Жидов

Iz štampe

ic list velikoga dijela hrvatske inteligencije u poeme nastoji da inlormiše svoje čitatelje o bivanju a svijetu. Njegov redoviti pariški dopisnik g. Mato napisao je povodom smrti Izraela Zang-vvilla »čecima njegovoga rada i tečaju njegovoga života. ;ije »Obzorove« g. V. E, postao je iz Pariza svome co vijesti mediju ovima i jedan veoma površan ,osvrt (je »Habime« u Parizu. Prigodom izložbe radova ta u Beogradu donio je »Obzor« članak svoga beozvjcstitelja g. I. M. Petrovića o Koenu, naživotu Židova sa Jalije. U izvještajima iz Poljske e mnoga pažnja i Židovima u toj državi. »Obzor« jedno pozitivno nastojanje, koje još doduše nema mjer jamačno zbog nedovoljne obavještenosti, ali simpatičnije, što polazi od vlastite inicijative. Poi dešava, da se u izvještajima nalaze jače griješke i u osnovnim konstatacijama, jer se ne diferencit kojih se vijesti primaju i jer se redakcija katkad polljenjima, koja drži autoritativnima, ali koja u stvari t najispravnija. Na Rošš Hašana prenio je »Obzor« evije «L Eurppie Ncuvelle« članak uglednoga franičenjaka dr. Paul Louis Couchod-a »Nova Palestini se sa simpatijom, u kratkim crtama, prikazuje lestine, kod čega se naročito naglašava stvaranje a židovskoga seljaka i renesansa hebrejskoga jermi evanjem je napisan odsječak o kolonijama u c prikaz postanka i razvitka prvih kolonija, za la stao da brine barun Rothschild, nije tačan. U laglašava zbližavanje Arapa i Židova nasuprot vi,petom stanju. U uvodnoj napomeni redakcije »Obm članku nazivlje se cionistički pokret »silnim«, od subote, dne 19. ov. mj. objelodanjen je na atnih uvodnika sa šifrom M. S. signirani dopis iz »političkoj orijentaciji bosanskih «, koju stavlja u niz »bosanskih paradoksa«. Zaiko bi se na prvi pogled reklo, da tek konstatuje e Sefardi u Sarajevu toliko »ostentativno i korpoklonili radikalnoj stranci. Ta je stranka, veli M, oj nevolji Bosne, koja propada ( pa Sefardi, koji su jem svojih vodja, opredijelili tako jasno za radiivši ih baš kod zadnjih izbora za parlamenat, snoirno'st. Radikale ostavljaju njihovi pristaše u Boijeju štetnost rađikalskog režima. Sad Sefardi jae .ostati jedini uz radikale pa sefardski vodjc iraadu problem, kako da sačuvaju kompaktnost fronta, koji li vještački uplivišući ma svoje ljude, da glasaju i za jednu stranku, koja je postala toliko nepopuM. S. drži da je vctiranje novca ga strane šarale i darovan e drva sa strane države za gradnju hrama bilo izborna spekulacija radikale. Svojom pomenom u članku, govoreći o dvim grupama u »kazao je pisac, da prigovorima smjera na grupu i Života« a govori samo ,o Sarajevu, jer jedino u izbornom kotaru dolaze Židovi u obzir kao odr. Kaže, dla o antisemitizmu ne može biti govora aoznosti, koja da je reakcija na političko postuvskih Sefarda. I ta je animoznost gotovo nestala prema vremenu neposredno iza izbora, u članku nastojanje pisca, da se prikaže što obali nepovjerenje u njegove retke budi već i na >rvi pogled upravo smiješno naivna konstataci a (ne bismo rtje'.i da kažemo zlobna) da je španjolski jezik stvar trgovačroSa trika (!) Jer, veli, Sefardi su većinom trgovci pa treba b se sporazumijevaju, a da ih mušterija ne razumije. Ne ulasci ovdje u oojen ivanje političkoga rada grupe oko »Jevrejk)ga Života« na čiju je adresu upućen članak, htjeli bismo si da reknemo da članak ostavlja impresiju izbornih akcija se sa svih strana propisuje ili svjetuje Židovima uz koga “sba a s kime ne smiju da idu.

