Жидов

v§e na naše gradinu e, već na Mjesne OljonistASke Organizacije, pa se pouzdano nadamo, da ćemo možda tamo naići na vliše razumijevanja nego li u omladine. »Haaviv« je danas potreban ždovskom djetetu. Ono ga traži, žel'il i 'voli. »ifiaaivSv« mora dakle da izlazi. Uvjereni sm o, da će omladćna, pročišćena i osvježena nakon ovoga sleta* koji treba da 5e izvedt| iz| trzavfca, koje predugo traju, ■tako da su urodiile nezgodnom reakcijom, gotovo letargijom, gledati) bistro na , sve mogućnosti realnog, pa i sitnog rada, koje joj se ovdje u; Oalutl pružaju, a) koje su tu jedini izražaj naše pripadnosti Ideji, ll da; će na tom putu u prvom redu spoznati važnost Intenzivnog rada oko našeg jedinog zasada ždovsTcog omladinskog glasila. Uprava »Haaviva«.

Iz štampe

»ŽIDOVI I KRIMINALITET«. Oosp. prof. Mato Segher, stari prosvjetni radenUk, izdaje već nekoliko mjesec, u Zagrebu list »Novo Svijetlo«, kojemu je ziadaća da propagira prosvjetu i društvenu pravdu u narodu. Nedavno mu je kao uredniku toga listu priposlao na uvrštenje neki gosp. Miloš J ... članak, u kojemu se govori o taritiinalitetu Zidova. Budući da je sudeći po odgovoru redaketp članak nastrano protužidovski, prof. Segher nije članak odštampao, nego. je u 28. broju »Novoga Svijetla« (od 5/srpnja) uputio piiscu odgovor, iz, kojega vadano: Te pojmim kako možete s toliko mržnje o Židovima pisati.Ne mogu i opet Vašega članka uvrstiti u »N. Svi., jer Vi imte sasvim krive i na opake pojmove o Zidovima., U Vara prebiva tradicionalna mržnja na sve što je židovsko. Vi ;e rob običaja baš zato, jer ne možete navesti nlikalkovih okaza za Vaše tvrdnje. U tom pogledu Vil ste posve nemoJeran. Tko pametan može u današnje moderno doba mrziti Zidove samo za to što su Žtdovi, bez ikakova daljnjega razloga? Baš u pogledu kriminaliteta Vj ste upravo dijametralno krivo upućeni. Ako mi narode evropske klasificiramo po kriminalitetu js obziroti na njihove vjere, onda ćete doći* do frapantnih 'rezultata Razmjerno otpada najmanji broj kriminalnih slučajeva na Žiiove. Medju njima nema übojicai, ( nema tatova, nema racbjjnika, vrlo neznatno alkoholičara. Prtmjedm onih, koji tvrde, da medju Zidovima nema übojica zr to, jer su kukavice, mora se suzbiti protudokazima. Metju Zidovima nema übojica od koristoljublja, niti od koristi, ai ima übojica 2e političke osvete, übojica iz idealne težnje da dadu satisfakciju povredjenoj pravdi. Oni kao übojice ntj Vieže da se sakriju, kako to rade fašisti •[ njitna slični elementi. Oni se kao übojice stavljaju vlastima na raspolaganje, da ih se sudit Dr. Adler u Beču ustrijelio je ministra predsjednica Sliirgkha, jer nije mogao podnijeti njegova apsolutizma. UMo ga ne u zabitnoj ulici, već javno u hotelu j onda se pretio. Schvvarzbarth u Parizu übio je Pettjuru, da ga kazni za sve njegove političke progone Zidova i nije pobjegao, već se predao i sve priznao. U Rusiji su Židove proganjale, vlasti baš radi njihove borbenosti za slobodu. Od zakonskih prekršaja fjmaju »Židovi« najvilše prekršaja u trgovini radi takozvanih »krida«, prisilnih nagodbi, stečajeva itd, MedjutSm trgovina je takovo zanimanje, koje čovjeka, akq je u materijalnoj; nepril&i, zavadja u stranputice sa; čisto moralnoga puta. Nu koliko god -imade takovih slučajeva medju žiđpvskini trgovcima, toliko ih imade i medju nežidovsJoim trgovcima. To već donosi trgovina sama po sebi. To je tako zvani »trgovački nemoral«. Sa etičkoga gledišta svi se ovakove slučajevi moraju osuditi u opće, nu mi žel;mo samo nagladti, da takove vrsta kriminalnih slučajeva nema razmjerno vije medju Židovima, nego li medju mežidovima . . . .« pristaše hetmana petljure izvode atentat na SVJEDOKA U ISTRAZI PROTIV SCHVVARZBARTA. Dvojica Petljurinih pristaša ispaljuju hice Iz revolvera na boiježljivoga čovjeka svjedoka o sukrivnji Petljure za ukrajinske pogrome, Parts, 19. jula, (JTA) Dvojica pristaše übijenoga hetatana Petljure napadnuše iznenada židovskoga emljgranta Pereca Steina, kad se, jer je boležljiv, zajedno sa svojim °^imgodišnjim sinom idkao na jednu livadicu na Monmartru, ča se odmori. Ukrajinci ispališe u nj nekoliko h.ttaca od koi'h su tek dva pogodila Slteina i ranfla ga teško. Kod toga Su napada .povHknuli na ukrajinskom jeziku »Ovo za Petljuru, D, Žćlde«! Izvršivši zločin pobjegla su obadvojica. Steina) prenesoše ljudi u besvjestfei u obližnji lazaret, gdje se ponešto oporavio i ispričao dogodjaj. Po svoj će prilici ostati na životu . j Istragom se je usitanovilo, da se atentat! na. Perca- Steina Hema smatrati! spontanim činom dvojice ljudi;, nego da je već ''dulje vriljeme bio pripreman. Namjerai je bila da ,se übije N;t čn, kao jedan od našglalvnijijh svjedoka za krivnju Pet*iure za ukrajinske pogrome. Perec Stefn je rodom iz Ukrajine, siromašan je i boiežliv čovjek. Zvan[em je krojač. Ženal i dvoje djece übijeni; su 1,111 za pogroma u Rostovu, a sam se rile mogao .da izliječi f d zadobivenih ozljeda. Star je 41 godinu.

