Жидов

Iz Rumunjske

Antisemitski izgredi u željeznicama. Židovi i izbori za parlamenat. Židov u novo] rumunjskoj vladi. Bukurešt, 27. aprila. (JTA) Na pruzi Tarbul-Adjut desili su se teški protužidovslki izgredi. Nekoliko individua, medju kojima je bolo i studenaita, provali!:/ su noću u tamne odjele vagona i osvjetljivali pomoću džepnih električnih svjetiljaka lica putnika, poj su svakoga, tko bi im se .pričamo Židovom, istukli na mrtvo ime. Huligani polazili su iz jednoga kupea u drugi napadali .i psovali! sve židovske putnike. U Ploestin proveli su iiz Bukurešta stigli studenti ulični pogrom protiv Židova U jednoj je kavani napadnuta : ,i teško isprebijana oveća grupa židovskih studenata. Čitav je niz židovskih gradjana u PJoestiu teško ranjen.

Bukurešt, 27. aprila. (JTA) Nakon nekoliko konferenca predstavnika židovskih stranaka i svih rumunjskih provincija, stvoren je povodom izbora za parlamenat židovski narodni izborni blok. Blok čine; židovski narodni k]u iz Stare Rumunjske, Židovsko nactjonalno udruženje u Transilvaniji, Savez orfcodđkisa u Transilvaniji, Židovska jedinstvena stranka u Biikovt'm, Zemaljske organizacije cijonista i CeiTe cijonista u Besarabiji. Ovaj kompaktni blok predstavlja odlučan faktor. Odje će bliS potrebno istupit će s vlastit'm listinama, ali prema današnjoj situaciji u najviše će slučajeva blok istupiti na sporazumnoj listini s kojom drugom strankom. Nodarvtno su u Bukureštu započeli pregovori sa vladinom strankom, da bi se ustanovio broj židovskih kandidata na l'stinfil vladine stranke. (Nacijonalna stranka generala Avarescua.) Drži se, da će Židovi imati u novom parlamentu barem 8 predstavnika. U BufcoVihi će na Istini geraJa Avarescua po svoj prilici kandidirati dr. Mlayer Eb n e r i dr. Wassermami

U novoj vladi generala Avarescua, kojoj ministar unutrašnjih djela Goga svojim protuždovsJdm vladanjem daje neku antisemitsku notu, nalaaii se jedan Židov, veoma poznati inžinjer Jarosla v li c t, kao držarvni podsekretar za industriju. Jarasloivid. koji je prvi Židov u jednoj rumunjskoj vladi, nije se dosada bavio nika'kovim židovsk'm radom.

ŽIDOVI U MAROKU

‘ Pariš, 26, aprila .(JTA). Sekretar Alliance Izraelite Universelle gosp, Bigard, koji je nedavno pregledao škole Alliance u Maroku, podastro je nakon svoga povratka izvještaj, iz vještaj, iz kojega valja istaći slijedeće; Židovsko pučanstvo u Maroku nije homogeno što se porijekla tiče; Židovi u gradovima u unutrašnjosti zemlje doši su iz Arapske s muhamedanskim osvajačima, a Židovi, koji nastavaju gradove na obali, potječu od Židova prognanih iz španije i Portugala. Ovi posljednji čine većinu židovskoga pučanstva- Razlika u porijctlu ne očituje se samo u imenima nego i u običajima, naziranju i duševnom nastrojenju. Potomci špauskih i portugalskih Židova salčuvali su još ponosnu plemićsku tradiciju, pa se socijalno približuju evropejcima i nastoje da svoju djecu odgoje u modernom duhu. Španjolski se jezik njeguje i poštuje u porodicama pa zbog toga nijesu ti Židovi toKko izloženi francuskom utjecaju, Židovi su u Tangeru na pr. mnogo napredniji od Židova u gradovima kao što su Meknes, Fez itd., koji potječu od arapskih Židova. Arapski Židovi nijesu doduše manje inteligentni i aktivni, ali su pod utjecajem arapske kulture poprimili običaje svoje okoline. Francuske škole Alliance razvijaju se dobro u primorskim gradovima i u unutrašnjosti zemlje. U Casablanci sprema se izgradnja tehničke škole s praktičkim radionicama. I poljoprivredi' počinju sve više prilaziti marokanski Židovi.

