Жидов

Vijeće cijonista u Poljskoj

lipa. Rad u Sejmu. Sporazum s vladom. Detelerali, Ekonomski položaj poljskoga židovstva. - Vijeće za prelaz u opozicija spram vlade. Ijelju dne 14. marta započela su vijećanja druge je udruženih cijonista, iz čitave Poljske. Konferensustvovalo oko 250 delegata iz svih krajeva drža»E t Livn.ot«, koja je sada na čelu, imala/ je na ji 82 delegata. Grupa g. Jichoka Griinbauma »A 1 ar«, koja je u opoziciji, dobila je na izborima za ju oko 60 delegata. Revizionisti su imali 6 delegati iz Istočne Galicije udružili su se u posebni konferenciju je stigao kao naročiti delegat Svjetske e Egzekutive potpredsjednik Akcijonoga Komiteja H a n t k e. renciju je otvorio predsjednik Egzekutive poljskih .eon Levite ovećim govorom, u kojem je iznio je u Poljskoj, uppzorio na krizu u Palestini i u poljnizmu. Potpuno jedinstvo u zajedničkoj organizaciji ijonista nije se razvilo. Na kraju govora bavio se stanjem u žiđ, parlamentarnom klubu u Poljskoj i o sporazumu s vladom. Naglasio je potrebu discinda pozdravio delegata Svjetske Cijonističke EgzeArturai Hantkea, koji je burno pozdravljen ispoferenciji poruku Egzekutive. >nferenciji su se održala 10 referata. Ponajprije je tgl as, predsjednik žid. parlamentarnog kluba rcpolitičkom položaju 1 smjernicama cijonističke pooljskoj. Razmirice u redovima čijom, vodstva u Poljile su cijonističkoj stvari. Vlada je zbog protesta cta protiv brutalnih postupaka prema Ž : dovima pomrli Židove novom manje vidljivom taktikom; ek om ugušivanjem. Govoreći o sporazumu s vlao je dr. Hartglas, da vlada ne smije tražiti komako daje Židovima u Poljskoj njihovia prava. Žid. jmu ne može unaprijed odrediti, da li će ići s desniivioom, jer obadvije vode antisemitsku politiku. Vaitovati, da su se popravili odnošaji izmedju židovoljskoga pučanstva. balti nakon referata dr. Hartglasa, govorilo se u 5* poznatom sporazumu žid. parlamentarnog kluba u vladom i o politici. Jedni su pledirali za prelaz u i tražili objavu teksta sporazuma, a drugi zagova, jer bi prelazom u oštru oj o žici ju Židovi opet dolesnosnu močvaru, iz koje su počeli nekako da se :e. Dr. G o 111 ieb je kušao da oduljiim govorom eđišta suprotnih grupa na području židovske politiko). Debata je blia veoma živa i potrajala do kasno >ko 2 sata noću uzeo je riječ bivši predsjednik Žid. iejmu dr. Leon Reich. Objasnilo je razloge, koji su sporazuma s vladom. »K vladi i poljskom društvu go ravniji putevi nego k ostat i narodnim manjinaiod nas dijele veliki socijalni i politički interesi«. je branio politiku sporazumijevanja, ra. Reicha uzeo je riječ g. Jichak Grunbaum. govor saslušan s naročitom pažnjom. Oštro je kriolitiku sporazuma l s vladom. Za kritikovani spora■ljskom vla/d.om rekao je da ima karakter akcepta va. Nijesu ni nakon toga sporazuma oslabile tenitenja židovskoga srednjega staleža. Tako dugo dok »ndenca moramo ostati u borbenom frontu. Kao cijba da se zalažemo za jednakopravno st sviin a. Imademo dva- puta: ili ćemo dopustiti da bulje protiv manjina ili ćemo da idemo s manjinama, »reporučam da idete ovim drugim putem«. ■aju je dr, Griinbiaum doviknuo većini; ržite našu liniju ispravnom i idete s nama ili ćemo reknemo naših mandata u Sejmu. Odgovorite nam!« dan bio je posvećen gospodarskim problemima Žioljskoj. Referat je o tim pitanjima održao dr. Ro'ei c h. Rekao je, da se stanje ne da popraviti md i povremenim akcijama. Godine 1924. iselilo se 24.000 Židova od toga/ 15.000 u Palestinu, D. K 1 ueferirao o židovskim kooperativnim zadrugama u Preći na zid. pučanstva u Poljskoj t. j. više od jednog fudi pripada obrtničkom staležu. Kooperativni kredi ne mogu da daju dovoljno zajmova. Nakon kratda sjednice referirao je dr, Klumel o Keren Ha»jeđečoj sjednici referirao je g. Freud o radu za »Ijskoj. Prošle godine sabrano je u Poljskoj ra KKL ;loty-a. evi t e referirao je o radu za Palestinu, a dr. nn o kulturnom radu. Debata je potrajala čitavu io srijede ujujtro. U glavnim pitanjima postignut je Primljena je rezolucija, kojom se odobrava ucija g. Hartglasa predsjednika žid. parlaa kluba, koju ,je pročitao na zadnjoj sjednici kluba, conferendja konstatirala u jednoj rezoluciji, da sada u Poljskoj nastavlja kulturno i gospodarsko tla>va. D narednoj se rezoluciji ističe da vlada nije oje obveze iz sporazuma $ žid. parlamentarnim klule traži da klub pređje u opoziciju., rencija je zaključena pjevanjem »Hatikve«. ; ćega dana, iza ove konferencije sastao se na sjedparlamentarni klub, kojoj je nakon dugog vremena istvovao vođja opozicije u klubu J. Griinbaum. e primila na znanje deklaraciju predsjednika kluba isa pročitanu u klubu dne 3. marta, koja se odnosi hiba prema vladi i poljskome društvu.