Palestina na sjednici Akcionog Komiteja

Odakle rješenje situacije? Pitanje podesnoga vodstva i organdzovanja. Potrebne su nove kolonije. Protiv rezignacije, (Od našega palestinskoga dopisnika).

Jerusolim, 14. jula 1926. U palestinskoj štampi i u govorima, što se đržahu za posljednjih sedmica u Palestini, očituje se jak interes za sjednicu ■ Akcionjoga Komiteja, koja počinje 22. jula u Londonu. Akcioni Komitej, koji je zbog ukinuća Godišnje Konferencije zadobio proširenu kompetenciju sastaje se zaista u momentu, kad javnost s napctošćui očekuje odlučne zaključke i čine. Palestina očekuje od Londona radhe mogućnosti za naredni period. Ali se u posljednjim godinama u gorkom iskustvu stekao nauk, da sudbina našega rada ne ovisi samo ia dobroj volji pojedinih vodja nego prije svega o objektivnim mogućnostima pjokreta; i tako se u interes za londonsko zasijedanje miješa i mlitavi fanatizam. Sudbina cijonizma ne ovisi o koliko mu drago dobrim ili lošim zaključcima. Palestina vidi od radnoga područja cijonističkoga pokreta, po nuždi, samo jedan dio. Palestincu je slika o pokretu u gaiutu u jednakom srazmjeru umanjena, koliko mu se Palestina izbliza čini velikom. Zadaće i probleme Cijonističke Organizacije vidja prije svega sa gledišta neposrednoga praktičnog! kolonizatornog rada. Sve ostalo lako se ovdje pričinja apstraktnim pa se uvijek ocjenjuje pod vidom rada za i u Palestini . Upravo danas, kad se opet mora da obavi veoma važan dio našega rada izvan Palestine lako> se diferenciraju mišljenja i zahtjevi Ereic Jisraela i galula. Palestina pred Akcionim Komitejem daje sliku cijoniističkih zahtjeva sa gledišta svakidašnjih potreba židovskoga- pučanstva u Erec Jisraelu. Za sudbinu Zemlje presudne su prije svega dvije točke dnevnoga reda; izbor Egzekutive i budžet. U tome su dvije ponajglavnije zadaće praktičnoga rada: racionalno organiz o v a n j e rada oko izgradnje i njegovo financiranje. Radimo već nekoliko godina u Zemlji, a važni odjeli vodstva nijesu dovoljno popunjeni. Usprkos svemu naporu nije nikad uspjelo, da se sastavi korporacija, koja bi m;ogla) da unaprijed odredjuje, kako bi trebao da se razvija kolonizatoru! radi Vazda se moralo post factum spašavati, -što se moglo da spasi, vazda se životarilo od mjera za nuždu i nikad se nije mo gio da zavede nekako uredjeno gospodarstvo. Poznaje li se tačnije mašinerija Palestinske Cijon. Egzekutive, začudno je, što se sve ipak toliko u redu odvija, kako se odvija. A da je tome tako valja zahvaliti velikoj predanosti pojedinih odgovornih ljudi i gotovo bezgraničnoj strpljivosti masa, koje su svim snagama uprle, da savladaju zadaće, koje su se jednom svalile na njihova ledja. Kod- toga nije pitanje podesnoga izbora ili bolje reći kompletiziranja Palestinske Egzekutive tek stvar ličnosti, nego stvar sistema. Dalekosežna decentralizacija, povezana sa često krivo shvaćenim pojmom demokracije, očituje se veoma jasno po tome, da se i onako nespretna vladina mašinerija teško jmože da dovede u pravi tempo. JPridometne li se tome, da imademo tipično gospodarstvo siromašnoga čovjeka, gdje se doslovce mora da upotrijebi mnogo vremenai, da se nekoliko puta okrene pijaster prije nego što se izdade, moći će se otprilike da dobije neki pojam o »efikasnosti-« aparata. I time smo došlil već i do drugoga stožernog pitanja, do budžeta, koje je neodjeljivo povezano s prvim. Jer ni milijunski budžet ne će nas spasiti, ako se u isto vrijeme ne nadju- tjudi, koji bi mogli da razumnp organitufu sve dijelove našega rada, U svim se publikacijama, koje su u posljednje vrijeme izašle u Zemlji, neprestano diskutuje ovo pitanje. Posljednje dvije godine bile su za cijonizam ispit, da li može da organizuje migraciju u Palestinu. A dogadjaji su pokazali, da ovoj zadaći nijesmo bili dovoljno dorasli. Kod toga se ne radi samo o pitanju novca. Razumije se samo po sebi,' da se sa četiri do pet stotina hiljada funti ne može provesti imigracija masa. Ali i iznad i mimo tih novčanih teškoća nijesmo mogli nasmoči potrebne organizatorne i gospodarske snage, koje bi mogle da srede ovu struju masa, da razne tipove postave na pravo mjestjO i da im dadu sredstva, koja bi im mogla, u pa-

