Жидов

|tin. NAR. AKAD. DRUŠTVO »JUDEJA« poziva sve članove, ko.i se ne hrane u menzi, da bezuvjetno doroku od četrnaest dana u menzu (Palraotiulica 16) ida se u smislu zaključaka odbora izpred bilo kojim članom odbora o tomu. da ii žele i na. ostati članovima društva i kako misie udovoljiti člansUbn dužnostima. Najzgodnije je, da dod u od 12 do I sat prije o toj stvari učihiti i pismenim putem. One. koji će dužnost propustiti, ne ćemo više smatrati članovima ¥ U Zagrebu, dne 30. IV. 1926. Odbor »JUDEJE«. Zid. Om’adinsko Kolo. Ijarsko sijelo. I Zid. Omladinsko Kolo u Zagrebu prtredjuje u nedjelju dne Hmaja u pol 3 sata .poslije podne u prostorijama Zid. Djačke sivioje Ijarsko-sijelo, na kojem će govoriti predsjednik h. Albert VVeiss o sadržani fjarske akcije i cijo-

NOVI BEČEJ (Od našeg redovitog dopisnika), I Žid. omlad. udruženje »Ivrija« u Starom Bečeju priredilo H u Novom Bečeju kao gost tamošnje ctjonisrtičke omladine priredbu, na kojoj je izveden ovaj program; Uvodna (Oskar Knaus); Frug; Zvijezde, (deklamovao g. Ljuldevit Wolfs,oha: Židovska rapsodija (izvela na, glasoviru Jelisavela Herzag. Kahol Lavun: Dom, poaorišni komad 1 činu, koji se dešava u Palestini. Komad su dobro izveli Heroog. Pavlc Kraus, Tena Gomboš, Ljubica Hubert, Herzog i J ulij a Bleier. Iza toga gdjica ‘Terika Gomdeklamirala dvije pjesme od Bjalika, a Grigorije Horvat izveo je uz glasovirsku pratnju Jelisave Herzog »Woloh’l« od L’vov Ahrona i »La FofKa« od Carelli-Leonarda. točka programa bila je scenska izvedba »čas veroprema temi iz jedne novele Feliksa Saltena. Priredba je u svakom pogledu lijepo uspjela. Čisti prihod je Keren Kaycmethu. Mnogo zasluga za ovu uspjelu ide porodicu g. Geze Wei s za u Novom Bečeju, mnogo važi u tamošnjem cijomističkom radu, a koja je puta vanrcdno propagovala priredbu omladine iz Staroga Članovi -starobečejske »Ivrije« bili su srdačno primljeni kod gostoljubivih židovskih porodica. (Dr. O. K.).

I Iz Dubrovnika. Ovih je dana svečano otvoren u Dubravku novo uredjeni prvoklasnu »Hotel Gradac« vlasništvo išeg sunarodnjaka g. Ignjaca Ho r v i c a, jedinog jevrejskog iteliera u Dubrovniku. ■ Kako čujemo, uredit će vlasnik posebnu kuhinju za prirei van je kašer jela, pa će tako udovoljiti potrebama jevrejih putnika odnosno gostiju u Dubrovniku. Položaj hotela je asan, a velika bašća uz bajoslovni park »Gradac« pribavit gostima zasigurno odmor, a boravak u hotelu oporavak. Sva je prilika, da će ova nova u Dubrovniku uspjeti i i će »Hotel Gradac« privući mnogo gostiju.

Upozorenje malarićnim bolesnicima. Kako se u prometu javilo sredstvo, koje po vanjštini na:i lijeku protiv malarije »MALARIN« dra. Rcinera, upoiravaju se malarićni bolesnici, da pripaze i u ljekarnama ričito traže dra. Reinera »Malarin« u original, bočicama, prodjcnim potpisom dra* Reinera. »Malarin« je najsigurnije i najuspješnije sredstvo protiv alarije sa vanrednim uspjehom prokušana u bolnicama i po nogim liječnicima, koji priznaju da to sredstvo potpuno od)vara današnjem stanju liječničke znanosti, te je odobreno o Ministarstvu Narodnog Zdravlja u Beogradu. 0 dobrom djelovanju svjedoče zahvalna pisma malaričnih olesnika, koji su nakon upotrebe »Malarina« za nekoliko ana potpuno ozdravili.