»Jutarn ; i List« od nedjelje dne 19. av. mj. donosi interea,itne podatke o broju šegrta u Zagrebu. U većem članku, ‘°i l je popraćen l tabelom, komentirane su sve važnije brojc i pojave u toj statistici, koja je ograničena na godište 1925. '1926. Od 3,179 šegrta bilo ;’e 3000 rimokatolika, 104 isto,o pravoslavnih, 14 evangelika, 39 Židova i 16 muslimana. r ° ka o Židovima komentirana je ovom naivnošću: »Upada u o|či, da svih naučnika izraeliličke vjeroispovje*l*' »ma samo 39, od čega je opet tek 16 trgovaca, a ipak su Jovačke radnje od dobre česti u njihovim rukama, prema e ®u bi se moralo zaključiti, da su izraeličani uistinu odmah porodjenja trgovci, pak i ne trebaju posebne spreme za **» posao«. Komentatoru je, dakle, izmaklo što ne bi smjelo biti, S k° ima ambicije ozbil nijega razmatrača —da se za trgovmogu Židovi i nežidoVi izobraziti i u stručnim trgovač® školama i javnim tečajevima, čega u državi a i u Zagrebu llB ade priličan broj.

L Roš Ha'šana bro'u tjednika »Judiscbe Volksslimme«, 0,1 izlazi već preko 20 godina u Brnu, objelodanjen je člavirovitičkoga nadrabina g. dr. H, E. K a u f m a nn a o cinizmu u Jugoslaviji. U Roš Hašana broju »Wiener Morgenima članak njenoga agilnoga jugoslavenskoga dopis■ ■'c! F. Ajnala o Židovima u Južnoj Srbiji.

“Jevrejski Život« donesi u svom Rcš Hašana broju »dopis Be kib 2 en jčkih Jevreja, čija se imena nakaze u redakciji radi lst iaitog obavještavanja javnosti«, upravljen na našega dopisZenice. Redakcija je dopis stavila pod naslov »Zenički e Vf eji z a Sefardski pokret«. Povod tome dopisu je izvještaj e ža izvjestitelja u 35. broju »Židova« o predavanju gosp Pinte u Zenici o sefardskom pokretu i o govorima dr. Vite Kajona i dr. Brace Poljokana. Budući da se naš

dopisnik nalazi već dulje vrijeme na put vanju, ne m,ože sam da odgovori gospodi, čija se imena nalaze u lijoci redakcije «Jevrejskoga Života«. Mi bism,o tek da poručimo anonimnim braniocima da je ne lije po reći kome da laže, a, prvo, ne potpisati to punim imenom i, drugo, ničim dokazati. Da pokažemo samo jedan detaj; naš .dopisnik govorio je o zahvalnosti i nezahvalnosti obzirom na govor đr. Poljokana i rekao jasno, da je sa simpatijom saslušano stvarno razlaganje dr. Vite Kajona. A anonimni ne govoreći baš ništa o čijem se to govoru uopće radi jednostavno započinu odsječak s rečenicom; »Nadialje ste napisali da mi ne možemo biti zahvalni na ovakovom predavanju, jer nije korisno za cijonizam«. Naš dopisnik je izričito rekao; »G. dr. Poljokanu ne možemo biti zahvalni za njegove riječi, jer ih ne možemo smatrati korisnima za cijonizam«. To je naš dopisnik argumentovao time, što je dr. Poljokan rekao, da najprije treba raditi za razne institucije ovdje, a onda tek za cionističke. U anonimnom dopisu u »Jevr. Životu« jednostavno napisaše kao odgovor na ovo: kuko ne bi bila korisna za cijonizam sefardska organizacija?« Ovo je do , oljno za ilustraciju. Bilo bi zia diskusiju mnogo podesnije da nvpetpisani prigovoritelji lijepa pokušaju pobiti navod po navod naSega dopisnika, a ne da sve isprevrnu, kao da hoće da stvi re naopako impresiju o nekom protusefardstvu. Uredništvo »Jevrejskoga Života« trebalo je da nasmogne nešto lojalnosti, i uz dopis, koji je .objelodanilo, prikazati ukratko, o čemu je rijtč u izvještaju našega dopisnika. Jamačno je redakcija imala razloga da postupi, kako je i učinila, a nama preosl dc da si o tome razlogu stvorimo svoje mišljenje ... —r.