REORGANIZACIJA ŽANDARMERIJE U PALESTINI. Židovi će se primati u palestinsku žandarmeriju. Sjedinjenje palestinske i transjordanske žandarmerije). Je ru solim, 16. marta (JTA). Dozna je se, dai će palestinska vlada naskoro izdati novi proglas o reorganizaciji palestinske žandarmerije i policije. Prema tora proglasu primat će se i Židovi u žandarmeriju. Prvi proglas o reorganizaciji palestinske žandarmerije glasio je, dai će civilna policija sastojati iz Arapa i iz Židova, naprotiv pogranična samo z Arapa i Čerkez a t. j. pa se ne će u nju primati Židovi. Ova je vijest u židovskom pučanstvu izazvala ogorčeni protest. Vaad Leumi je u posebnoj rezoluciji protestovao i zatražio ustrojenje specijalne židovske pogranične straže. I bivši židovski legionaši i radništvo protestovale su protiv isključenja Židova iz žandarmerije. U Engleskoj Donjoj ~Kući stavljali su članovi LabourParty često u tom pitanju upite na ministra kolonija) Amerya. Ministar je odgovorio da reorganizacija jjl nije dovršena. Kako se pak čuje iz Jerusolima interveniralo je londonsko Ministarstvo Kolonija kod palestinske vlade; ovoj se intervenciji imade zahvaliti, da je palestinska vlada promijenila mišljenje, pa će se Židovi primati u palestinsko - transjordansku žandarmeriju.

Je ruso lim, 16. marta, (JTA), 1, aprila o. g. bit će svršeno sjedinjenje palestinske i transjordnaske žandarmerije pod vrhovnim zapovjedništvom Vrhovnoga Komesara u Palestini Lorda Plumera. U maiju 1926. objavit će se ustav Transjordanije. 25, maja 1925. proklamovano ije u Amonu, glavnom gradu Transjordanije, u prisutnosti Vrhovnoga Komesara Sir Herberta Samuela nezavisnost Transjordanije. Sir Herbert Samuel pročitao je zatim tekst pakta, št,o je sklopljen s Emir Abdulabcnm, koji je glasio: britanska vlada priznaje egzistenciju neovisne vlade u Transjordaniji pod pogodbom, diai će ova vlada biti konstitucijonaina i da će omogućiti britanskoj vladi, ispunjavati svoje internacionalne obveze obzirom na taj teritorij.

SJEDNICA AKCIJONOGA KOMITEJA U JERUSOLIMU? Londonski »Jewish Times« javlja, da će se Cijonistički Akcijom Komitej sastati na zasijedanje 18. aprila u Jerusolimu. To bi bila prva sjednica Akcijonoga Komitaja koja se održaje u Palestini. Još nijesu poznati konačni zaključci u tom pogledu, pa ovu vijest »Jewish Times-a« valja primili sa rezervom. (Ziko).