Vjesnik Saveza Židovskih Omladinskih Udruženja

ODLAZAK NA HAHŠARU. Početkom ovoga tjedna otišla je h. Lenka Ste r n (Ahdut Hacofim, Kibuc Sarajevo) na hahšaru na vlastelinstvo ■ mjestu Modrušpotok, općina Netretić, kraj Karlovca. Vlastelinstvo u Modrušpotoku je svojina našega sumišljenika g. Josipa Rendelija iz Karlovca, kojega ide osobita, zasluga i hvala, što je na svome imanju pružio mogućnosti jednoj našoj omladinki da se pripravi;« za halučki rad u Palestini. Naš prijatelj g. Rendeli pružio je tako lijep primjer i ostalim našim cionist, i židovskim posjednicima. I »Karlovačka Žid. Onvadina« je veoma zadovoljna da se i u njezinoj blizini nalazi jedna omladinka' na hahšari, pa će taj lakat sigurno dobro djelovati na raspoloženje ne samo kod »KŽO-e«, nego i karlovačkih cijonista i Židova. Budući da bi trebalo još nekoliko mjesta za hahšaru, to se ovime umoljavaju žid, posjednici, da stave mjesta za izobrazbu naših halucim na raspolaganje, a svi oni, koji znadu za takova mjesta, makar i kod nežidova, neka to jave Savezu Žid. Omlad. Udruženja (Zagreb, Ilica 31. III).

KATASTROFA OMLADINSKOG POKRETA Haver Albert NVeiss preduzeo Je, da u ovom ovećem članku iznese po njegovom mišljenju golu isitilmi o duhovnoj strukturi našega pokreta ii o njegovo} sudbini. Albert Weiss imade u mnogočemu, pravo, ali je u svom traženju potpune istine zašao u ekstazu, pia u nmogočemu pretjeruje. Kad izađe 1 konac članka, odgovorit ćemo meritorno na sve, Sto Albert \Veiss ovdje kaže. H a n h a g a S, 2. O. U. I. Moram nažalost demantovati izvještaj o sastanku saveznih vodja, gdje se veli, da je sastanak uspio i da je savezna kriza preibrodiva. To ne odgovara istinskom stanju stvari, jer smo svti, koji l smo tom sastanku prisustvovali, sa žalosnom izvjesnošću osjećali, da se rastajemo nakon doduše zaailmivog, ali inače potpuno besplodnog vijećanja, nejasni i neodlučni, kako ,smo i došli. Bilo je ja bih skoro rekao nesavjesno, sazvati predstavnike udruženja s obećanjem, da ćemo se iskreno i trijezno posavjetovati o uzrocima i rješenju kritičnog stanja u savezu, kad se upravo o bitnim razlozima i okolnostima nismo usudili otvoreno govoriti. Trebalo se je ispitati pravo raspoloženje u društvima, saslušati mišljenje ljudi 'iz raznih krajeva, raznih prilika, raznih nastojanja. Umjesto toga su se držali nebitni 1 i diplomatski neodredjeni referati, a kad se je počelo dirati u živu ranu, stvorila se je na brzu ruku jedna nepotrebna i nerealna rezolucija, od koje niko nikakove koristi imati ne će. Vodstvo omladinskog saveza, koje je vodilo i ovaj sastanak, u zadnji se čas nije usudilo pogledati zbilji u oči i mašio je za najjednostavnije, da se pravo rješenje odgodi t. j. da se vremenu prepusti, da ono sporo ali bezbolno riješi sudbinu našeg saveza. Istina je, na sastanku je bio zastupan samo manji broj saveznih društava, pa se možda radi toga nije htjelo preći na velike odluke. Ali kriza postoj?, ona nas gnjavi i davi, pa je upravo zato trebala iskoristiti i ovu priliku, da se bar donekle raščisti ovo mutno i štetno stanje. O toj nesretnoj saveznoj krizi pisalo se u zadnje vrijeme mnogo i došlo se do raznih mogućnosti rješenja, u ,t(jm se ali svi slažemo, dat »ovako dalje ne( ide«. Prošlo je tek nekoliko mjeseci- od osječkog (VI.) sleta, gdje se je tolikim tamtamom inaugu risala nova i navodno jedino spasavajuća orijentacija saveza. I nakon nekoliko kratkih mjeseci uvidjaju baš sami savezni' vodje i začetnici osječkog programa, da je taj priličnom paradom uvedeni smjer doživio istinski slom. Žalosni je to dokumenat političke neiškusnosti, nezrele kratkovidnosti i nedovoljnog osjećaja odgovornosti naših vodja, a ujedno nepobitni dokaz za to, da je neopravdano bilo podijeliti ovim mladim doduše dobrohotnim i oduševljenim eksperimentatorima ono skoro neograničeno, nezaročno li beskontrolno povjerenje, koje su oni tražili kao conditio s : ne qua non i koje im se u pomanjkanju boljega moralo dati. No sve je to razumljivo i oprostivo, jer se konačno u našem savezu već sedam godina eksperimentira, jer smo svi mi mladi i premladi, jer tražimo uvijek novije i bolje puteve, a i zato, jer je to sad već svršena činjenica, koju valja kao takovu uočiti. Nerazumljivo ali i neoprostivo je to, da su ovi vodje uvidjeli svoju zabludu, a da se to ne ufaju potpuno priznati' i povući iz toga naijočigledniju konzekvencu: krenuti drugim pravcem ili stati i prestati. Upravo jedan od vrlo istaknutih članova našega vodstva rekao mi je nedavno otprilike ovo: »vodja, koji govori drugo, no što misli i što sam drži valjanim i izvedivim, taj je vodja ili bedast ili laže«. Posve tačno. No prvo »ili« ne želimjo i ne možemo pretpostaviti, premda je ono u toliko oprostivije, što niko nije odgovoran za svoje sposobnosti i svoj horizonat, a'drugo »ili« t. j. neiskrenost naših vodja, ne možemo trpjeti, jer samo zamućuje situaciju i jer nije kompatibilna sa moralnim dostojanstvom saveza i samih vodja. Jasno je, da moramo posve pouzdano znati, na čemu smo zapravo, e da l bi se išta 1 moglo učiniti za popravak i pametnu promjenu toga stanja. Bez točne i savjesne dijagnoze ne može biti valjane terapije. Na sastanku saveznih vodja mnogo se je toga a baš najhitnije zabašurilo, ne misleći na to, da se time ne postizava ama baš ništa. Izgleda, da je ona malobrojna i