U Jerusolimu nije bilo nemira

U LONDONU NE ZNADU NIŠTA O PROTUŽIDOVSKIM NEMIRIMA U JERUSOLIMU. London, 14. septemebraj (ITA). United Press of America raširila je vijest o nemirima u Jerusolimu (preuzele su je i neke novine u nas. Red. »Židova«), koji da su uslijedili prvih dana Roš-hašane i za kojih da su postradala sedmorica Židova. Ova je vijest izazvala ovdje veliko čudjenjk. Ni na jednom službenom ili neslužbenom mjestu ne zna se o sličnim dogodjajima. Neprotumačivo je, na koji je način United Press došla do tih vijesti. Iz Varšave nlam javljaju da je način, na koji je Poljska Telegrafska Agencija raširila ovu vijest, izazvao veliko ogorčenje.

P. T. A, donijela je ovu vijest preuzetu od United Press kao originalni telegram iz Jerusolima, što je naravno izazvalo nepotrebno uznemirivanje. Iz Jerusolima javljaju, da su vijesti a nemirima izmišljene. IZGREDA U PALESTINI NIJE BILO. Iz Palestine stigle vijesti konstatuju, da tamo za vrijeme svečanosti prigodom Roš-ha'šana ni : e bilo nikakovih protužidovskih izgreda. Vijest United Press, koju su preuzele mncge novine, ne odgovara istini. (Z i k o).

Iz Jugoslavije

SA SJEDNICE RADNOG ODBORA SAVEZA CIJONISTA. Na svo oj sjednici od 6. septembra o. .g Radni je Odbor primio na znanje potvrdu pravila Saveza Cijonista po Ministarstvu Unutrašnjih Dela. Zatim se raspravljalo o stvarima, koje se tiču nastajnog Saveznog Vijeća, te o njegovu programu i karakteru, Dr. Freiberger izložio je smjernice kulturnoga rada za narednu godinu, a gospojica Jula Weiner iznijeta je plan o organizovaniju cionističkih žena i nacrt svoga referata za Vijeće. U stvari organizacije Sav, Vijeća zaključuje R, 0. da se za provedbu istog s tehničke i administrativne strane ustanove pojedini »pripremni odbori. Ad iz štampe Na sjednici Radnoga Odbora, održanoj dne 13. septembra pročitana su pisma tajnika Saveza Cijonista gg. Hansa Hochsingera i haluca inž. Jrchaka Goldsteina o naselju u Palestini, Iza toga prešlo se na diskusiju nacrta budžeta Saveza Cijonista za godinu 5687., koji će Radni Odbor predložiti Savcznome Vijeću, a zatim je govoreno o pripravama Vijeća.

POSVETA NADGROBNOGA SPOMENIKA BLAGOPOKOJ, NOME NADRABINU JACOBIU. U nedjelju dne 12. o, mj, obavljena je na Mirogoju posveta nadgrobnoga spomenika, koji je Izraelitska Bogoštovna Općina u Zagrebu postavila svome u proljeću godine 1925. preminulome nadrabinu dr, Hosei Jacobiu. Kod groba se skupio veći broj židovskih grtidjana i omladine. Bili su tuđe predstavnici svih židovskih institucija i udruženja. Uz predsjedništvo Bogoštovne Općine došla je na pcsvetu i većina općinskoga vijeća. Kad se okupila sva porodica blagppckojnih, medju kojom i začas, preds . Saveza Cijon.sta gosp, dr. Hugo Spitzer iz Osijeka, za»počela /je sama ceremonija tačno u 11 sati. Kantor gosp. Weis m a nn otpjevao je ponajprije »E 1 male rahanim«. Iza toga održao je rabin gosp, dr, Mar g e 1 lijep govor pun toplote prema pokojniku i bogat uvjerljivošću u vrijednost njegova djela. 801, jaka i duboka prešla je sad, kad se navršila već gotovo jedna i po godina od preminuća, u tihu sjetu. Uspomena na muževe, kakav je bio pokojnik trajnija je od kamena. Spomenik, što ga je podignula općina živ je sv,edok našega spominjanja i srdačne, iskrene ljubavi prema pokojniku, znak harnosti za njegovo djelo. Pokojnik nije spadao u jednostrane učitelje nego je vazda odgajao mlađe narašlajeve i svjetovao stare u punom skladu sa životom. Pa ako spomenik od kamena ne bude mogao odol eti zubu vremena ono će duh djela pokojnikva i njegove ličnosti vazda živjeti medju namp. Grob taj za nas je sveto mjesto, jer krije tijelo našega pokojnoga vod e i učitelja našega, plemenitoga čovjeka. Njegova će uspomena biti vazda blagoslovljena kao uspomena pravednika u Izraelu.

