, priključujemo se i mi čestitarima iz ' države i inozemstva, s iskrenim čestitkama, želeći mu dal uspješan rad, na njegovu čast i na čast djela kojemu se i svetio. p R, LEOPOLD GODOVSKV I žli SKA VISOKA MUZIČK. 1 ŠKOLA U PALESTINI. Pred kratko vrijeme boravio je Leopold God o w > u Rimu, gdje je dao koncerat. Tu je s dopisnikom J. T. > razgovarao o svojim dojmovima s puta po Palestini. Izjavio da je odlučio, da velik dio svojih sila posveti osnivanju je** reprezentativnog muzičkog instituta u Palestini. Mi mora narodima, kazao je Godowski, dokažemo da je Židov na ' ziokom polju stvorio i još stvara, velika i neprolazna ** Židovstvo je dalo ne samo velikih muzičkih stvarao već i genijalnih muzičkih interpreta kao na pr. Kr* ; lera, Hubcrmanna, Chajfeza i Isaie (čiji je* bio još Židov). O znamenitim dirigentima, išt,o bijahu Židovi treba ni govoriti. Židovska visoka muzička škola, što W da se stvori, mora da bude dio hebrejske univerze u Jer* limu. Ja sam ,o tome već govorio s prof. Magnesoi drugim ličnostima u Palestini i Americi. No žid, muzička soka škola treba da bude pristupačna svima narodima i religijama. Kod osnivačke skupštine društva »J ewi s h V morial Conservatory« predložio saro, da bi • dužnost svih velikih židovskih umjetnika po čitavome sri l da jedno vrijeme naučavaju na toj školi zabadava. Ja 1 "takovu obvezu već preuzeo i nadam se, da će me * slijediti. Nadajmo se, da će visoka muzička škola Židov' 5 * naroda, naroda, koji imade neizmjerno mnogo smisla zj 1 riku, stvarati velika djela, da će postati centrum umjeti ga stvaranja i da će našemu narodu i zemlji naše budu* 4 donijeti svjetsko priznanj.e Umro muzički pedagog Ju li us Epstein. Pred kraće vrijeme umro je u Beču znameniti pedagog prof. Julius Epstein. Medju njegove učen** 1 čitavoga svijeta übrajao se i Gustav Mahler. Prof. Ei* bio je Židov, rodjen u Zagrebu, te je zibog svojih zasloj* zagrebački Glazbeni Zavod bio i njegovim začasnim č* 4 *

4

»ŽIDOV <

BROJ 11.

Plaćajte šeKei, jer time širite i jačate CiionističKu Organizaciju! Plaćajte Savezni doprinos, jer je on jedan od osnova naše organizacije!