blaga, opozicija osječka bila u pravu i da bi savezna organizacija (ili ako silom hoćete; organizam!) bila poštedjena od iteklh žesio|kih i nepotrebnih potresa, da se je Ifco blagovre-t meno uvidjelo. Ali uvidjeti nikad nije preikasno, a stvara se time ipak atmosfera iskrenosti, gdje ćemo se uvijek lakše sporazumjeti. Nažalost se ali mora priznati ti to, da ni ta pravovremena spoznaja pogrješaka novoga smjera i programa ne bi mogla odlučno popraviti našu nevolju, da ni smjer osječke opozicije ne bi danio tu spasonosnu panaceju, koju bismo mi trebali, pa da prema tomu tli krivnja ni odgovornost današnjega vodstva nije tako velika, jer je kriza nastupila djelo-* vanjem nekih odlučnih okolnosti, čiji je utjecaj stajao izvan naše kontrole i čiju meizbježiVost i fatalnu sigurnost danas jasno i nepobitno vidimo. Uzroci ove krize su veoma duboki L iskonski ođredjeni, a leže u specijalnim našim prilikama, u sastavu brojčanom i kvalitativnom našeg židovstva, u duševnim i intelektualnim prilikama omladine, u razlici prevratne i poprevratne atmosfere, u lokalnim značajkama, u ekonomskim okolnostima, u sooijalno-psihološkim momentima, dakle u činjenicama, ikoje traže opširnu i savjesnu anafizu, pa da bi se iz njih jasno ukazala slika naše današnjice i da bi se posve razumjela veza tih komplikovanih i mnogostrukih uzroka sa ovom trag ! čnom posljedicom, naime; krahom našeg omladinskog pokreta. Razvoj saveza ovaj i ovakav —, kolebanja i pokušaji na sve strane, porasti i opadanja i napokon ova velika odsudna kriza saveza, a još odsudnija, tež-a i kohnija kriiza duhova, sve je to moralo upravo tako slijediti po rgoroznim zakonima zbivanja u tragedijama. Ako volimo analogiju i ako promatramo pod tim vidom, jasno nam se Ukazuje svaka faza dešavanja; početak i kolizija, vrhunac ii peripetija, a napokon I strogo predvidiva i nagovješčena katastrofa. Ako hoćemo da Vidimo a zaroniti glavu poput noja u pijesak i ne htjeti vidjeti, to Lpalk nema sitrsla vidjet ćemo, da taj tragični razvoj kod nas doista postoji i da’uistinu stojimo pred katastrofom našega današnjeg omladinskog pokreta. Naravno, djetinjasto bi bilo nad tom činjenicom kukati i očajavati, jer nema smisla očajavati nad onim, što je neizbježivo i nepromijenjeno, a čemu možda ima dabome u posve drugoj Hitnji 1 utjehe i dobrih lijekova. Iz tragedije valja učiti ii proživjeti smirenje i proćišćenje, veliku katarzu, koja vraća razumni mir i vedrinu. 11. Čudne su ovo I svakako ponešto neajairske misli, jer. je mjesec ijar odredjen za učvršćenje organizacija, a ne za slabljenje istih kritikom i napadani em. No iskrenosti se ni u samom lijaru ne možemo odreći, 'tirrt majnje, jer držimo, da za nas Ijar ne znači samo učvršćenje, nego mora značiti upravo novo načelno opredjeljenje, a obaranjem neprikladnoga ii za život nesposobnoga takodjer na neki način učvršćujemo orno, što treba jer je I ako je toga vrijedno učvrstiti. Rekoh, da je kod nas postalo potrebnim novo opredjeljenje. To Stoji, jer je spomenuta kriza duhova tako. jaka, da se kod mnogih javlja u obliku pitanja i problema, koji često sažu dalje, nego što to rasćišćenje predmeta zahtijevai Kriza duhova javlja se baš u redovima najboljih i misaono najjačih, medju onima, koji su najviše htjeli, pa zato proživlidju najveća ralzočaranja, kajda vide, da se njihovo htijenje gotovo nikako nije ostvarilo. Kriza je tako bitna i duboka, da se ne očituje samo u nezadovoljstvu s metodama, nego I u sumnji o samoj Ideji. Poznajem nekoliko omladinaca, bistrih glava i do nedavna aktivnih i borbenih ljudi u pokretu, pače i mjerodavnih vodja, koji danas govore o »prežiivjelosti cijonizma kod nas«, »besmislenom naprezanju radi infantilnih ideja«, o cijonizmu, kao »sretno prebrodjenoj mori«, koja ih je dugo davila I o drugim sličnim stvarima, a na takav način, koji jasno pokazuje premorenost i istrošenost, duboku sumnju i potpuni gubitak pokretnoga elana. U svakom pokretu imade perioda sumnje i umornosti, dosade i nezadovoljstva i sve Ito nije opasno, već često upravo plodno i zgodno, jer radja jačanjem i produbljivanjem, isikristalizovanjem ideja i ličnosti. No sad mi se taj kritični period čini i te kako opasnim i odsudnim! po naš omladinski pojkret upravo zato, jer su mu uzroci neobično duboki, jer mu prilike pogoduju i jer je zahvatio mnoge ljude, bez 'kojih se budućnost pokreta upravo ne da ni zamisliti, a koji su se dosada uvijek pokazali čvrsti i jaki prema vani, dočim sad ne pokazuju dovoljno snage i primjerne energije, kojom bi se suprotstavili razornom djelovanju tih časova sumnje i zdvajanja. Dabome, u manjim mjestima, čija je atmosfera neuplivisana strujama u centrima i čiju rad naročito Ideološki ni u vremenima stopostotne aktivnosti nije i ne može biti mnogo razlićan od nerada u vremenima umorne pasivnosti, u tim mjestima se valjda jedva osjeća, da ta kriza doista postoji, a isto tako ju ne opaža onaj pretežni diio naše omladine, koji nlije navikao misliti vlastitom glavom i gledati svojim rodjenim očima, nego mora ići putem nekolicine vodiča, koji po ekonomskom zakonu rijetkosti uživaju monopol vođjenja i zavodjenja ostalih. Do ovih dakle još nije dopro tjeskobni osjećaj krize, što ali nije ni najmanje utješno, jer ni rješenje iste nikako ne leži u dosegu njihovih mogućnosti.

