Жидов

Značajno očitovanje južnoafričke vlade za cijonizam

SPREMNOST ZA AKTIVNO POTPOMAGANJE KOD SAVEZA NARODA. Politički uspjeh gosp. Nahuma Sokolova. London, 15, sept, (ITA), Juino-afrička vlada je u svojoj sjednici od subote, 4. septembra prihvatila ovu rezohiciju: »Južno-afrička vlada već dugo vremena sa simpatijama prati nastojanja Cijonističke Egzekutive da u Palestini izgradi židovsku narodnu domaju, pa ih smatra važnim radom aa mir i civilizaciju. Ona želi ovom nastojanju potpuni uspjeh, te će po svojim zastupnicima kod Sav. Naroda i posvuda preduzeti sve što može, da sa svoje strane pomogne izgradnju židovske narodne domaje«.

Poznato je, da Južna Afrika medju engleskim kolonijama uživa naročiti položaj, pa je na pr. kod Saveza Naroda direktno zastupana. Ova će rezolucija prema tome imati jamačno snažnu rezonancu. Stav južno-afričke vlade ima se dovesti u vezu sa nedavnim posjetom Naihuma Sokolova u Južnoj Africi i bilježiti kao uspjeh njegovoga političkoga rada. Nastojanja predsjednika Cijon. Egzekutive gosp. Sokolova urodile su i deklaracijama poljske i rumunjske vlade u korist cijonizma.

MAGDEBURŠKI ÜBOJICA SCHROEDER OSUDJEN NA SMRT. Berlin, 28. sept. (ITA), U utorak dne 16. septembra počeo je bio pred magdeburškim porotničkim sudom proces protiv Schroedera, koji je optužen da je umorio knjigovodju Helingla. Optužba dalje navodi krivnju zavodjenja na krivokletvu i falsifikaciju isprava. Predstojnik je procesa bio direktor narodnog sudišta Loevventhal, a branitelj optuženikov Zaeper. Mediju svjedocima bila je takodjer i zaručnica Schroedera, Hilda Goetze, Sud je pronašao Schroedera krivim i osudio ga na smrt.

ZAŠTO JE DEMISIONIRAO LORAND HEGEDUS, BIVŠI MADJARSKI MINISTAR FINANCIJA. Budimpešta, 29. augusta (JTA). Bivši madjarski ministar financija barun Lorand Hegedus objavlju e pod nadpisom »Konfesionalna vanjska politika« seri u članaka, u kojoj izriče mišljenje da bi madjarski Židovi mogli mnogo pridonijeti, da se poprave odnosi Madjarske u internacionalnom svijetu. Numerus clausus drži Hegedus problemom za svakoga Madjara, koji hoće da živi u inostranstvu. Medjju ostalim priča Hegedus i ovo: »Moje posljedn : e službeno put.ovanje n inostranstvo odvelo me u Hamburg, gdje sam raspravljao s bankirima o zajmu. Kasnije sam čitao u madjarskira listovima, kako mi se zamjera, što sam tobože pregovarao s nekim zakutnim i sitnim novčarima. Na to uopće nijesam odgovorio. Moji t, zv. sitni bankiri bili su; najveća bankovna kuća u Londonu, prvi bankir iz New Yorka, koji je zbog pregovora došao sam u Hamburg, i ugledna patricijska porodica u Hamburgu, u palači koje su vodjeni pregovori. Na zidovima sobe, u kojoj se pregovaralo, bile su interesantne slike: fotografije sviju ministara financija, kojima je prastara tvrtka Hansa-grada ikad bila dala zajam. Ovakovu tapetu nijesam u mom životu još bio vidio, jer su tu bili svi počevši od moga japanskog kolege, pa do Helffcricha, Pregovori su završeni time, da je meni u čast bio priredjen svečani banket, ali zajma nisam bio dobio. Zavirio sam mojim gostoprimcima dublje u oči i mogao zamijetiti u tih zastupnika financije, da se ne može da vodi financijalna politika, ako nema povoljnoga javnoga mišljenja. Bankir, koji je sjedio sučelice meni, bio je darovao upravo u to vrijeme oko pola milijuna dolara |za Hebrejski Univerzitet (!) Ovi finansjei, s kojima sam u Hamburgu pregovarao, čuli su i čitali, da u MadjarskoiJ udaraju po njima nazivajući ih židovskim plaćenicima. Onoga dana, kad mi se sve to u Hamburgu desilo, odaslap sam u Peštu pismo o svojoj demisiji«.

