Жидов

zato danas -nemamo ideje t ideologije, oko koje bismo mogli da okupimo drugi diio Saveza. Zaboralvilo se, da palestlnocentričkj cijortizani osam lične hahšare j allje ima još i spremanje, hahšaru igalutskoga cijonlzma i židovstva, da uzme udjela ii da se koristi onim, što je u Palestini stvoreno, 4 da pomaže .izgradnju Ereca. Regeneracija gailutskoga židovstva i djonizam mogu da budu osnovnom idejom a moraju da to postanu onoga dijela Saveza, kojemu pa les tinoc ent nizani (kako se dosada tumačio, nije,drugo nego farsa, dio t. zv. savezne ideologije, (iza koje j nitko ne stoji. Vidim ovdje zadaću '»Jude'jie« (mislim, da*je ona prva za to zvana), da opet kao nekad okuplja oko sebe omladinska udruženja, dal fm postane maticom S uzorom u odgoji za cifjonizam i vršenje cijoniatićkih dužnosti. Iz vana, odozgo davati nove smjernice nema smisla. Tok kad te ideje živu u jednoj zajednici, mogu da djeluju na druge. Pomalo bii se tako izgradile dvije idejne zadruge. Savez bii, mogao dg oživi 1 da dobije pokretnu snagu, a da kod toga nikoga ne sili da izadje. Svako udruženje koje radi, može da dobije poticaja kakvi mu trebaju. Danas je prerano o tom govoriti, treba II 41 organizacionih dioba ili ne, ma da i to ne bi nipošto bila .nesreća, tek bi možda trebalo neke referate (kulturni, odgojni) dvostruko imati, za svaki dio prema njegovim potrebama. No to je još daleko, i nema smsla o tome pisati. VII. i Kakova će da bude budućnost? Položaj je danas takav, da je vrlo teSko priognosclrati. Ne znamo hoće li Ahdutu uspjeti (ako već i ushtije), da postane maticom palestinopetalnom dijelu Saveza, a još je teže reći, hoće li bti moguće stvorili ideologiju za drugi dio Saveza, hoće U se naći platforma rada i matica). U Ahdutu danas gotovo nitko više ne misli na istup iz Saveza, ma da se me zna, kako da se. izgradi daln’ti saradnja i rad u Savezu. Ahdut ima, po svom postupku i razvitku ralson d’etre, samo alko odgaja za Palestinu. Ahdut zato mora da još) jače 'izgradi svoj život, da još jače obuzme svoje ljude, i da još više zatvori obruč, koji veže njegove članove, a dabome kao svaki obruč, i dijeli od ostaloga svijeta. Za Savez se danas može reći, da če u svakom slučaju morati nakon opredjeljenja da čisti, "da sve one stanice, koje ne će 4 ne mogu da rade, makne iz svojih redova. Danas ih imai mnogo, a m tom i leži jedam dio Savezne bolesti. Danas mogu ta udruženja da imadu isprika. Onda ih više ne će bitli. Bit će to prvo čišćenje u Savezu kroz šest godina se samo primalo no možda će njime započeti nov period Saveza. u kom ćemo zaista provesti ikibuš haadam osvojenje ljudi. VViirzburg, početkom marta 1926. Salom Freiberger.

