Жидов

I U novu Mjednicu što nastaje i koja se probija u sviba i pol'tike, pa podliježu sugestiji kobne stare ideojednako nema židovska većina još ni danas skvastanja , židovstvo, što nastaje, što si bez obzira na sve sum•obleme krči put kroz sve brige I nevolje, kroz sva eljstva, sve nesreće, na koje je nešto novo u ljudskoj i uvijek dosada moralo nailaziti, reni, uvjereni pacifiste, vijesnici sporazuma medju najoš su uvijek u jednakoj manjini, kao što su i u židovstvu > napuštajući sve staro traže novi, široki, svjetli put. to de Vries je u biljnom svijetu otkrio preskočne je ito je njegovo otkriće dovelo svu prirodoznannauku na nove puteve. On je dokazao, da se nakon aga i tisućljetnoga jednakoga produciranja billnskih djednom jave preskočne varijacije, koje onda postaju losve novih vrsta. Ove varijacije nijesu u dosadašzvitku bile ničim opravdane ili naznačene, javljaju se m začudjenom oku ii ostaju dalje stalne, nove vrste ga canstvai Fiziolog Nikola! rekao je, da se ovakodešava i u razvitku ljudstva, pa i u razvitku duha yZi novi pokreti, duhovne struje što preobličuju stoljeća, se iznenada u duhu kojega genija i često se je desilo, da na mnogim tačkama svijeta u ovakovim geniB nastupa nepoznata predispozicija za preskočnu varijaciju pa budu predji novih budućih generacija, njihovim preTako znade da koju generaciju, posve neosnovano, Vmc nešto novo, golemo, i dok stari zapanjeni ne mogu ■to da shvate, raste nova generacija, koja njezin miH i osjećajni svijet nije ukorijenjen u svijetu starije ge—• čini novu preskočnu varijaciju. ■Elementarna snaga, kojom je cfionizam obuzeo jedan dio omladihe, pa je potpuno zahvaća, može se uporedid .inio s novo probudjenom snagom prirode, koja čini, ■a staroj lozi izraštava novo pleme. B()va generacija, i taj dio židovstva, kao što ii sve pri■o stvoreno, nema ine osjeća potrebu da raspravlja o tim stafbn sumnjama i pitanjima staroga svijeta. Ona svoje opravdanje u samoj sebi, kao i pojav svih ostalih ■Postavljanje jednoga pitanja obzirom na ovaj dio židovjest samo utoliko opravdano, što se pita, da li su djelo, H gradi i put, kojitn ide takovi, te leže u liniji ćlšćega medju narodima, na onoj sunčanoj, širokoj cesti, gdje narodi, što teže naprijed, nastavljaju svoj hod. Na to odgovorili na početku ovoga razmatranja. ■A sada da se svratimo na pitanje, što ga postavlja onaj koji se ne pridružuje putu, život kojega nacioB< obnavljanje doduše tangira, osvijetljuje i uzvisuje, ali Ine preobražava, koji će možda jednom u kasnijim posnjima takodjer ići širokom cestom, ali danas tek na oj strani ceste promatra novoga putnika u društvu s ma i ako s više toplote i ljubavi. Na njegovo pitanje oj općenom čovještvu odgovor je kraSvaka stopa ljudskoga napretka postignuta je znojem i iu nebrojenih pojedinačnih napora. Na svim točkama ta moraju premnogi plemeniti mozgovi i duše dati svoju da pojedu čovječju stvar za jednu stopu naprijed U ovoj ari ljudske nesavršenosti vrijedan je rad svakoga, gdjese trudio o plemenite ciljeve. Van sumnje je, da nacionalnost ni izdaleka ne iscrpljuje ljudske kulturne djelatnosti i zbog toga nijedno nactoo razviće ne škodi općem ljudskom razvitku. I sve dok acionalno ili historički ili tradicionalno povezane ljudske ie jednako cijene, u interesu je općega razvitka, da se a velika grupa ljudi etički, socijalno i duševno digne i da se oj saradnji dade izvornosti i dubine. Općega zajedničkog :a još 1 zadugo ne će bitb Sve dotle javljati, će se svi pou plaštu nacionalno obojene kulture.