Raspis nagrade Keren Kayemetha za omladinu

25 besplatnih putovanja n Palestinu za židovsku omladinu. Povodom svoga 25 godišnjeg jubileja raspisuje Keren Kayerneth Leisrael natječaj medju židovskom omladinom cijeloga svijeta. On hoće time da dade poticaja radu omladine za Keren Kaycmet, koji smatra najvažnijim temeljem svoje egzistencije, i da ovaj rad stavi na novu osnovu. U tu svrhu stavlja židovskoj omladini na raspolaganje 25 besplatnih putovanja u Palestinu. Uvjeti natječaja su slijedeći: 1. Učestvovati može svaki Židov i Židovka, koji ; a početku jubilarne godine t. j. na 1. oktobar 1926., još nijesu navršili 25. godinu. 2. Razdioba nagrada uslijedjuje prema ovim gle dištima: a) 10 putovanja u Palestinu razdijeli! će se medju one učesnike u natjecanju, koji su u jubilarnoj godini, t. j. od 1. oktobra 1926. do 30. septembra 1927., na novo, postavili najveći broj škrabica (kašica) KKL-a i koji su proveli najveći broj ispražnjivanja tih novo smještenih škrabica. b) 10 daljih putovanja u Palestinu razdijeli! će se medju one učesnike u natjecanju, koji će u jubilarnoj godini, t. j. od 1. oktobra 1926. do 30. septembra 1927., isprazniti najveći broj onih škrabica, koje su već na početku jubilarne godine, dakle 1. oktobra 1926., bile smještene. c) 5 putovanja u Palestinu razdijelit će se medju one učesnike natjecanja, koji su u jubilarnoj godini, i. j. od 1. oktobra 1926. do 30. septembra 1927. ispraznili najmanje 40 škrabica i kojih škrabica imade unutar svih ispražnjivanja u jubilarnoj godini najveći prosječni iznos. Medju onima, koji [madu dobni nagradu s jedna kim pravom, odlučuje ždrijeb. Svaki učesnik ima da dobije samo jednu nagradu. Nagrada sastoji u besplatnom putovanju 3. razreda u Palestinu od mjesta obitavanja dobitnika i natrag uključivši boravak od 3 tjedna u Erec Jisraelu uz vodstvo odličnih vodića i tumača. Putovanje dobitnika uslijedit će u vrijeme, koje ćc odrediti Glavni Ured Keren Kayemetha ui proljeću ili jeseni 1928. i to u formi društvenog putovanja. Podjeljivanje nagrade obvezuje na faktično pu.ovanje prema putnom planu Glavnoga Ureda KKL-a. Ukoliko pojedini dobitnik ne bi mogao uče-

stvovati na odredjenom putovanju gubi svoje prav; i na njegovo mjesto dolazi drugi po redu, koji imadt pravo na nagradu. Ustanovi), vanje rezultata sabiranja uslijedjua po Zemaljskom Povjereništvu Kerep Kayeme.ha koje će izdati pobliže upute. Podjeljivanje nagrada obavljat će na temelji u Jerusol.m javljenih rezultata Glavni Ured Kerer Kayemetha kao jedina i zadnja instancija. Alko bi nagrade otpale na Palestinu, tad se može na želju putova i za nagradu na cijonistički kongres. Rezultati biv će objelodanjeni. Glavni Ured Keren Kayemeth Leisrael LtJ Julius Ber g e r v. r. Wo 11 ste i n v. r.

Židovski šport

REDOVITO VJEŽBANJE GIMNASTIČKE SEKCIJE počinje u pqnedjelejak 27. o. mj. u vlastitoj dvorani (Pal motićeva ulica 22.) sa slijedećim rasporedom sati: Igraći odio (djeoa koja još ne polaze školu) u utorak oi 4 do 5 sati. Djeca muška u utorak i subotu od 5 do 6 sati. Djeca ženska u ponedjeljak i četvrtak od 5 do 6 sati. Naraštaj muški 1., 11, i 111. razred! u ponedjeljak i srijedi od 6 do 7 sati. Naraštaj mu'ški, ostali razredi u ponedjeljak i srijedu od do 8 sati. Naraštaj ženski u utorak i četvrtak od’ 6 do 7 sati. Članice u utorak i četvrtak od 7 do 8 sati. Članovi u utorak i četvrtak od 8 do 9 sati. Zdravstveni odio gospodja u ponedjeljak i srijedu od 8 dt 9 sati. Zdravstveni odio članova u ponedjeljak i srijedu od 9 dc 10 sati. Upisi novih članova vrtse se svakim danom osim petka : nedjelje u Domu, Palmotićeva ulica 22, od 18 i pol do 20 Pređnj. Zbor. PREDNJAČKI ISPITI »MAKABIJA U ZAGREBU.. Prednjački kurs Makabija u Zagrebu započet 15. jula o, g, završen je ispitom polaznika dne 7. septembra o. g. Teoretsku i praktičku gimnastiku (Švedski sistem, Tyršov sistem, ritmička gimnastika-Dalcrose) predavao je društveni učitelj prof. Milan Janković, <a higijenu, fiziologiju, anatomiju i prvu pomoć društveni član Arpad H a h n, oand. med. Kurs polazilo je 25 članova (članica) odnosno naraštaiaca, od kojih je pristupilo k ispitu u svemu sedamnaest, i to: devet članova, dvije članice, tri naraštajca i tri naraštajki. Opći uspjeh ispita bio je vrlo dobar, dok su petorica postigli iz svih predmeta odličnu ocjenu. U daljnjem razvitku gimnastičke sekcije, koja danomice raste, pružit će novi prednjaci i pređnjačice praktički dokaz svojeg osposobljenja za vodjenje svojih drugova i drugar ca, dajući ujedno ambicijom podstreka, da se i oni kod narednog kursa teoretski i praktički usavrše odnosno osposobe za važan fizički i odgojni rad. Dr. O. B.

