Жидов

je trebala biti palestinocentrička orijentacija omladine ili hebrejska radna Palestina. To je moglo biti samo cilj, prema kojemu moramo napredovati, a ne program. Nama fali sprema i predispozicija, za palestinocenlrizam. Palestinocentrizam ne smije biti samo hahšara i alija, jer bi to bio monopol samo za fizički jače os.obe i jer je jasno, da će samo neki dio svih Židova moći živjeti u Palestini. Naš palestinocentrizam traži i preudešavanje naših zvanja, da emigriramo u Palestinu, ako nas ona jednoć ustreba, upoznavanje sa palestinskim problemima (socijalnim, ekonomskim, vjerskim i nacionalnim), te prisvajanje hebrejskoga jezika i kulture. U svemu tome smo posljednjih godina nazadovali, a neišli naprijed. Da smo postepeno i napredovali, još uvijek nismo zreli za uspješan rad u duhu osječkih rezolucija. To se ne postizava ni za godinu ni za 5 godina. Snmtram važnom zadaćom sarajevskog sleta da se prizna, da nismo dorasli radu prema osječkim rezolucijama, koje ih ostavljamo kao cilj i trijezno raspravljati o zbiljskim mogućnostima, kako da se taj cilj što prije postigne. Zar nije smiješno govoriti o hebrejskoj radnoj Palestini kao programu, dok mnogi omladinci još ne znaju ni korektno čitati hebrejski, a mnogi od njih se zadovoljavaju znanjem prvih članaka iz Ratove knjige, postignutim u prvim danima oduševljenja. Naše cijonistićko »oduševljenje se hranilo praznom slamom«, jer nije imalo duhovne podloge, jer nije crpilo sa izv.ora živog, neprekidnog bivstvovanja i stvaranja Jevrejstva. Ako je Omladinski Savez samo forma, kojoj treba dati života i sadržaja, to je zato, što je i Jevrejstvo njegovih članova samo formalno i besadržajno. Stvoriti sebi jedno naziranje i ideologiju, kao što je cijonizam, na temelju momentanih političkih uspjeha, koji se ne mogu često ponavljati i na temelju djela, koja u Palestini nastaju tudjim trudom i žrtvama moguće je samo za kratko vrijeme. Jasno, da imade onda vremena i prilike za razočaranja, jer im cijonizam ništa ne pruža. Mnogi Što odbacuju cijonizam, jer ih »ne zadovoljava«, kad bi bili sposobni da ispitaju svoj duševni stav prema njemu, možda bi doUi do drugih zaključaka. Valja opet da prodre stara istina: Povratak Jevrejstvu prije povratka u jevrejsku zemlju! Bojim se, da je banalno govoriti omladini o hebraizaciji i jevrejskoj kulturi općenito. Da bi omladina imala više razumijevanja za ova pitanja, ne bi dozvolila, da »G i d e on« završi bar za dogledno vrijeme, tražila bi od svog Saveza, da izdaje vrijedna djela na srpsko-hrvatskom) jeziku, pratila bi više pisanje jevrejske štampe, posjećivala bi marljivije hebrejske tečajeve, gdje oni već postoje. Ali onda treba više iskrenosti i priznati na sletu, da se ne će hebrajizacija i jevrejska kultura ili pokazati, da možemo postignuti naš cilj i bez toga. Ovo pitanje traži rješenje prije svakoga programa. Nernam još šta će reći o ovoj stvari, ali neka se s njom pozabave svi oni, koji na slet dolaze s nakanom da sletu nešto pruže i željom, da slet uspije. Opojeni nekim zbiljskim uspjesima, bar na organizatornom polju, te zanosni da možemo mnogo dati od sebe, malo uobraženi u veliku vrijednost naše cijonističke suradnje, govorili smo u Osijeku o potrebi neke življe političke aktivnosti omladine. Ni tu nismo dobro omjerili naše snage. Možda nekim omladincima nije bilo pravo, kad im je dr. L ic h t u svečanom slovu malo podrezao krila, govoreći, da omladina nema da nekoga izjuri ili da nešto na juriš osvoji, nego se valjano pripraviti, da upotpuni kadar cijonističkih radenika ili nekoga izmjeniti. Ovako govori iskusni borac i pravi prijatelj omladine. I u tom pravcu smo pogrješili. Dali smo mnoge vrijedne radnike Radnom Odboru SCJ čiji je gubitak za Omladinski Savez osjetljiv. U mnogim mjesnim cijonističkim organizacijama pojedini omladinci rade aktivno, na štetu tamošnje omladine, koja ostaje bez vodstva i orijentacije. Potrebno Je stoga izdati drugu parolu; ne osvajati pozicije kod gradjana, već učvrstiti omladinske redove i dati im jevrejskog sadržaja. Ako će svi jači i iskusniji iz redova omladine preći »gradjanima«, da suradjuju, onda Omladinski Savez ne će nikada doći do pravoga značenja. Aktivna omladina je uvijek pozitivna stavka u našemu cijonističkom radu, a ovu mogu stvoriti samo oni, koji iz nje proizlaze i s njom rade. »Sefardske pitanje« postalo je od XIV, cijon. kongresa i osnutka Svjetske Sefardske Organizacije vrlo aktuelno. U našem zemaljsik,om Savezu Cijonista može da bude i vrlo zamašno, obzirom na broj Sefarada u ovim zemljama. Posljednje Savezno Vijeće SCJ zadovoljilo se rezolucijom izraza simpatija za Sefardsku Organizaciju. Bude li o tom pitanju govora na sletu, valja ga svestrano proučiti. Omladinski Savez je još mnogo dužan da učini u pokrajinama ®a specifično sefardskim življem, naročito u Južnoj Srbiji. Organizator«) i kulturno može, vjerojatno, omladina ovoga kraja još mnogo da poluči. Probudjenje ove omladine ostalo je do danas samo želja. Savez bi trebao staviti se u kontakt sa sefardskim organizacijama gdje ne postoje i gdje će se još osnivati, da bi rad sa omladinom bio lakši. Htio bih zna,ti, kakav stav zauzima »Sefardski Studentski Klub« u Zagrebu prema Omladin. Savezu, koji bi u radu sa omladinom Južne Srbije imao vrlo zahvalno polje rada. Već sam prije pokazao na potrebu promjene organizacije saveznog vodstva. Istina, ovo pitanje ne mora doći na dnevni red Saveznoga Vijeća, jer sadanje vodstvo ima mandat na neograničeno vrijeme. Mi nećemo okriviti za sav neuspjeh saveza vodstvo (i ako i za nepovoljne prilike uvijek odgovaraju ličnosti!), ali valja tražiti od njega, da preudesi metod rada ili da nam samo predloži drugu shodniju formu. Jedno stoji: pet duhovnih vodja mnogo je i za naše prilike i za broj organizovanih vodja. To me katkada podsjeća na legendu o jevrejskom mudracu, kop je prokleo negostoljubivi grad: neka budu svi u njemu vodje. i \

