Жидов

SKUPŠTINA DRUŠTVA »DAVID. U NIŠU. (P,osebni izvještaj »Židovu«), N i S, 15. septembra.. U neđelju 12. ovog meseca, održana je u Nišu godišnja skupština društva »David«. Skupštinu s dovoljnim brojem članova, otvorio je g. Leon Ešklanezi predsednik društva. Saslušani su referati gg. predsednika i blagajnika, pa se zatim prešlo na biranje nove uprave. Jednoglasno je izabrana listina s gospodinom EškenaziJem kao predsjednikom, kojega s pravom ide veliko poverenje sviju dlanova, jer se mnogo zauzimao za društvo, naročito u konfliktu sa jevrejskom opštinom, koja je udruženju veoma nesklona. Niška Jevrejska Opština već je odavna svake godine stavljala u svoj budžet i primerenu svotu za udruženje »David«, ali se tu skoro odrekla te tradicije i čak se otvoreno pokazala protivnicom društva. Nikako, kao u prkos, ne dopušta, da se u njezinim prostorijama (u sobama osnovne škole i Bet amidrašu) sastaje omladina na pozitivni jevrejski rad. Omladina je na skupštini u nedelju dne 12. o, mj. jednoglasno prihvatila program budućega rada, kojim bi trebala zadovoljiti potrebama i zadaćama jednoga kulturno-nacionalnoga društva i istaknula, da na jevrejskim roditeljima u Nišu leži odgovornost, što trpe postupak .opštinskoga vodstva prema omladini. I ovdašnja bi Mesna Cionistička Organizacija trebala da utiče tuđe u korist kulturno-nacionalnoga rada omladine. Nova si je uprava stavila za zadaću, da će poraditi svim energijama, da bi vodstvo l opštine izmenilo svoj postupak. Uprava je društva sastavljena ovako: predsednik g. Leon Eškenazi, tajnici su B. Gedaljo i R. Alkalaj, blagajnici Izrailo

Beraha i Moša M, Alkalaj, knjižničari Isak Gedalja i Moše. J. Mandil. U nadzorni su odbor izabrani; za predsednika Isak M. Mandil, a kao članovi Nahman Mandil, Bora Šlomović i Marko Abenšvan. Upravu čine lica s dovoljno židovskoga i cionističkoga znanja i,s mnogo ustrajnosti, pa se nadamo j da će umeti sasviroe shvatiti svoj položaj i voditi društvo putevima potrebnima da se primaknemo što je više moguće k željenome cilju. Želimo joj u tome mnogo uspeha. i Omladinac. '

| Avram S. Poljokan. | N< erev Roš Hašana, u srijedu dne 8. septembra umro je u Banjoj Luci g, Avram S. Poljokan nakon oduže bolesti a u starosti od 77 godina. Zbog blagdana obavljena je sahrana istoga dana uz brojno učešće židovskoga i nežidovskoga gradjanstva. Pokojnik bio je u samom mjestu i van njega mnogo poštovan a u velikoj svojoj porodici mnogo voljeni uzoriti otac, Gg. Mo'ise, Salamon i Rafael Poljakan gube u njemu svoga oca. Ožalošćenoj porodici izričemo naše usdno saučešće a pokojniku zihrono livraba.

Kulturna udruženje židovske omladine »Neurim« u Zenici čestita svojoj članici Chav. Gizeli Le vi povodom njenih zaruka s gosp. Zađikom Dan on iz Visokoga i želi im Mazaltov. IZ ŽIDOVSKOG OMLADINSKOG KOLA. U nedjelju dne 26. o. mj, priredju;e kolo izlet na Sljeme. Polazak sai Jelačićevog trga u 5 sati. Pozivaju se svi č latio vi da prisustvuju izletu.

Vjesnik Saveza Žid. Omlad. Udruženja

Urfditiie vodstvo S. Ž. O. U.

IZ UDRUŽENJA. »Ivrija«, Novisad. Rad se razvija u povoljnom pravcu. Primljene djevojke pomalo se uzivljavaju u društveni život. Kurzevi upućuju članove u povijest literature (R. Friedmann) i razvitak cijonizma (A. Friedmann). Napose su važni hebrejski kurzevi za početnike i za napredne pod vodstvom R. Friedmanna. »Ivrija« snuje priredbu palestinske izložbe, koja bi pokazala gradjanstvu, što je dosad stvoreno u Erec Jisraelu, pa bi time iskoristila povoljan palestinofilski štimung novosadskih Židova. Kontakt s ostalim vojvodjanskim društvima počeo se ponovno izgradjivati. Čini se, da će rad »Ivrije« u ovoj godini biti nadasve pozitivan, a bazira na metodi »ekskluzivnoga« to jest u stvari intenzivnoga odgojnog rada. Čakovac, Društvo .organizaciono napreduje. Za ovu je godinu već prijavljeno Savezu oko 80 članova. Osim toga se s uspjehom organizira u medjumurskim mjestima rad za Keren Kajemet. Inače se rad kreče u dosadašnjemu smjeru, a čekaju se nove pobude od saveznoga vodstva. Požega. Rad iza sleta zadovoljava. Izleti i sijela zadovoljavaju članove u priličnoj mjeri. Naskoro će biti održano javno sijelo, koje je već pripravljeno, ali je zbog pomanjkanja dvorane, a onda zbog blagdana moralo da bude odgodjeno, .Travnik. H. Salamon Abinun odlazi zbog studija iz Travnika. Adresa je tajnika Salamon Salom, Travnik. Zbog rada s djecom, koji se provodi, stoji društvo u kontaktu sa saveznim vodstvom. Beograd. Iza sleta održan je čitav niz konferencija o daljemu radu i o stavu beogradske omladine prema saveznim pitanjima. Beogradska omladina pokazuje življi interes za rad, pa se nadamo, da će u skoro) budućnosti Beograd zauzeti u pokretu dolično mjesto.