NOVI USPJEH ŠAHOVSKOG PROBLEMNOO MAJSTORA G. I. GROSSA. Gosp. I. Gross, kantor u Karlovcu, koji je #iedavno slavio jubilej svoga tr.desetgodišnicg šahovskog rada, kojim je dobio priznanje i u širo' kom internacijonalnom šahovskom svije,u, mogao je nedavno prigodom internacijonalnog šahovskog kongresa u Budimpešti zabilježiti još jedan lijepi uspjeh: dobio je počasno priznanje kod iir ternacijonal. šahovskog problem nož natjecanja.

Mi smo se prigodom jubileja g. Grossa osvrnuli na njegov neumorni šahovski rad a iznijeli i n.;ej govo zanimanje za razvitak šaha u Palestini te njegove radove o šahu u židovstvu, a sada bismo htjeli da iznesemo tek neke časopise i novine u inostranstvu, gdje su u posljednje vrijeme izišlj njegovi šahovski problemni radovi, jer je vrijedno i potrebno, da se njegov rad upo' zna poianje i u našim krugovima. Evo nekoliko ča' sopisa: »Magyar Sakikvilag« (Budapest). >Wieiier Schachzeitung« (W:en), »Our Foldcr« (Philadei' phia), »Hašahma 1 :« (Jerusolim), »L’Alfieri di rc (Palermo), »Illustrierte Zeitung« (Leipzig). >Zeit' sehrift fiir Schach« (Amsterdam), Szachisto polsk' (Lwow), »Gazette Times< (London) itd. Gosp. se Gross upravo bavi mišlju, da jedno) uvaženoj cijonist. instituciji u Palestini dozvoj 1 da u korist Žid. Nar. Fonda izda njegove najbolje u internacijonaln m turnirima nagradjene šahovske probleme.

4

»2IDOV <

BROJ 39,

Povjerenicima Keren Hayemeth Leisrael Itd! U smslu zahljučha ranijih Vijeća sazivljemo KONFERENCIJU SVIH FOVJERENIHfI DHL U ZAGREB za POHEDJEL3AH, ONE 18. OKTOBRA 9Z8., Haj i će se održati u 3 sita poslije podne u prostorijama KHL, Ilica 38 I. s ovim dnevnim redom: 1. iz ještaj o rezultatu rada u prošloj godini. 2. Naš rad u jubilarnoj godit i. 3. Prijedlozi i rezolucije 4- Eventuaiija. UPRAVA KKL ZA KRALJEVINU SHS. Dr. Hugo Bauer v. r. Dr. Allred Singer v. r

Slušajte RADIO konarte naS!LVtRTOWN aparat ma. Upctrehljuite samo originalne ENGLESKE TUDOR akumulatore Radio Silvertown. Sajm šte 56. Telefon 23 60.

OGLAS: M. ILIĆ I GAŠPARAC agencija za promet nekretninama zadržaje svoje stare poslovne prostorije Petrinjska 3. Telefon 19—97. u kojima i nadalje ureduje.

U slučaju potrebe ogledala, brušenog stakla, umjetničkog ustaklivan : a u mjedi kao i u mesingastim šipkama i .olovu nemojte zaboraviti na adresu: Mdhso Rorh. žagrj. HohOßa ul. Z. Cijene nmjerene. Solidna izradba.

s a » I*l ~k mm. Ak.” češjaonlca sca dame %affi*el>. Ilica 12.

GIURO DETEL, ZAGREB SLIKAR NAPISA I GRBOVA Prije Marovska 7. Sada Marovska 18

KAVA HAG •nata ka 'eporncafe