Drugo veliko pitanje o patriotizmu, da bi se moglo na nj jednostavno odgovoriti, treba da se samo razjasni obzirom na to, što je važno a što nevažno: u pogledu patriotizma rekao je Maks Nordau sve, što se prije rata upravo u tom pogleda moglo da kaže. Odonda je razvitak cijonističkoga pokreta, u čijim su redovima aktivni državnici, koji su pored cijonizma dobro obavljali i korisnu službu svojoj zemlji, dao novih priloga ovoml problemu. Pojam sel. patriotizma u ratu preinačio, prerasao, i to je razlog, zašto je pitanje patriotizma danas oštrije; i češće na tapetu nego prije. Potom patriotizma postao je za vrijeme rata od osjećaja naravne privrženosti ljubomornim tiraninom, koji dosada jedva dotaknuta područja ljudske djelatnosti, područje duha, umjetnosti, znanosti, socijalnoga razvitka, ukratko sve, a pod tisuću puta umjetno pojačanom sugestijom straha i mržnje naprama stranom, jednostavno hoće da strpa, u svoje ždri-

jelo. Bio je jednom osjećaj privrženosti, dobrovoljne i vedre saradnje na različitim područjima ljudske djelatnosti i znalo se je, da mnoga područja ljudskoga rada nijesu s time ni u kojoj vezi; A; to, što se danas sav čovjek, od glave do pete, gubi u raljama tiranina, zvanoga patriotizam, jest rezultat ratne psihoze, a nestajat će utolikoj mjeri* koliko će ova lažna sugestija gubiti svoju snagu, ukoliko će se prestati utuvljivati mladim generacijama, da na tom i tom stupnju zemaljske širine i duljine, gdje prestaje -tvoja zemlja, počinje površina' zemlje, koju nastavaju ljudi, što spadaju u rasu »neprijatelj«. I pojam je to, što je porasao do gigantske mjere, pa mora da u svojoj današnjoj formi već zbog toga ugine. Upravo oni židovski intelektualci, koji se nadaju općenom ljudskom poboljšanju, pa nas na nj upozoravaju, daju nam jak argumenat protiv zamjerke anražtranih patriota:

Književne i kulturne bilješke

M. DOLIZKV pjesnik cijonske ljubavi. ■< sedamdesetgodišnjem jubileju pjesni• kovom. ■ U Posljednje se vrijeme u nas redaju razni jubileji na V židovske književnosti Redaju se imena više ili slabije •tata široj javnosti. No iraade mnogo i takovih imena, u našim židovskim krugovima zvuče posve kao tudja i ■’ziiata. A opet je vrijedno da se njihova imena i njihov ■ upozna i u našim krugovima. I Jroe pjesnika Doliz k o g a bilo je u osamdesetim godiprošloga vijeka u židovskim masama Poljske i Rusije Hma I popularno, a njegova su se djela čitala s mnogo IjuB : - Klo je to u vrijeme, kad se počeo da razvija ondje ■bat Cijon« pokret, koji bijaše preteča modernog cijo■ičkog pokreta. Taj pokret ljubavi prema Cijonu i prakPalestinske obnove, okupio je u svom krugu i lijepi broj ■>vskih pjesnika, koji su pod dojmom tog pokreta počeli ■stvaraju vrijedna pjesnička djela, prožeta duhom ljubavi * ‘ ■nie za Cijon. U taj krug oduševljenih đjonskih radenil.a, se akupiše oko Pereca Smolenskog, a zalm oko ■ i Členova, spada i pjesnik M, Do 1 izky. I Dolizky rodio se 1856. godine u Bialistoku. Jedna od ■di većih njegovih pjesama inspirisana pokretom za Cijon ■ U ie u hebr. časopisu »Ha šah a r«, koji! }o izdavao Pe■ Smolensky, a koji časopis označuje važnu epohu u ii■skom razvitku; prijojjaz baškala-pokreta u narodno■°vski renesansni pokret Dolizky nije iamo pjesnik ljubavi J am Cijona, nego je 1 pjesnik-crtač krvavih pogroma, on jo B ll * židovskih nada i židovskoga bola. Njegove cijonske ■sine izidjoše u svescima »Kneset Jisrael«, ikoje je izdavao S. I a b!nowitz. Pjesme učiaiše dubok dojam u židovV 7l drugovima tadašnjega vremena, koji čitahu hebrejski i ■°*° dopriniješe razvitku »Hifaat Cijon«-pokrcta. Kada je ■žtv° >B’ne Cijon, u Moskvi 1885. raspisalo natječaj za ■bolju narodnu himnu prvu je nagradu dobio Dolizky.