lestinskim prilikama, dati neki oslonac. Nijesmoi imali radni plan, pa smo zbog toga šepesali za dlogadjajima. U ovakovim je okolnostima sastav za rad) spos,obne Egzekutive životno pitanje ui pravom smislu te riječi. U Palestini su* što) se, budžeta tiče, veoma pesimistični. Parola o budžetu za godinu 5687. od svega 400,000 funti (budžet za godinu 5686. iznosi 600.000 funti I) čini misao o radnim mogućnostima) u narednoj godini pravim strašilom* U zemlji se sada moraju da; riješe dva pitanja: likvidacija raomentanoga stanja i stvaranje temelja za novu kolonizaciju. Pod likvidacijom sadašnjega stanja imade da se razumije sve, što je u vezi s baziranjem imigracije žađnjih dvijlu godina. Radi se o hiljadama ljudi, koji nemaju gospodarskoga oslonca i koji bi se u skoro vrijeme m.orali toliko srediti d'a bi se sami mogli uzdržavati. Kod toga razlikujemo dvije kategorije. Ponajprije imade tuđe ljudi »srednjega staleža«, koji dosada nijesu uspjeli, da se baziraju. Čine naročiti sloj, jer najvećim dijelom nemaju za Palestinu potrebna zvanja. Potrebno im je promišljeno organizovanje i pomaganje, a eventualno i posebno pripremanje, za neke radove. Danas če biti potrebni veći napori i veća) sredstva, d'a se učine »podesnima za Palestinu«, jer su za to vrijeme, što borave u Palestini izgubili podosta od svoje snage i svojih sredstava. Nedostatna organizacija »četvrte alije« bit će jedan od najvećih tereta;, što ih nova Egzekutiva mora preuzeti u svoje radno područje. Bit će to teži, što se ovdje radi o gotovo već aotmiziranim elementima, koji nijesu organizovani a i ne pokazuju jaku tenđencu, da se organizuju što, sasvim prirodno;, otešćava svaki radi Druga su kategorija useljenici, koji su unaprijed upućeni na nacionalna sredstva. Pred ostalima imadu prednost, što su organizatorno okupljeni i što su se manje Hi više stručno pripremili za radi u Zemlji. Po tome imadu neki oslonac, ali je za posljednjih mjeseci kriza baš najviše njih bila. Sto najvećraa tišti radnika, prije svega radnika u kolonijama, jest prijeteća) opasnost, da se i u narednoj godini nove kolonije ili uopće ne će osnivati ili tek u veoma ograničenoj mjeri. To ne bi samo teško pogodilo ono 500 porodica što već dugo čekaju da budu naseljene, nego bi ukočilo i snagu radnika u kolonijama, za koje je vjerojatnost, da će biti naseljeni, najjači impuls. Ne može se reći, da će Palestina pred l Akcionim Komitejem odirešit.o tražiti nove kolonije. Jer se u Zemlji veoma dobro' znade, da novi koraci na tom putu ne ovise o zaključcima koliko o objektivnim činjenicama. Ali će se veoma protiviti da se budžet smanji, a da se ne pokuša sve moguće, kako ne bi trebao da spadne na svega 400.000 fiur' A mi znamo, da kod naših fondova kontingentira valzda igra veliku ulogu i đa bi rezigniranjc un, ■prijed mogla da dovede do f ijaiska. S novom kolonizacijom ulazimo usred pitanja o stvaranju osnovaka za ono što dolazi. Ne radi se teik o tome, da se u Zemlji olakša sadašnja teška situacija. Što nas naročito tišti, jest osjećaj, da se ne pomičemo naprijed, da smo stigli na mrtvu točku. Moramo se u narednoj godini toliko pomaknuti te bismo opet mogli temeljito proširiti naš radi Ali kako da se toi učini nije još rečeno ni sa koje strane. Glavne su lozinke; izbor za rad potpuno sposobne Egzekutive, pribava dovoljnih sredstava (zajmovima ili projektiranim narodnim zajmom), opsežna organizacija useljavanja. Uz velike brige i velike budžetske stavke kolonizacije i rada ima i manjih ali jednako važnih područja kao što su kultura, imigracija i higijena. Stotine djece, koja ne mogu da idu u školu i opasne epidemije podsjećaju nas nevoljko na važnost ovih stvari, Palestina stupa pred sjednicu Akcionoga Komiteja bez pretjeranih nada, ali sa spoznajom, da se u pokretu mora štošta promijeniti, hoćemo li da svladamo tešku situaciju, od koje je neuposlenost tek simptom. Bez proširenja finandjalnih mogućnosti, bez jačanja naših vodećih instanca ne može se na svladanje mrtve točke ni pomisliti. Garda Arlosorof f-G o 1 d b er g.