Rad Omladinskoga Saveza

Naš Omladinski Savez podlegao je općem prirodnom zakonu, da iza svakoga uspona slijedi pad, Iza jedne godine uspješnoga rađa i vidnih rezultata, završene sletom u Osijeku, zapala se u životu i radu Saveza neka malaksalost i stagnacija. Govorilo se, da VI. osječki slet ima da bude ■ početak nove epohe za Savez, snažni poticaj za cijelu jcvrejsku omladinu .organizovanu u Savezu. Danas smijemo otvoreno reći, da do željene promjene na bolje nije došlo. Šla više. aktivnost omladine je popustila«, ako smijemo suditi po privatnim inlormacijama i po mršavim vijestima u novinstvu. Popustile su Savezne jedinice, jer ni u samome vodstvu nije bilo onoga elana i inicijative, koju je pokazivao samo jedan čovjek u minuloj godini. I sada je našao Cvi Rothmiiller potrebnim, da u posebnoni članku tretira pitanje »za slet i protiv njega«. Cvi dolazi do mnogih razloga, koji su još prije iznešeni protiv sleta, a ipak dolazi do zaključka, »da se još jedamput napravi slet«. Zašto je potreban slet? Da se promotre sadašnji rezultati i da se odredi put. Od osnutka Saveza sastajemo se da promotrimo rezultate, koje ako ih ima promatraju isti ljudi; svake godine odredjujemo put, kojega se obično ne držimo ili je nemoguće držati se njega. Nekada je bilo potrebno odredjivati put, jer je to tražio ideološki i organdzatorni razvitak omladine. Na prošlom sletu odredjene su smjernice, za koje se činilo, da će vrijediti mnogo godina. Čmi se, da je i sam Cvi došao do spoznaje, da taj put nije bio pravi. Možda je taj put određjcn rezolucijama sleta u Osijeku bio jedini, koji vodi odgoju za hebrejsku radnu Pat lestinu. Ali se omladina nije pokazala' spremnom, ili je još nesposobna da kroči tim putem. Bio razlog jedan ili drugi, oni koji su na slet došli s ovim prijedlozima, trebali su <to predvidjeti i ne upuštati se u različite eksperimente. Preostaje jedino lojalno priznati, da se ovako dalje ne može. Ali zato nije potrebno sazivati slet, kad i onako najbolji ne mogu da steknu poticaja na njemu, kako' priznaje Cvi. Dovoljno je, ako se siam.o vodje svih saveznih društava sastanu na dan dva i podrobno rasprave sva pitanja«, koja zasijecaju u život omladine i Saveza. Vijeće omladinskih vodiča bilo bi sigurno korisnije, nego sam slet. A sad da se dotaknem nekih pitanja, koja su od naročite važnosti za omladinu i veoma djeluju na rad unutar Saveza'. Cvi traži, da se najprije odluči, hoće li SŽOU biti palestinocenirački ili neće. Na prošlom