Zaslužni pjesnik Dolizky, koga neki zbog njegovih pjesama za Cijonom, usporedjuju sa Jehudom Halevi'jem, pjesnikom cijonske ljubavi, slavi upravo svoj sedamdeseti rodjendan, živući tiho i povučeno već dimije vremena u Americi i prateći sa mnogo ljubavi i interesa početak ostvarenja onih ideala, za koje je i on sam u »Hibat Cijon«-pokretu radio i pripravljao narod svojim pjesmama (ft) Deseta obljetnica smrti Šalom Alehema. Moskva, 12. aprila. (JTA) 13. maja 1916. umro je u New Yorku veliki židovski pjesnik i humorista Salom Aleliem (Salamon Rabinović). Rodno mjesto pjesnika, gradić Pere jaši ov u Rusiji, sprema se na veliku spomen-slavu. Gradska uprava je zaključila, da u kući gdje se prije 67 godina rodio veliki židovski književnik, uredi biblioteku. Kuća treba da se sačuva oavčkovom, kakova je bila u vrijeme Salom Alehemovog ■ 'udjenja. Mjesna škola i jedna ulica dobit će ime Saßm'Alehema, I u Odesr, 'Kijevu, Minsku, Moskvi S u drugim gradovima spremaju se velike spomenslave. Iz židovskog kazališnog života u Moskvi. Hebrejski se moskovski teatar >Hab4mah« nalazi već dulje vremena na svojoj uspješnoj evropskoj turneji, no ostali židovski teatri, kojih imade u Moskvi, nekoliko, rade dalje. U »Židovskom komornom teatru« daje se upravo jedna originalna opereta »Deseta zapOvjed«. Opereta! je ta puna ruganja često i veoma jeftinog i cijonizmu i komunizmu; je to politička i životna. Komad režira All m a nn sa mnogo invencije i dostatno likusa. Turneja »H^bime«. Hebrejsko kazalište »Kabina« iz Moskve, o čijoj smo turneji po Evropi već donosili vijesti, posjetit će, kako se naknadna javlja, osim Berlina i Lavova (već je igrala u Rigi i Varšavi) : i Beč, gdje će igrati u Carl-Theatru. U Beču se vrše velike pripreme za njegov dolazak. Umro Jakob Adler, znameniti žid. glumac. Početkom ovoga mjeseca umro je u New-Yorku Jakob Adler, znameniti žkL glumac. Pokorni J. Adler bio je jedan od osnivača židovskog teatra u vrijeme Ooldfadena.