ŽIDOVI U AUSTRALIJI

New York, 26. aprila (JTA). Motriš Symonde, koji zauzima vidno mjesto u životu Židova u Australiji, boravi momenta«) u New Yorku odakle će poći u Evropu i Palestinu, Mr. Symonde ije blagajnik židovske općine u Sidneyu i predsjednik cionističkoga udruženja, u tome gradu. U Australiji stanuje već 40 godina, pa je bi,o svjedokom židovskih općina na tome kontinentu. Prema podacima Mr. Symonda ima u Australiji više od 25.000 Židova, koji su veoma dobro organizovani. Mnogi australski Židovi na vidnom su položaju u vladi i u parlamentu, a podjednako rade mnogo i za židovski religijozni život u zemlji. Sinagoge su konzervativne, reformno židovstvo nije pravio moglo da se razvije. Antisemitizma u Australiji u stvari nema. Za židovske useljenike postoje u Australiji razne mogućnosti zarade i nasel jenja naročito na području poljoprivredne kolonizacije. Mr. Symomde tvrdi, da ne postoji ograničenje protiv židovskih imigranata, ali vlada protežira uopće one useljenike, koji hoće da se posvete poljoprivredi. U Australiji, koja broji svega šest milijuna stanovnika imade još mnogo mjesta za nove useljenike.

, , 50.000 Židova na Krimo. Prema novijim podacima ima na Kamu oko 50.000 Židova. (Broj ukupnoga pučanstva na Krimu broji oko 600.000): U samom gradu Simferopolu stanuje 25.000, a u Sevastopolju 10.000 Židova. Ostatak Židova stanuje u manjim mjestima, kao Sto su Jevpatarija. Džankai, Fiodozija itd.

PROF. ORNSTEIN U PALESTINI

Jerusolim, 26. aprila (JTA). Čuveni fizičar profesor L. S. Ornstein, direktor fizikalnoga instituta sveučilišta u Utrechtu u Nizozemskoj, boravi sada u Jerusolimu. Taj je njegov boravak u vezi s planiranom izgradnjom fizikalnoga instituta jerusolimskoga Hebrejskoga Sveučilišta, koji će nosit ime prof. Einsteina. Prof. Ornstein bio je ranije predsjednik cijondsličke organizacije u Nizozemskoj pa je svojevremeno aranžirao svjetski kongres cijonista u Haagu.

IZGON SOVJETSKIH TRGOVAČKIH ZASTUPNIKA IZ PALESTINE I SIRIJE

Nedavno je naredjenjem lorda Plumera izagnan iz Palestine upravitelj palestinskog odjela sovjetskoga trgovačkoga društva »Arcos«, Glesner zbog sumnje da vrši komunističku propagandu. Jednako je i de Jouvenel izagnao dvojicu trgovačkih sovjetskih predstavnika u Siriji, Glesner je preko JTA objavio, da motivacija palestinske vlade nije nikako ispravna, jer se on u Palestini bavio isključivo poslovima trgovačkoga karaktera. Kao protest protiv izgona gosp. Glesnera odlučila su odjeljenja »Arcosa« u Hajfi, Jafi i Jerus-olimu, da obustave svoje djelovanje.

DE JOUVENEL ZABRANIO JE RASPAČAVANJE »PROTOKOLA CIJONSKIH MUDRACA«

Francuski Vrhovni Komesar za Siriju g. Henri de Jouvenel zabranio je za čitavu Siriju raspačavanje arapskoga prijevoda čuvene antisemitske knjige »Protokoli cijonskih mudraca«, koji je ove godine izašao u Bajrutu. U arapskim se krugovima Palestine ovi protokoli propagiraju. Nakon što je izašlo arapsko izdanje te antisemitske izmišljotine, pozvao je organ latinskoga patrijarhe u Jerusolimu »Rakib Si on.« u jednom svom uvodniku sve kršćanske Arape, da čitaju tu knjigu, koja će im »otkriti zle namjere cijonista«.