feROJ 18.

•2ix±j >

5

ajstartja zagrebačka tvrtka dragulja, zJata, srebra, antikviteta i satova Josip £ngls r a t h Utemeljena 1850. Telefon intemrban 640 preporuča svoje veliko skladište mod. svakovrsnih prigodnih darova ao za vjenčanje, barmlcva itd. uz poznato solidnu podvorbu iej kodeš, Menore, kiduš-čaše na skladištu. Kupuje biserje, r a?ulje, staro zlato i rebro, novce, antikvitete Itd. uz najbolju cijenu. Preuzima sve novoradnje i popravke uz točnu i brzu podvorbu.

Podružnica Štedionice i zalapnice d. d., Ilica 67 podjeljuje zajm ove na dragocjenosti i robu te prima štedne uloške. Ureduje od B—l 2 i pol i 3—5 poslije podne.

Izraelitički ritualni panzionat za uzgoj u kućanstvu u Hamburgu Panzion za djevojke iz dobre kuće za usavršenje u kućanstvu 1 šivanju I za društvenu i jezičnu odgoju i naobrazbu. U panzion se primaju i djevojke, koje studiraju u Hamburgu. **«gina Bachrach, Hamburg 13. Rutichbahn 11.

Veliki miting Dvorana Makabija u nedjelju, dne 9. maja u 11 sati prije podne. Govornici gg.: dr. Aleksandar Licht, Lav Stern i Albert Weiss.