Жидов

(močvarno tlo s površinom od neko 45 hiljada dir nama). Ovi pregovori nijesu još dovršeni. U radu za Keren Kajemet može se najjasnije studirati činjenica, da metode, koje smo dosada primjenjivali, nijesu bile uskladjene s opsegom i novim karakterom našega rada. Keren Kajemet obavio je u zadnjim godinama golemi rad, angažovao je za svoje ciljeve snage iz najrazličitijih krajeva i mogao da zabilježi lijep usnieh, kad su mu prihodi porasli u znatnoj mjeri prema ranijoj godini. Ovo proširenje svoga akcionoga kruga iskoristio je, da velikim posjedima u Emeku doda dalje velike komplekse i da time stvori važnu zemljišnu rezervu za dalju kolonizacija. Ali su ovi napori već unaprijed apsorbovali primitke Keren Kajemeta u bliže vrijeme, pa nije slučaj što se u krugovima Kerena neprestano i smnogo ozbiljnosti pomišlja na zaj a m za kupovanje zemljišta i sanaciju i što se vodstvo mnogo trudi, da nadje nove metode, kako da se rad obavi oi mjeri, koja je danas toliko potrebna. A kod toga se ne radi tok o kolonizaciji samoj, nego uvelike i o pitanjima socijalno poliiičkim. Dosada je Keren Kajemet bio u palestinskoj zemljišnoj politici jedini instrumenat i jedino oružje, kojim smo htjeli da spriječimo spekulaciju sa zemljištem i sve njene rdjave posljedice, spekulacija, koju smo doživjeli prošle godine. Doživjeli smo je, jer Keren Kajemet nije bio dovoljno jak, da bude svagdje i da zaista vrši funkciju, za koju, je zvan da bude regulatorom tržišta sa zemljištem. Keren Kajemet mora prema tomu (a on to i čini) nastojati, da što prije izvrši svoje obaveze, da opet budne slobodan za veliki pionirski rad, kakav je obavio u godištu 1924/25. “ 4. POLJOPRIVREDNA KOLONIZACIJA. Godina 1924/25. bila je na području poljoprivredne kolonizacije posvećena gotovo isključivo konsolidaciji dosadašnjih naselja i uredaba. Nova kolonizacija već se unaprijed gotovo sasvim izlučila iz radnoga plana. Odatle biva jasno, da se rad oko kolonizovanja vršio u ovoj godini tiho, bez senzacija i velikih novosti, na koje smo bili vični u vrijeme okupacije prvih velikih kompleksa u Emeku. Ovaj proces konsolidacije, oko kojega su se u Cijonističkoj Organizaciji vodile mnoge borbe, treba da 1 se smatra gospodarski nužnom akcijom. Što se u Palestini unatoč tome i ne samo u »zainteresovanim krugovima« teško osjeća, da smo morali dopustiti da prodje godinu dana bez novih radova jest izričaj zdravoga osjećaja, da nam je potreban sasvim drugi radni tempo, hoćemo Ii da u dogledno vrijeme zaista uznapređujemo. Ipak su svaki zamah i sve težnje za ekspanzijom morali da se zaustave pred neoborivim go-

vorom budžeta, pa se ljudi uzdišući privikuju misli, da se ni u narednoj godini, ne će moći provesti velike akcije na području nove kolonizacije. Budžet za kolonizaciju, ikoji se kao i sve druge stavke ne sastavlja prema potrebama, nego prema mogućnostima, nije, kako smo i pretpostavili, dopustio potpuno baziranje postojećih preduzeča. Jedan dio te djelatnosti morat će se podijeliti m naredne radne periode. Nedovoljni primici Keren Hajesoda i nepredvidivi veliki izdaci drugih odjela, kao imigracija i rad, koje se nije smjelo mimoići, učiniše, da poljoprivredni odio nije dobio onu svu svotu,, koja je u budžetu bila predvidjena za nj. Po službenim podacima imat će se još naknadno da isplati kojih 60.000 funti. Kolonizaciono odjeljenje upravlja danas s 25 kvuca i 15 mošava. Ovamo su uračunate i ženske radničke farme, jemenhske kolonije i, u užem opsegu, kolonije u gornjoj Galileji, koje su izgradjene na zemljištu Rothschildovoga društva »PIĆA«. Prošle godine pridošle su još kolonije hasida, koje će sada preuzeti Cijon. Egzekutiva. Jednako treba da se bilježe kao nove pozicije naselja u Judeji, Bne Brak i Magdiel. W /

Razmotri Ii se nacionalni gospodarski rad u Palestini u godini 1925./26. vidja se na svim podrucjima isti pojav. Rad u ovoj godini bio je u tome. da se obračuna s baštinom prošle godine i da se mase, kote nam je donijela, učvrste u Zemlji, pa da se time otvori put daljem useljeničkom priticaju. Znadu li se prilike, u kojema se vršio taj rad. morat će se da prizna, da je drugošita bilo nemoguće. Nijesmo imali dovoljno sredstava, malu ili nikakovu potporu s polja, nijesmo bili spremljeni za velike zadaće, što su se nagomilale pred nama, pa zbog toga nije' smo ni približno mogli ostvariti ono, što se bi; 1 moralo učiniti. Ali jedno može da se übilježi u konto godine 1925726.. a i to nije malena stvar za sve bila je godina pouke i iskustava. Prvi smo P llU vidjeli, kakova je velika imigracija u raznim sv°' jim aspektima, upoznali smo njen blagoslov i nje zino prokletstvo. Pa i ako još nijesmo došli dotle, te bismo sasvime poznavali puteve, kako se vlada ovaikovim pokretom, ipak smo koješta korigirali 1 mnogočime obogatili naše pojmove. Rad će u narednoj godini pokazati, kako smo daleko doprli« toj praktičnoj školi.

Nova židovska četvrt Bat Galim (Kći valova) Hajfe.

Dom za dojenčad kolonije Tel Josef •(U Emeku, na zemljištu KKL.)

Stado kolonije Bet Alfa u Emeku (Na zemljištu KKL.)

Iz lel Aviva

Kolonija Kineret (Na zemljištu KKL.)

»ŽIDOV«

BROJ 37-