Svoju umjetničku karijeru započeo je u Rusiji, a djelatnost je svoju nastavio u Rumunjskoj, dok je najviše uspjeha imao u Americi, gdje je mnogo doprinio razvitku žid. teatarskoga života/; ondje ga nazivahu »Kralj žid. teatra«. Više od 50.000 ljudi otpratilo je preminulog umjetnika do groba na židovskom groblju u New-Yorku. Na grobu održali su govore uvaženi židovski knjSževnici, glumci, upravnici kazališta i .publicisti. Dvadesetgodišnjica »Selbstwehr-a. Prag, 13. aprila (JTA). Ovih dana proslavio Je organ čeških Cijonista »Selbstwehr« 20-godišnjicu svojega izlaženja. U svečanom broju, koji ijc tom zgodom izašao, mnogi su članci posvećeni većinom funkciji i Jubileju i>Selbstwebr-a«. Imade priloga d/r, Hajdffl W eismaona, Albert Einsteina, K, J, Bencscha, Hans Kohna, Feliks Weltscha, Leo Hermanna, nadrabina dr. Heinrich Brodya, Robcrta W eltscha, Oskar Epsteioa, prol. Ame Novaka/, dr. Hugo Hermanna, Rudoli Seiden: Um Zion and Zionismus, Dokumenti o cijonistifikoj politici, izjave državnika, ministara, političara, učenjaka, umjetnika, književnika itd. Zbirka gledišta o pitanjima židovskoga obnovnog pokreta i Erec Jisraela nakon objave Balfourove deklaracije. 128 stranica velikog oktavaBroširano, cijena 3,50 Maraka. Naklada; Orient-Buchhandlung Heinz Lafaire, Hannover. U ovoj knjizi sabrana su mišljenja svih uvaženih muževa o pitanju izgradnje Palestine i obnovnoga pokreta Tu ima navedene su činjenice, želje i nade, ocrtana je zemlja i prikazani važni dogadjaji u cijonizmu. Iz hiljade detaija i stotine mišljenja pojedinaca/ dobivamo nedostiživu potpuno objektivnu sliku o Palestini i cijondstičkom pokretu, I to je slika živa i šarena, kao Sto teško može da bude knjiga jednoga autora. Umjetnička izložba n Jernsolimu. Koncem prošloga mjeseca održana je u Jerusolimu izložba (u t zv. »Davidovom tornju«) svih žid. slikara i kipara. 30% od ulaznine te 15% od utrška prodanih shka i ostalih umjetnina pripada KKL.

Spram širih obzora

DRAGO STEINER,

ZAGREB

Mjesec GLjonističke Organizacije, kako je prokla tnovain, treba da za cijonistu znači odmor, vrijeme u kojem će da nasmogne dovoljno dokonih časova, da dade oduška mislima, koji ga u radu zaokupljaju. Ovaj mjesec »jar označuje prema tome stanicu na putu razvitka, S te stanice pogled se ne osvrće tek natrag, da na taj način osvježi iskonsku ideologiju.ldeologija ie osnov, živ temelj, s kojeg se razvija pokret, bilo napred ili natnag. Mi, savremenidi cijonisitiičkogai pokreta, ,nismo sposobni da izroknemo valjan historijski sud o tome, da li smo pokret f njegovu ideologiju valjano izgradili. Nama je dana tek mogućnost, da vidimo efekat pokreta, kakav jest. A taj nam se pričini:; dobrim, unatoč mnogim neuspjesima ili polovičnim uspjesima. Zaito s to ijarske stanice ne gledamo samo unatrag, naprotiv u ovoj našoj dokolici gledamo preda se, u zbilju života 1 sudimo; ovaj uspjeh nije realan, takav i takav razvitak dijonske ideologije ne bi bio spodoban da Svi iskonskim životom u trezvenosti prirode našega globa; ne zanosimo se u uobrazilji za gorostase, jer oni u zbilji i nišu divovi, već obično vjetrenjače. Taj mjesec organizacije pričinja mi se dakle, mjesecom oduška, izrazom misli cijonističkih radenika. Kročiti uporedo s razvitkom cionističkoga pokreta nije jednostavno za onoga, koji je zastao u njegovom razvitku, kakav je bio od prije nekoliko t«,... 1". Sav okolišnji svijet u kratkom se je vremenskom razdoblju prilično promijenio, pa su se izmijenili i uvjeti djarastičkoga rada. Bez obzira na to, da je bilo raznih »hvatanja cSjonizma; 'romantičkog, herojskog ili realističkog, danas isq je i naćirt promijenilo. Prije je bilo dovoljno, da se katkada ozbiljnije čovjek prihvati posla joj osobk Dakle opet diletanti. To je u ostalom zamjerno se već našlo ljudi, koji su odabrali cijonističkai zvanja, onda su u isti mah vršili sve cijonistlčke poslove. Bili su urednici, slagari, podvorrvici, agitatori ii akviziteri, a svei u jednoj, svojoj osobi. Dakle opet diletanti. To je u ostalom zamjerao kod jednog revolucionarnog pokreta* kakav je srazmjerno svald na početku, u času neopisive odanosti stvari i oduševljenja. Ali u času, kad počinje da se realizuje pokret, pokret od trideset godina, kakvim nam se ukazuje politički cijon’zam, takav se pokret po naravi stvari staložuje idejno, a razvija po načinima, koji će ga vezati uz život. Danas oijonizam zahtijeva potpuno poznavanje materije, vaspitanost i spremu na svim područjima jevrejstva i njegove politike, a zbog posljednjeg osobitu spremu i okretnost u saobraćaju s narodima svijeta, kao političkim jedinicama u zboru naroda. Onaj radenik, koji je zastao ;u svom razvitku kod cijohfma kakav je bio, recimo,pred deset godina, taj je nemoguć, jer nije spreman, da izvrši' one dužnosti, koje ctjonzam danas od