sletu je na to odgovoreno pozitivno i Cvi, kao član hanhage SŽOU ima sigurno valjanih razloga, kad ponovno traži odluku o tom putanju. Moje je mišljenje, da se još neda izazvati ta odluka, »Mi hoćemo odgojni rad«. 'Trebamo još nekoliko godina, valjane odgoje naše omladine i tada ćemo moći staviti alternativu; palestinocentrički rad ili cijonislićko - galulocentrička omladinska organizacija. Danas bi bilo preuranjeno i opasno. Moje je uvjerenje, da nije postajao SŽOU nebi bilo danas ni Ahdut Hacofim. Znači, i kod ovih koji danas vaie kao najbolji u Savezu, postepeno se razvijala svijest o potrebi palestinocenlrdčkog orijentisanjo. Cofim su još znatna manjina organizirane omladine i ne može se po njima, prisiliti najveći dio članova u Savezu, da se odmah odluči. Još nekoliko godina intenzivnog rada i onda neka se omladina odluči; budu li mnogi otpali, neće nara naškoditi. Smatram grdnom pogrješkom, što je na posljednjem sletu učinjen neki kompromis sa grupom Ahdut Hacofim. Ahdut Haoolim, koju smo smatrali jezgrom Saveza, koja je trebala oploditi i druge stanice, zatajila je. Da budem jasniji. Ja pratim rad cofima i priznajem ga. Ali im se ne mpie oprostiti njihovo intrasigenlno držanje prema .ostaloj omladini. Nisu ništa, učinili, da ih ostala omladina upozna i da im pristupi, Broj cofiraa danas, za sigurno nije veći, nego za vrijeme sleta. Prema tome Ahdut Hacofim nije Savezna jezgra; može biti samo najaktivnije društvo u Savezu. I ako mnoga udruženja nisu odgovarala svojim dužnostima, krivo je donekle i vodstvo, koje je posvetilo svu pažnju svome čedu Ahdut Hacofim, a prema drugim udruženjima je postupalo mačuhinsJri. Idući Slet ili Savezno Vijeće ima da se o lome izjasni. U Savezu ne smije biti prvo i drugorazrednih udruženja, nego sva zaslužuju jednaku pažnju vodstva, U tome se posve slažem sa Cvdjcm: Neka se i raspone SŽOU, ali važno je da znamo na čemu smo. Oni koji će ostati u vodstvu Saveza, znače ga voditi pravim putem, Svi putevi vode u Palestinu i lako će se cotim i mnogi Savezni članovi, različitim putovima, naći na istom cilju. U odnosu prema nabačenim pitanjima manjega je značaja ono o obliku Saveznog vodstva, ali se io njemu mora vodili računa. Za današnju organizaciju vodstva govorilo je iskustvo, da; su članovi R. O. bili samo administrativni činovnici, toliko zauzeti tehničkim poslovima, da, nisu mogli hiti i duševni vodje omladine, oni, koji daju inicijativu i poleta svakome radu. To bi se još moglo opravdati. Ali je broj od pet članova u hanhagi prevelik za nesmetani rad. Naročito ako je slučaj, kao sada, da ni svi članovi nisu u istom mjestu. Sigurno će trebati i ovaj zaključak korigirati i cijelo vodstvo i odgovornost predali jadnome čovjeku ili najviše dvojici. Sigurno imade još pitanja, koja nas dosta zanimaju, a o ko'ima se trebaju da izjasne oni, koji aktivno rade u udruženjima. Ako se ne će još mnogi o ovim pitanjima razjasniti, onda debata, koju je Cvi otvorio u pravo vrijeme, neće donijeli ploda. I sve će ići dosađanjitn tokom. Sarajevo, u martu 1926. More

Bilješka k članku »Rad Omladinskog Saveza«. Današnja je situacija u Savezu ŽOU nejasna i zamršena. Na jednoj su strani rezolucije i odluke osječkoga Sav. Vijeća, a na drugoj je, strani klupko najrazličntijih činjenica: jedno je teorija, drugo je praksa. Nad svime lebde mistična »lova, Es Žc 0 U. Eto, u taj čas, nekoliko dana prije sastanka savlznih vodja, najvolio bih ja lično da šutim. Ne bih najme htio da svojim žučljivim opaskama još već mu zamućujem danas, kad kako More veli preostaje jedino lojalno priznati, da se ovako dalje ne može. Danas Savezu treba sunca, a ne žuči. Zanosa i vedrine, a ne skrupula. No kad More u svom članku »Rad Omladinskoga Saveza« saveinu hanhagu napada, da je mačuhinski postupala sa. saveznim udruženjima, a svu pažnju da je posvetila »svome čedu« Ahdul Haoofim, moram da reknem nekoliko riječi. Ne toliko da. sebe i hanhagu obranim, koliko da pobijem neistinitu vijest o proteiiranju Ahduta. Neka nc misli prijatelj More, da ja spadam medju one, koji hvale »kompromis sa grupom Ahdut Hacofira«, št.o više mogu mirno da potpiše ru*" mišljenje izneseno u spomenutom članku. No neradu u Savezu nije objektivno nitko kriv. Nismo zapeli ni na sistemu, ni na ideologiji. Zapeli smo na vodit. Od osječkoga sleta do danas nije bilo čovjeka u Savezu, koji bi imao »onaj elan i inicijativu, koju je pokazao samo jedan čovjek u minuloj godini«. Kraj vodstva od pet lica nije bik> ni jednoga; koji hi htio da dadne oVe godine Savezu svoju dušu, U tome je tragika sedme godine omladinskoga Saveza. U tome ja vidim današnju krizo, tu je prapočetak zamršenoj i nejasnoj situaciji. A za opravdanje Ahduta valja’ još reći, da je Misrad Ahdula svoga- vod ju dao Savezu, pa je zbog toga i stradavao, a da Savezu nije ipak bilo pomognuto. Hanhaga SŽOU nije »svoje čedo. protežirala, nego ga je povukla nizbrdo. Neka ne misli nitko, da Ahdut nema jednakih, ako nc jačih razloga, da se buni protiv današnje situacije, nego prijatelj More ili Savezna udruženja. Situacija je doista neodrživa. Lako je to konstatirati, no teško je tu naći izlaza. Moguće će sastanak vodja, koji je sazvan za 4, aprila u Zagreb, unijeli malo svijetla; No situaciju bi »spasiti« mogao samo vodja. »ein elementar abtiver«. Za danas toliko. A bit će još prilike da se potanko izjasnimo, Čiča Gross.