IZ VODSTVA. Fotografija jednog omladinskog »ideologa«. Zbog informacije omladine iznosim ovdje nekoliko odlomaka i izreka iz nepotpisanoga elanka, koji je na gotovo* četiri stupca u »Jevrejskom Životu« broj 119 od 27, augusta o. g. pokušao da dade moju fotografiju. Kako ne želim nikome sugerirati ni mišljenje o sebi ni sud o novinama, koje ovakvim sredstvima nastoje da onemoguće ljude, za koje drže da su im protivnici, zadovoljavam se na ovome mjestu jednostavnim citiranjem. Omladina može i mora da sama stvori sud o toj stvari! »Zemlja Kanta dala je u ovo nekoliko godina, što se tamo bavio taj stipendirani nazovi jevrejski »naučenjak«, našoj domovini i zajednici ovdje sve drugo nego jednog čistog i neprikosnovenog borca za istinu i njene ideale. Izgleda da je zlo u krvi i u prirodi čovjekov.oj teže istrijebiti no što se misli i da za to ne dostaju sve knjige, kursevi i drugi pisani lijekovi«. (Svojim posljednjim polemičnim člancima pružio je) »mizernu sliku jednog pretencioznog, umišljenog, sitnog i u svoj svojoj bijedi razgolićenog »vodje« naše omladine« .. .. »vrijeme je, da raskrinkamo t,og jevrejskog »visenšaftlera«, koji sve u vidu neke ideologije i slične šarlatanerije prikriva svoje prave osjećaje i poglede na naš sefardski rad«. »G, dr. Rothmiililer, zacijelo, neće nam biti opasan protivnik, ne samo zbog toga što mu lagano cijela .omladina okreče ledja i ne da se više blefirati, već i radi toga što se taj isti postepeno* razvija u jednoga bufona, kako nam najbolje svjedoči njegovo apsolutno nečasno i neozbiljno držanje prilikom sarajevskog sleta. Tu nam je g. dr. Rothmiiller servirao svu onu talmi-kulturu, boju je pozobao na strani. Najprije insistira na tome, da slet pozdrave predstavnici ovdašnjih najvažnijih jevrejskih ustanova, da ih iste nekoliko časaka iza toga u demagoškoj vrućici nepristojno i surovo napadne, a

već sutradan taj isti »heroj« uvlači svoje roščiće ličnim objašnjenjima i pismenim izjavama liže sve ,ono, što je na dan prije zeuskom grmljavinom sakupljenoj omladini objavio, » ... a htjieli bi odista znati, da li vjersku svijest jačaju oni harangiram omladinski skupovi, koji pod egidom »ideologije« g. dr. Rothmiillera više naginju svim ostalim strastima nego vjerskim osjećajima«. ». .. a ne mislimo ovdje na tipove onih studenata, kao što je bivši studlenat Rothmuller, koji godinama već prima nekoliko hiljada dinara mjesečno, da neprestano produljuje svoje »studije« ~. « » ... žalimo zagrebačku općinu, kojoj se nametnuo ovakav štićenik«. »Sve dotle, dok nam taj g. dr. Rothmuller konkretno ne dokaže ko su ti akademičari i ne pruži stvarne dokaze za istinitost svojih tendencijozno i čaršijski iznesenih tvrdjenja, smatramo ga običnim denuncijantom svojih drugova i nečasnim akademskim gradjaninom«. »I takav jedan tip ima toliko besramnosti, da nama spočitava ton pisanja i opominje nas na pristojnije pisanje«! Priporainjem, da stvarno o mojim člancima nije ništa iznijeto. Znači, da je Čitav članak ispunjen »crtanjem« moje osobe i proizvoljnim prikazivanjem pojedinih rečenica ne iz posljednjih, nego tek iz posljednjega članka »Tko je pobijedio na sletu?«

Cei Rothmuller.

HANOAR. Izašli su cirkulari o »Hanoaru«. Nadamo se, đa će naići na zasluženu pažnju. Treba da nam postane jasno; najviše je kriv dezorijentaciji omladine manjak odgojnoga glasila, koje veže i utiče na omladinu u smislu cijonizma. Neka sva društva najkasnije do 6. oktobra o. g. odgovore na naše upite: 1, koliko će biti pretplatnika u vaSemu mjestu (pretplata je Din 60. na godinu); 2. tko dolazi 1 u obzir za saradnju; 3. izjasnite svoje pristajanje uz lak stil i blisku sadržinu. Haverim, svi i svagdje treba da pripremamo teren za vaskrsnuće svoga lista. Skupljajte pretplatnike, šaljite radove, pomažite savjetom!