njega traži. (Cijoniiisltički se horizont spram unutra i u odnosu spram vanjskog svijeta mnogo proširio. Da je dosadanjl način zaista diletantski t, i. polovičan l manjkav, najboljim je dokazom potreba ove ijarske akcije. Ta mi smo nakon trideset godina, otkako je osnovana) Cionistička Organizacija! Itrpilli sttamje, kote naliči takovome, kao da ii u opšte ne postoji Cionistička Organizacija! Svaki je »individualitet« mislilo, da smije da kroči sopstvenim putovima, ne obazirući se pri tome na cjelokupnost organizacije. Manjkao je osjećaj vezanosti spram cjelokupnosti pokreta. Političko školovanje bilo je jalovo, jer nije odgojilo jevrejski, pa ni dijonistilčkl »oommon sense«. Takovom negativnom razvoju treba da se stane na put. Prije svega treba, da bude svaki pojedinac svijestan, da cijonlizam od svojih radenika, Ikoji! su voljni li dobre vjere, zahtijeva potpunu, beskompromisnu odanost stvari. Da svaki pojedinac odgovara za svoj rad jevrejskoj općenitosti, pa bilo taj rad i ograničen na stanovitu granu aijoni’stfćkog nastojanja, ald -u zamjenu zai to, da bude temeljit i savršen. Povrh toga imade pojava, s kojima treba da se zaokupe svi naši radenici, ako su voljn 1 ?, da njihov rad bude suvremen ii svrsishodan. Treba da se uoče dvfljie najefikasnije činjenice iz kompleksa pitanja, što nas zaokupljaju, da pred očima svakoga pojedinca zorno iskrsne šire obzorje pokreta kakav je danas. Jedno je stvar nacionalnog jezika. Tko danas ne vlada tim jezikom barem u tolikoj mieri, da bi mogao da prati kulturni život u Palestina; taj nema prave veze sa živim Jevrejstvom. Prošla su vremena, da nas je njemački cijonizam, kao jeđinS mogao da hrani i opskrbljuje jevrejskim vrednotama. Njemački cijcriizam za nais je izvršio svoju misiju prvotnog vaspitanja. Nekadanji učenici njemačkog cijonizma, kročimo danas uporedo sai svojim učiteljem ka novom centrumu jevrejskog života, Palestini. Treba da se pretpostavi tek jedno: da razumijemo naš narodni jezik, hebrejski I da osjećamo njime. To je jedna činjenica, koja zbiljski i rječito govori više, nego ti svi problemi, koji u usijanim glavama niču kao gljive iza kiše. Prema tome, cijorasta, koji hoće da se održi na; radu za* svoju organizaciju, nesumnjivo je prisiljen, da se, pa ma i uz najveće poteškoće vaspdta svojim hebrejskim jezikom. Znanje hebrejskoga samo je sredstvo, ono nije cilj. Ali bez toga ne ide. Tko se je složio s tom prvom činjenicom, a povrh toga i svladao na oko oporu materiju hebrejskoga, taj tek može da pokroči dalje spram širih obzora. Druga je stvar bitna za novi život u cijonizmu, polit, vaspit a n i e. Treba da se prekine za uvijek s uvriježe-

BROJ IŠ.

»ŽIDOV.

3