UMRLA ELLEN KEY

VVolfiov obavještajni Ured jajvlja iz Stockholma, da je poznata švedska književnica i pedagoškima Ellen IK ey, koja je već dulje vremena bila teško bolesna, preminula 24. aprila u svom boravištu na Wettersee-u. EBesri Kpy rodila se je 11. decembra 1849. Njezin otac Emil Key bio je odlični švedski' politikl i književnik. Jedno od najpoznatijih djela preminule Ellen Key jest »Stoljeće djeteta«. Ona je napisala niz vrijednih historićkih studija i biografija (kao a pr. »Slike iz ranoga 8 srednjega vijeka Švedske«, biografija pjesnika Almquislta itd.). U glavnom je Ellen Key posvetila svoje znanje i umjeće odgoju djeteta i borbi za pravci žene. Bila je veoma 1 plemenita ličnost i sugestivna govornica. Prije rata njezina su se djela čitala znatno vrše nego sada, pa se u posljednjem deceniju prije svjetskoga rata brojila u vodeće duhove, Danasl jei njena pojava potisnuta! nešto u pozadinu, ali je mnogošta iz njenih djela ostalo trajno vrijedna

Novi časopis cijonista revizijonista. U Parizu je počeo izlaziti mjesečnik »D er neue W eg« na jidišu, koji izdavaju Viktor J.abotinsky i J. Klinov. U tom broju polemizira Jabotinsky u jednom programatskom članku s protivnicima revizionizma. Dalje se u tom broju nalazi članak J. Klinova o pitanju legije. Dr. Wolfgang v. Weisl piše o »Palestini u godini 1926.«, dr. J. Brutzkus imade članak »Pouka ekonomske krize«, A. Kurtzenov, članak »Mir na zemlji«. Osim toga imade članaka od M. Leiserovvitscha, L. Liebcrmana itd.

Naredno godišnje vijeće američkih cijonista. Naredno vijeće američke Cijonističke Organizacije otvorit će se 27. juna u Buffalu. U vezi s tom konferencijom održat će svoje godišnje vijeće i organizacija židovskih žena u Americi za pomaganje zdravstva, »Hadasa«.

HAKOAH U NEW YORKU

Prva utakmica Hakoaha u New Vorku. Hakoah momčad južnoga New Vorka s 4:0. Hakoah je prvu svoju utakmicu na američkom tlu fj( | grala dine 25. aprila i to u New Vorku s izvanrednom, moj čađi Južnoga New Vorka.; Hakoah je pobijedila sa 4:0. j, goala pala su za redom: Prvi goal pao je u 7. minuti goga poluvremena, jat sva trj prva goala u kratkom roku» 4 minute. Goalove su zabili Neufekl , Hausler i Qrimwal( Potkraj igre zabio je \Vortmann četvrti goal. Momčad tk koaha bila je burno pozdravljena. Utakmici je prisustvovah više od 40.000 ljudi, Sto je rekord i za Ameriku. U tribini nalazili su se, kako javlja »VViener Morgenzeitunj, predsjednik Udruženih Država Coolidge i gradonačelnik Nti Vorka. Unišlo je preko 75.000 dolara. U subotu igra Hakoi protiv New Vonk Oiants, profesionalne momčadi Baseball-društva. Konzuli Austrije, Cehoskovačke i Poljsjj priredili su bankete u počast Hakoaha.

IZ JUGOSLAVIJE

TURNEJA TAJNIKA POVJERENIŠTVA KEREN KAVEMETI LEISRAELA ZA JUGOSLAVIJU gosp. dra. A SINGEIO. T'ajmk povjereništva Keren Ka.yemeth Leisraela Ltd. j dr. Alfred Sin g e r otputovao je prošle nedjelje na ov« turneju po Bosni, da u raznim mjestima poradi oko inlenzin ranja, cionističkoga rada a naročito djelatnosti za Ken Kayemeth. U srijedu dne, 21. f>. g. stigao je dr. Singer u St rajevo, gdje je održao konferenciju sa odborom MCO i vidi nijim cijonističkim ličnostima. Na toj je konferenciji zakla čeno organizovanje naročitoga povjerenstva za Keren Kayi meth i detaljno je govoreno o radu toga povjereništva, iz Si rajeva pošao je <ir. Singcr u Zenicu, zatim u Zavidovic. Q Singer posjetit će dalje Derventu, Travnik, Tuzlu, Bijeli« Brčko, Banjaluku i Bihać.