Ne znam ako je slučaj, da prvi sletski dan pada ove godine na »Tu beav«. Nekada nije imala jevrejska omladina u slobodnoj Palestini ljepšega dana, nego je »tu be-av«. To neka nam je simbol! Neka svako dodje na slet sa mnogo iskrenosti, mnogo volje i vjere i možda će mjesto katastrofe doći ljepši dani jevrejskog .omladinskog pokreta u Jugoslaviji. Sarajevo, 6. juna 1926, Jakov Maestro. SA SJEDNICE MISRADA. U srijedu, 9. juna, održala se sjednica Mterada sa ovim dnevnim redom. Izvještaj organizacionoga referenta, sletska, pitanja, savezna pitanja. Iz izvještaja organizacionoga referenta proizlazi, da relativno- brojčano Savez ove godine nije slabiji. Do danas je izdano oko 1200 iskaznifca. Računa se na prijavu od još 300 članova do sleta, a 500 članova prešlo je ove godine Eiz našega Saveza u športski Makabi-Okrug. Ove godline prijavilo je oko 40 društava svoje članove Savezu. U drugoj točci bćlo je govora o programu sleta i i Sav. Vijeća. Učinjene su nekoje promjene, Ha-

Jakov Maestro.

veru A. W eilssu povjereno je, da drži na mitingu u Gaju govor. Program Sav. Vijeća uglavnom je istP kao d lane. U trećoj i najinteresantnijoj tačci balo je govora o ideologijskoj bazi našega Saveza, te o nužnrm korekturama na ovome sletu. Svi se uglavnom slažu sa nazorima ha. Alberu W eissa, koj* je svoje mEKSenje razložilo u Sanku u Sav. Vjesniku, a taj članak bio je i polaznom toćkom u tome razgovoru. ODBOR ZA HEBREJSKU UNIVERZU U JERUSOLIMU. Već smo ranije zamolili sve sav. članove neka nam pošalju one brojeve »Gideona«, koji nam trebaju da kompletiramo stara godišta. Veoma nam je stalo do toga, da univerzi u Jemsolimu pošaljemo kompletna godišta, pa vas jod jednom molim,o da potražite, ne biste li našli ove brojeve; Godina I.: brpj 6, 7. Godina II.: broj 5,6, 7, Godina HL: broj 1,2, 6. Godina IV.: broj 3. Sve brojeve treba slati na adresu SŽOU (Ilica 31. 111. kat). \ IZBOR DELEGATA ZA SAV. VIJEĆE. Već smo n prošlom broju javili, da trebaju sva sav. društva odmah da sazovu izv. glavne skupštine, koje će biti posvećene pitanjima sleta i Sav. Vijeća. Na tim skupštinama treba provesti i izbor delegata za Sav. Vijeće te prepis zapisnika smjesta poslati Misradn.