Nakon govora dra. Margella otpjevao je kantor gosp. Weismann »Šivisi adonaj«, a zatim je predsjednik bogoslovne općine gosp, ’dr. Hugo Kon održao kratak i veoma topao govor, u kome je iznio vrijednost i zamašitost ličnosti i rada pokojnikovoga, koji je preko pola stoljeća vodio svoje stado. Dublje nego u kamenu biti će uspomena na nj urezana u srcima zagrebačkih općinara. Na kraju je rabin gosp. Margel izrekao kadiš i time je posveta bila završena.

Nadgrobni je spomenik masivan, od crnoga glačanoga kamena i dosiže 'širinu čitavoga groba. Budući da se grob sam nalazi odmah do ulaza u prvome redu grobova, oko naročito zapine o taj spomenik. Na gornjem dijelu spomenika, ispod ileniam mglhv rddahŽuž HRapč,de-zzo rdlgo dgo đgo govgovgo imena poko'nikovoga übiiježeni su datumi. Uklesane brojke godina 1841.—1925. označuju vrijeme života blagopokojnoga nadrabina, a godina 1867,—1925. vrijeme njegovoga rada u zagrebačkoj općini. Iza toga u nekoliko hebrejskih stihova spominje se djelo pokojnikovo i slavi uspomena na nj. Spomenik je izradila zagrebačka tvrtka Jiar.osllav Strecha.

VOJVODJANSKI ŽID. SPORTSKI DAN. Konačno je priredba »Vojvodjanskog Sportskog Dana« odredjena za nedjelju dne 26. septembra u N, Sadu. Društvu je uspjelo, da kod Ministarstva Saobraćaja isposlujc popust od 50 posto na željeznicama u celoj Kraljevini od 21, do 31, septembra pod brojem G. D. K. 0. br, 8574, te će karte, koje se kupe na polaznoj stanici vrrediti uz potvrdii o učestvovanju na priredbi koje će Klub izdavati učesnicima i za povratak. Naravno je, da su pripreme tek sada u punom jeku. Senta, Subotica, Sombor, Bečkerek, naši najjači sportski centri u Vojvodini imat će prilike, da se toga dana pored Novog Sada ogledaju. Prije podne održat će se konferencija vojvodjanskih cionističkih omladinskih društava, a na večer istoga dana održat će se akademija, na kojoj će takodjer učestvovati vojvodjanska jevre ska društva. Kako smo izvješteni pozvana su na ovu priredbu i ostala sportska jevrejska omladinska udruženja iz cijele Kraljevine, pa bi bilo poželjno, da svi pozvani izašalju na ovu svečanost svoje delegate.

IZ REDAKCIJE. Zbog Sukota izlazi ovaj broj »Židova« danas a srijedu 22. septembra. Radi blagdana izaći će i naredni broj umjesto u petak dne 1. oktobra u srijedu dne 29. o. mj.

U našem izvještaju o proslavi srebrnoga pira predsjednika zagrebačke Izr. Bogoštovne Općine dr, Huge K o na u hramu u Štrosmajerovoj ulici, ispao je pomutnjo-m pasus, u kome se spominje učešće kantora g. Weismanna u proslavi u hramu, što ovime ispravljamo.

■

5

Ima dobrih sipu na. Boljih od Schichtovoga r.ema. Najbolji ic jedino SchEchtov sapun znak Jelen. Sef”" Budite oprezni kad Vam nude sapun „dobar kao Schichtov". Za najbolju kakvoću jamči samo ime SCHICHT i znak JELEN.