SA SJEDNICE RADNOGA ODBORA SAVEZA CIJONISH N svojoj sjednici od 26. IV. Radni je Odbor primoi znanje; izvještaj g. Lava Ste r na o njegovoj posjeti u Sea gdje je održao nekoliko Ikonferenca 1 jedan, oveći sastaiui Ujedno je primljen na znanje izvještaj izaslanika R. 0. a dr.Horna ti Pol laka, koji su posjetiti Bjelovar u svit Ijar-akcije. Zatim su rješavani dopisi naših haluo.m i Erec Jisraela, te pitanje posjete ostalih mjesta, u koliko i još nije bilo riješeno na prijašnjoj sjednici.

ZAGREB Društveni sastanci Žld. Nar. Akad. Društva »Judeje: drže se svakog petka na večer u Talmud-Tori (Palnr tićeva ulica 16), gdje se svtaM put drži jedno predavanje referat s diskusijom, a zatim se raspravlja o pitanjima P kreta i tekućim društvenim poslovima Poželjno bi bilo, i sastanke posjećuje što više Judejanaca i po njima uvede) gostiju. Dne 26. 111. govorio je Joel Rosenberger o t 1 etičkoj situaciji u c'jonizmu, dne 23. držao je Eugfen Sari predavanje o židovskim temama i ljudima u filmu, a dne 1 IV. govorit će Albert Weiss o omladinskom pokretu. 0 8. V. bit će sastanak posvećen ijarsikoj akciji; teme će pravovremeno objaviti.

Dne 23. IV. održao je Eugen Sarin na saistanku J deje« vrlo zanmljivo predavanje: »Židovske teme i židovs ljudi u filmu«. Predavač je vrlo stručno, a ipak zabavno f kazao ulaz židovskih momenata u filmsku industriju, P kladnost židovskih tema naročito legendarnih i histoc skih za film. zgodna svojstva židovske psihe (slikovno gledanja etc.) za tu umjetnost i vodeću ulogu, koju Ž'dov. toj struci igraju. Pozabavio se svim važnijim filmovima' s su u bilo kakvoj vezi sa židovstvom, prikazao je znaćenl historijat istih i dao psihološku i estetsku ocjenu njihIstaiknuo je razlike u shvatanju žid. tema kod različitih žisera i karakterizirao njemačku, američku i francusku 0 sku produkciju ovoga pravca. Paralelno s tim prikazao je i interesantne karijere 0 gih velikih židovskih filmskih glumaca (Veidt, Chaplin. ner Krauss, Ernst Deutsch, Avram Morevski itd. itd.)' sera 1 (Lubitsch, Dupoun, Mayer- a komercijalnih velikana r skih (Qo!dwyn, Davidson, Pommer, Zukon dr.) iznoseći nfl 1 aaiekdote o njima. Konačno se osvrnuo i na dosadašnje propagandne i " žid. institucija i podcrtavao velike mogućnosti, koje filnr > svrhe pruža Nakon .predavanja razvio se interesantan razgovor o pitanjima Na slijedećem sastanku (30. IV. u 8 sati) govori ■' W eiss o stanju u omi. pokretu, a 8. V. bit će ijarsko ' 6

4

»ŽIDOV«

BROJ i*.

SPECTRUM d. d. Ing« Koplsta* Dubsky I Krstić Tvornice ogledala i brusione stakla ZAGREB BEOGRAD OSIJEK LJUBLJANA VII. Kukovićeva ul. 23. Banatska ni. 2. Desatičina ni. 39. Međvedova u„ 38.

mrTT TT mir ,+ i & i š 9 «

SAliOli ,JBHM A' češljaonlca za dame K affreb. Ilica 12^

Zrcalno staklo - Portalno staklo - Mašinsko staklo 5-6 mm - Ogledala u svim veličinarn J i oblicima - BrUŠfclie ploče - Uvirtuk ploče - Ustakljivanje u mjedi - Fina ogledala