Pregled provedbe ljar-akcije u Kraljevini SfiS.

»ŽIDOV c

BROJ 24.

Broj Datum Mjesto Priredba Govornici: 1 25./IV. Beograd Predavanje o izgradnji Palestine Dr. D. Albala 5 3./V. » 0 razvoju cijon. ideje Dr. R. Margulies 3 9/V. Predavanje o cijon. pokretu Šabetaj Levi 4 16./V, rt Ijarska priredba za omladinu Samuilo de Majo 5 18/T. 99 Govor u hramu g. Vrhovni Rabin dr. Isak Alkalaj 6 Bihać Ijarska skupština Dr. Alfred Singer 7 9./V. Bitolj Moša Djerasi, rabin Džaen i L. Kamhi 8 Bijeljina >» Dr. Alfred Singer, Moric Finci 9 25./1V. Bjelovar >> >> }r. M. Horn, E. Poliak 19 Brčko 99 99 Dr. Alfred Singer 11 9./V. Čakovec 99 9 9 )avid Spitzer 12 3./V. Daruvar oze Weber 13 » Glina >» » r ilip Reiner 14 12./V. Grub. polje oze Weber 15 15./V. Karlovac Dr. 0. Spiegler, Ing. Rechnitzer 16 2./V. Kopiivnica » >> Drago Steiner 17 n Križevci ng. 0. Rechnitzer 18 9./V. Mitrovica ” ?> A. Koen, D. Alkalav i M. Koen 19 n Novisad manjka izvještaj 20 rt Osijek Ijarska skupština Dr. L. Šik 21 15./V. Pančevo Dr, lsak Amar 22 rt Požega » •> Lav Stern 23 22./V. Ruma »> •» David A. Alkalaj 24 24./1V. Sarajevo Govor u Sinagozi nadrabin dr. Levy 25 26./IV. >> Omladinsko kolo Dr. K. Baruch, J. Maestro 26 l./V. 99 Govor u Bet Telili N. Papo, dr. V. Kajon 27 >> Predavanje u klubu „Union" Dr. Kalmi Baruh 28 16./V. Miting u vijećnici sefard, općine A. M. Altarac, Dr. B. Poljokan Dr. I. Lew\ 29 20./V. >» Preda vanje o ženi u cijon. pokretu Laura Papo, c'r M. Papo 30 20./IV. Senta Propagandni zbor Lav Stern 31 rt Skoplje Predavanje o cijonizmu Dr. Weissmann 32 2./V. Split Ijarska skupština Joel Rosenberger 33 i/v. Subotica Propagandni zbor Dr. Sigm Handler 34 30./IV. Travnik Ijarska skupština Jakov Maestro 35 rt Tuzla 99 99 Dr. Alfred Singer 36 9./V. Varaždin 9t 99 Dr. F. Kohn, I. Mevorah 37 28./V. Vinkovci Predavanje o cijonizmu Dr. Tolnauer, Dr. Altmann 38 11 /IV. Vukovar Ijarska skupština Dr. Nikola Tolnauer 39 21./IV. Zagreb Miting Dr. L'cht, dr. B. Stein, ing. 0. Rechnitze 40 29./1V. Predavanje o Cijon. Organizaciji Drago Steiner 41 9./V. •> Šekelski miting Dr. Licht, Lav Stern, Moše Schweiger 42 15./V. >» Predavanje o Palestini Dr. E. M. Zweig 43 Zavidović Ijarska skupština Dr. Alfred Singer 44 26./IV. Zenica „ n | Dr. Alfred Singer

* ■ •• • ,i I :. . «KS ::. ::;: NEDELJNOZ. DINARA OD SVAKE OBITELJI || DAJE GODIŠNJE DIN 1000.000: - • I • ••I *9 $ 0 Q 9 €3 rtn\ v»n

Ja sam uvijek zdrav i veseo jer me moja majka počam od poroda njeguje sa svjetski poznatim i nenadmašivim 9 ‘ V ■ A ' HBfer puder™ br. i. Majke! Rabite samo ovaj prokušani prah, koji : —: se dobiva u svakoj ljekarni i drogeriji. : —:

, 9 b laupunk t” w " M “ <bo iig Komad 190'. Dinara Dobivaju se kod -ii iig o-r a dio- Zagreb, Zrimjski trg broj 1.