Mariginalije cara Alenandra 111. o židovskom pitanju. Moskovski list »Krasnaja Gazela« donosi izvadak iz memoranduma o židovskom pitanju, koji je svojevremeno barun Giinzburg predao caru Aleksandru 111. Car je na mnogim mjestima toga dokumenta stavio svoje napomene. Barun Gunzberg tuži se na bespravnost Židova i okrivljuje vladu da nepravedno "progoni Židove zbog tobožnjih revolucionarnih čina. Više službe u administraciji i armiji nepristupačne su Židovima. Na ovom mjestu stavio je Aleksandar 111. napomenu; »Dao Bog, da uvijek bude tako!« Dalje se barun Giinzburg tuži, da Židovi Lmadu samo dužnosti, a nemaju nikakovih prava. Tu napominje car; »Grozan je primjer ravnopravnosti u Evropi!« Žalbi baruna Gunzburga da su Židovi stavljeni van zakona, jer im narod otimlje sva prava, napominje car: »Tp još nije ništa, oni su zaboravili strabotne riječi svojih predja: Njegova će krv doći na nas ina sinove naše. Njihov je teški položaj prokletstvo nebesa«. U memorandumu se naglašava da se raznim ograničenjima priječe Židovi, da se osjećaju dijelom velikoga ruskoga naroda. Na ovome mjestu zabilježio je Aleksandar III: »Mi bi se zaprljala da to dopustimo«. Barun Giinzburg podsjeća u memorandumu, da se ranije sililo Židove da svoju djecu šalju u ruske škole, a car napominje na rubu stranice: »T,o je bila pogrješka!«. Potkraj memoranduma upozorava se car na činjenicu da Židovi zbog nesnosnog stanja u Rusiji moraju da se iseljuju u Palestinu i u Ameriku. »Hvala Bogu«, napominje car, »neka idu!«.

»RUSIJOM JE VLADAO NIJEMAC I ŽIDOV. , .« Pred nekoliko dana mogao se u zagrebačkoj i beogradskoj štampi čitati jedan govor u kojem je medju .ostalim bilo rečeno i slijedeće: »Rusijom je vladao Nijemac i Židov , . Svaki, tko barem iole poznaje podredjeni I potlačeni položaj, što ga u carskoj Rusiji uživaše Židovi, čuditi će se takov, oj jednoj izjavi. No mi se na to ne bi ni obazreli, jer zaista nemamo ni mjesta ni vremena da se obazirem© na svaku neispravnost sa ili bez tendencije —, koja se u nas napiše ili govori o nama. Ne držimo da je uopće potrebnoi dlai dokazujemo, kako je gornja tvrdnja, što se tiče Židova, neispravna, no budući da je to ustvrdio gospodin Stjepan Radić, ministar prosvjete naše države (u svome govoru pred IV. seljačkom predstavom, Gogolj; Revizor u Narodnom Kazalištu u Zagrebu, 21. marta 1926.), to ovo bilježimo) po kroničarskoj dužnosti'.

ŽIDOVSKE OPĆINE U PALESTINI. Glavni sekretar palestinske vlade Colonel Sym e s, primio je pred nekoliko dana predsjednika Svjetske Org. Agudas Jisrael, dr. Pinkasa Kobna, koji sada boravi u Palestini, i raspravljao s njim o pitanju organizacije židovskih općina u Palestini na temelju odredbe o općinama, Pal. Telegr. Agencija objavljuje informaciju, da je Col.onel Symes ovom zgodom izjavio dr. Pinkasu Kobnu, da palestinska vlada ne će odsitupiti od principa jedinstvene organizacije vjerske zajednice, ali da će pristaše Agude imati pravo, da stvore općinske institucije privatnoga karaktera i da ne stupe u oficijelnu općinu. (Ziko). Nova kolonija »Debora < u Palestini, Grupa Židovai iz Istočne Galicije kupila je u okolini Bejsana oko> 5000 dunama zemlje, gdje će još ovoga ljeta početi da gradi koloniju, koja ćc nositi ime biblijske junakinje Deboie,