INDUSTRIJA ORIJENTALNIH SAGOVA »MAR BADIA« U JERUSOLIMU. U Palestini se danas zamjećuje jaka tendcnca, da se razvije domaći obrt i industrija. Imamo da zabilježimo naročito jednu grami industrije, koja u Jerusolimu postoji već kroz mnogo godina, a to je industrija orijentalnih sagova »Marbadia« Ltd., koja je svoju djelatnost u zadnje vrijeme znatno uvećala. »Marbadia« stavila si je zadaćom, da indns riju orijentalnih sagova, radjenih rukom, koja e u mnogobrojnim zemljama Orijenta veoma razvijena, podigne u Palestini na visoki nivo. Sada radi preko 400 jevrejskih radnika u radionicama »Marbadie» u Jerusolimu. Veći dio tih radnika potječe iz krajeva, gdje je industrija sagova tradicionalna, kao na pr. iz Perzije, Bagdada, Jemena, iz Alžerije, Buhare itd. Upotrebljava se samo prvorazredni materijal palestinske provenijencije. Niti su pređene u zemlji, a bojadisane jakim bojama, koje ne slabe u'tjeca ciu svijetla ili od pranja? Uslijed uporabe samo izabranog materijala, primjenjivanja davno prokuhane, orijentalne maneuelne tehnike, ukusnih desena, koji često sretnom kombinacijom spajaju jevrejske simbole s tradicionalnim karakterom orijentalnih sagova, mogu proizvodi »Marbadie« potpunoma konkurirati, bilo cijenom, bilo kakvoćom, sa svim sličnim proizvodima s Orijenta. Proizvodi »Marbadie« imali su na izložbama u Wienu i u Wembleyu općeniti i potpuni uspjeh. Kad bi uspjelo privući takodjer pažnju židovskih krugova u Americi i u Evropi, mogla bi »Marbadia u Jerusolimu znatno da poveća svoju proizvodnju, a mogla bi osobito doprinijeti proširen ; u domaće industrije, za razvitak koje u Jerusolimu postoje najbolji preduvjeti. Stvorivši tako domaću industriju, koja bi potpunoma odgovarala kondicijama zemlje, mogla bi »Marbadia« znatno poboljšati so" cialni položaj stotina židovskih porodica iz Jemena, Bagdada, Perzije itd. »Marbadia« želi posebno istaknuti, da nema ni' kakovog udjela u produkciji sagova lošega ukusa, kao na pr. sagova sa slikom Herzla, Weizmanna. Herbert. Samuela itd.. koji su radjem strojem. Ova' kovi produkti evropejske fabrikacije ne smiju se nikako usporedjivati sa orijentalnim sagovima »Marbadie«, koji su isključivo rađeni rukom. Industrija orijentalnih sagova »Marbadia Buharskoj četvrti u Jerusolimu preuzima narudžbe za izradbu sagova bilo koje veličine uz veoma umjerene cijene.

6

»ŽIDOV«

BROJ 3,|

Bi O m m rov kt r*ra na 2/6.6, 4/11, 6/14 i 8/16 konjskih snaga imade Auto-garsža i mehanička radiona Gudulićeva ulica br. 21. Telefon broj 26-53 Bogato skladište prvorazrednih đvokolica, te svib djelova za automobile motorkotače i dvokolice. Vlastita i moderno ■ icdiena mehanička radiona. Za solidni posao i um erene cijene jamčim TRAŽE SE NUSČASTUPNICI ZA SVE POKRAJINE.

* * / / Obnovite svoja iznošer odijela sa twinkom. LEVER BROS. LTD . FORT SUNUGHT. ENGLAND. Dobiva se u svakoj trgovini i drogeriji. ZastUPStBO j dBPOt: Norbert Wei»sidrug Zagreb, bajmište br: 51. Telefon br. 7*33. Brzojavi: Norbertij

PonnćfDo na otplata 1 uz gotovo kupujte i naručujte samo kod producenta gdje dobijete najbolje i najsolidnije izradjeno. sve vrsti spavaćih, jedaćih gospodskih soba kao i pojedinih komada, te brijačkog i đućansl-og nam eštaja. IVAN PLAFTAR IĆ TRG N 8. (Kuća s kupolom iza bi' šeg cirkusa Kluđskjr)

HRV. INDUSTRIJA STAKLA G. Knral I drugovi Telefon 8. ZAGREB Ilica br. 5 Palača 1. hrv. štedionice preporuča: aajfinije porculanske pribore Roscnthal i drugo t* pribore od belgijskog kristala. Osim toga drži stalno na zal>“ veliku količinu običnog porculanskog te staklenog »uđja v kuću, hotele, kavane, ljekarne itd. Veliki izbor umjetničkih figura (rokoko) te raznih vaza bijelog i bojenog kristala.