Židovski šport

Poliski Makabi Okrug održao je u Bffelskome (BSelitz) svoj veoma uspjeli dvogodišnji! Slet u vremenu od 26. juna do 5. jula. Uz natjecanja; u svim granama športa i gimnastike održane su J priredbe propagandnoga ii kulturnog karaktera. Impozantno bilo je svečano otvorenje Sleta, kojemu je prisustvovalo preko 1000 osoba. Na Sletu sudjelovala su sva u Poljskom Makabi Okrugu organizovana društva (Krakovv, Sosnovlce, Katowice, Oziedafle, Bielsko, Zywe, Kety, Skoczow, Andrychow, Eieszyn i Taroow, te Hagibor (Prag), Makabi (Bmo) i Bar-Kohba (Breslau). Njemački Makabi Okrug održat će svoj Slet 21. i 22. augusta u Leiipzii/gu. Usporedno s natjecanjima i šporisko-gimnastičkim priredbama zasjedat će Vijeće Njemačkog Okruga. Od vanjskih Makabi-druStava najavio je svoje sudjelovanje Hakoph (Wien). Budapeštanskl Vivo bio je svojedobno, kako smo javili, riješen svake krivnje u poznatoj aferi podmićenja. Medjutim CnteresiVana društva uložila su utok, pa je madžarski nogometni savez istii uvažio d kazalo V. A. C. sai anulacijom sviju utakmica te tako Vivo, stoji) sa Oj boda na posljednjem mjestu. Konačnu presudu u toj stvari tona da Izreče Oltt (Vrhovni športski savez). Hakoahova plivačka sekcija zaposjela je na plivačkom natjecanju u novootvorenom kupalištu »Amalienbad« (koje da se mimogred spomene spada u najmodernija kupališta na Stavom svijetu, a sagradila ga je općina VVtfena sa troškom od 100 milijarda) gotovo sva prva mjesta, te postavila rekord! na 4X200 m. Vodstvo sekcije javlja, da sada prestaje sa'

sudjelovanjem na bilo kojem natjecanju, pa će se svi pKvaoi(čice) podvrći sistematskom trainftngu. Kadirna (Wien) ostala je pobjednikom prvenstva Austrijskog teškoatletskog Saveza, u dizanju utega. Makabi (Lbiz) sagradio je ove godine vlastito JgraJ*šte te igralište za tennis. Društvo se lijepo razvija rte Ima na čelu veomal ugledno vodstvo, koje ofoećaije sve veću izgradnju društva.. AustrVski Makabi Okrug veoma tijepo radi te posvećuje mnogo pažnje manjim đruštvtgna u samom Wienu i izvan njega. Mfi smo o tom njegovom radu iz vješt ili. Aktivnost se njegova ponovno očituje u priiredjivanju mnogih reprezentativnih utakmica, tako sa Burgenlandom, Bratislavom, a u izgledu su i utakmflce u ItalijtK, Kod diobe Austrijskog nogometnog saveza priktiuSo se Okrug nepolitičkom po FIFI pr? r znatom dijelu, pa će u odboru debil' 2 mandata, jer zastnp« 10 društava. Uslov, pod kojim Okrug pristupa toj skupinfl, ji dano obećanje, da će podupirati amaterizam u Austriji. S. D.

5

»2IDOV«

BROJ 30.

XJ lažite Vaše prištednje kod ovdašnje Štedionice i laU-B»*>nlce d. d. u Prerndovićevoj tsl. jer Vam tamo Vaš novac najsigurnije uložen 1 najbolje ukamaćen. Mnogostruko pokriće u založenim predmetima, _ svaka špekulacija isključena.

PoimćtDa na otplata I uz gotovo kupujte i naručujte samo kod producenta gdje dobijete najbolje 1 najsolidnije izradjeno, sve vrsti spavaćih, jedaćih gospodskih soba kao i pojedinih komada, te brijačkog i dućanskog namještaja. IVAN PLAFTARIĆ TRG N 6. (Kuća s kupolom iza bivšeg cirkusa Kludsky)