RAD U SAVEZNIM UDRUŽENJIMA. Banja Luka (B’n e Ciqn); Priredjeno je u svakom pc. gledu uspjelo purimsko sijelo. Na programu su bile ove u. čke: »Umišljeni bolesnik« i »Purim« od Cvi Rothmiillera baletne točke. Poslije priredbe se počelo opet raditi na si. slancima, koji se prilično posjećuju. Koprivnica (H er u t). Iz dopisa saznajemo; Započelo si predavanjima o znamenitim ličnostima u židovstvu i cijoi pokretu. Osnovana je glazbena sekcija, • Sarajevo (Ž. O. Kolo); Pitanje je društvenih prostoriji riješeno, buduću da je društvu dozvoljena uporaba prostona Jcvrcjske Sefardske Općine, U utorak 23. o. mj. održao jt tamo g. đr. Kalmi Bar uh predavanje ,o Bjaliku i jevrejska knjižeynosti, te iako počinje opet novi niz predavanja. Zagreb (Ahdut - Hacofim, kibuc Zagreb): Nedavno su održani ispiti iz palestinograiije, kojima su pristupit svi colim iznad 15 godina. Ispitivač je bio Joža Milhofer Zagreb (J evr. - sefardski stu d. klub): na 11 redovitoj glavnoj skupštini održanoj dne 16. 111. 1926, izabran je ovaj odbor; Predsjednik; Josel L e vi, abs. med; potpredsjednik.: Avram Pinto, cand. phil; tajnik: Eliezer Lcvi stud. phil; blagajnik; Ašer Kabi 1 j o, cand. ing; knjižničar Jakob All ia s, stud. phil; Odbornik; Jakob All ara c, abs med; revizor; dr. Juda L e vi, stud, phil. Žepče (Ž. O. Ko 1 ,o); Priredjena je 13. o, mj. purimski priredba. Na programu su bile dvije tačke; »Na krilu oceana« od M. Rsenfelda i »Emana« drama iz bos. života od' Djordja Loza, Priredba uspjela je moralno i materijalno vrlo dobro. XXVIII. Redovita glavna skupština Židov. Narod. Akadcmskog Društva »Judeje«. Zid. Nar. Akad. Društvo »Judeja« održalo je 22. o. mi svoju XXVIII. red. glavnu skupštinu, koju je otvorio potpredsjednik »Judk'je« h. Filip Reiner te u kratkim crtama iznio rad if prošlom semestru. Istakao je mediu inim, kako je jedna od važri’h zadaća prošlog semestra bila ta, da se u društvu opet stvori jedna snažna jezgra, koja bi nošena odgovornošću, i mamim radom najprije u svom malom krugu niogla da ožrvt rad i u širokim krugovima cijonističke akademske omladine. Taj cHj ouje u prošlom semestru još posve iz\ šen, ali se u tom smjeru stvaranja društvene jezgre pokročl-j prilična naprijed. Drži da bi se u tom trebalo nastaviti i da bi to trebala, da bude jedna od najvažnijih zadaća slijedećeg semestra-, H. Samuel Romano i-aiio je| tajnički a ha. LiciK Kollman blagajnički izvještaj. Iz tajničkog izvještaja proizlazi, da tje »Judeja« prošloga semestra održala nekolik sijela, na kojima su prvorazredni predavači održali interesantna predavanja za žid. gradjanstvo i