UVOZ DRVA U PALESTINU. Uvoz iz Jugoslavije, Prema podacima palestinskoga privrednoga glasila »Mishar V’taa-sija« kretao se uv,oz drva u Palestinu ovako: Prije godinu i po iznosila je godišnja potreba drva u Palestini 30—32.000 kubičnih metara. Intenzivna gradjevaa djelatnost u godini 1924.—25. i porast eksporta narandja povisio je potrebu na drvu do 50.000 kubičnih metara, ai od toga otpada 38% na drvo za škrinje za otpremu narandja. Tri četvrtine potražnje otpada na jelovinu, koja se gotovoi isključivo uvozi iz Rumunjske. Rumunjska je u god. 1923.—24. izvezla u Palestinu gradjevnoga drva za 76,000 funti. God. 1925. uvezeno je iz Rumunjske 38.000 kubičnih metara mekanoga drva, a iz Jugoslavije samo 2000,

ŽIDOVSKA ŠTAMPA U AMERICI ZAHTIJEVA DA ICA OBJELODANI TESTAMENT BARUNA HIRSCHA. N e w-Y or k, 21. marta (JTA), Židovska štampa u America bavi se u posljednje vrijeme pitanjem, da li se rad ICA-e kreće u skladu s momentanom bijedom židovskoga pučanstva i s namjerama pokojnoga baruna Hirscba. Glavni urednik »Jevvish Morning Journala« spominje u jednom članku, te je čudnovato, dal ICA još nije objelodanila testament baruna Hirscha. Valja još napomenuti da se jedna kopija testamenta nailazi u Somerset House u Škotskoj. ITA-i pružena je prilika da pogleda dokumenat. Ciljevi su ICA-e označeni u trećem članku. Prema tome je ICA unešena u Londonu s 2 imilijona funti, s ciljem da potpomaže emigraciju Židova iz onih zemalja svijeta, gdje im se krnje prava; zatim da osniva kolonije u Južnoj i Sjevernoj Americi, podržava odgojne zavode, farme, zajmovne blagajne, industriju i druge institucije, koje se Vijeću pričine potrebnima, da podupiru društva, koja, po mnijenju Vijeća, promiču ciljeve ICA-e.

Otvorenje slastičarne »Manon« na Jelačiće)vom trgu. U četvrtak dne 25, o. mj, 'Otvorena je u Zagrebu uz Veliku Kavanu na Jelačićevom trgu luksuzno i veoma ukusne uredjena zaista velegradska slasticama »Manon«. Vlasnik slastičarne, poduzetni gospodin Ignaz Lauš uložio je mnogo ambicije u što bolje uredjenje. Lokal je adaptacija jednoga dijela »Velike Kavane«. Unutarnje uredjenje izvedeno u drvu uspjelo je veoma i daje lokalu 'karakter nečega naročitog. Sav je lokal podijeljen u tri dijela, u kojem su na uredjaju i zidovima pored jednake osnovne boje izmijenjuju tonovi ružičaste i svjetlo plave boje, U tom je stilu izvedena ! rasvjeta. Zidovi 1 su obloženi do visine od dva metra masivnom hrastovinom. Vitrine, stolovi i stolice su, s etskoga gledišta, tvorevine prvoga reda'. U dubini lokala, na završnom zidu ima dekorna slika u ulju koja prikazuje jednu scenu iz opere »Manon«, da bude u skladu s imenom slastičarne. Sliku je u dobrom stilu izvela gdja Kučera. Drveni dekor i namještaj izvela je tvornica pokučtva Botbe & Ebrmann i Prva jug. stolarska zadrugai, a veoma uspjele staklarske radove izvela je tvrtka »Spe ct rum« (Kukovičcva ul. 23). 'Tehničko uredjenje kuhinje je najmodernije s pećima na plin i elektriku s električnim pogonom za razne priručne strojeve. Na sam dam otvorenja publika je upravo jatomicc ulazila u lokal Vanjski dio lokala arhitektonski je uspio pa zajedno s bogatim izlogom mnogo privlači svakoga prolaznika. Namješteno je stručno osoblje (iz Pariza i Budimpešte) što jamči za odličnu kvalitetu robe. Upozoravamo ma oglas slastičarne »Manon« u današnjem broju našega lista.

RROJ 13.

»ŽIDOV«

7

SEKA BRESSLAUER JACQUES HIRSCHL Zamoeni PANČEVO

FOTOfITELIEKsWEIMRICH I DRUQ - ZfIQRE3 ILICA 34 TELEFON 7-59