omladinu. Urup. »Judefjte« sastajati a. se tjedno i raspraliala o raznim aktuelnim židovskim i cijonističkim pitanjima. »Judeja« bila je zastupana kod svih žid. djou stičkih priredaba. Saradjivalo se kod osnutka Odbora za, hebrejsku univerzu u Jerusoiimu, ; prigodom boravka g. Usiškina u Zagrebu priredjen je miting za omladinu. »Judeja« bila je zastupana i saradjivala je kod akcije sveukupne akademske omladine zagrebačke, da se opet dozvolj rad studentskim grupama na univerzitetu, a bila je zastupana i kod drugih akcija sveukupne akademske zagrebačke omladine. Nakon debate o izvještajima te nakon izvještaja h. Luje Schontaga podijeljen je odboru jednoglasne apsolutan}. U odbor za Ijetrfl semestar 1925.—26. izelbnani su slijedeći haveifm; predsjednik: Albert VV ei ss, stud. jur.; potpredsjednik; Bnanko Gosti, stud. med.; tajnici; Samuel Romano, stud. med. i JakSca At i as, stud. phil.; blagajnik; Franjo Schossberger, stud. med.; knjižničar: Meir VV el tma nn; .odbornici; Mans Fiirst, stud. med., Oskar Fišer, stud. med. i Filip Reiner, cand. jur.; revizori; Licika Kollman, stud. pharm. i Branko Kre ć, stud. jur. Nakon izbora ovoga odbora razvila se debata o radu »Judeje« u slijedećem semestru, a u dehaf su sudjelovali haverim: Cvi Rothmiiller, Joel Rosenberger, Branka Gosti, Albert VV ei s s i Filip Reiner. Svi su haveriin naglasili potrebu dalnje izgradnje društvene jezgre, no pritom valja vodit! dovoljno računa o radu sa čitavim članstvom. Lična vijest. Članovi »Hanhage« haveriin Salom Freiberge.r i Cvi Rothmiiller stigli su prošle nedjelje iz VViirzburga na kraći boravak u Zagreb, pa će prema tome prisustvovati sastanku vodja sav. udruženja, koji se ođfžaje u Zagrebu, dne 4. aprila.

6

»ŽIDOV«

IBROJI3.

Vjesnik Saveza Žid. Omi. Udruženja SASTANAK VODJA Sav. Udruženja održaje se u nedelju dne 4. aprila u storijama Sav. Zid. Omlad. Udruženja, Zagreb, Ilica ,)| s ovim dnevnim redom; 1. Izvještaj o/radu od Osijeka (Ciča Oross). 2. Stanje jugoslavenskoga cijonizma i položaj onC^dlnt, n'emu; mjesec Cijonishćke Organizacijo (Joel Rosenber^3. »Savezna ideologija«: naš program i zbilja: palestii*. centrizam i galutsk; cijonizam; jedno viti Savez oko palesil* centrićke jezgre ili dva Savezna krila Ud. (Salom Frelbenj«; 4. Slet; hoće li se održati i u kojemu obliku (Cvi Rotk iniiller). Upozoravaju se sva udruženja na važnost ovoga sasiani, i na dužnost da odašalju na nj svojega delegata. M i s r a d S. 2. O. u.

Plutajte Savezni doprinos i ispunite snom dužnost prema Savezu eijonlsta u Krali. SRSPlaćajte Senel i ispunite svoju dužnost prema tiionlstlćkoj organizaciji.