Жидов

Medju iseljenicima za Palestinu

(Od našega talijanskoga dopisnika). Trst, 23. IX. 1926. U najnovije doba počeo je opet rasti bro>j useljenika u £S tinu. Svakim parobrodom odlazi u zadnje vrijeme sve , emigranata, premda smo još daleko od rekordnih cifara jle godine. Prvi parobrod nakon visokih blagdana, koji polazi iz ta. i® »C a rni o 1 i a«, lađja društva »Lloyd Triestino<. obrod doduše nije naročito velik i nije moderan, ali vožnja na njem udobna, a budući da kreće izravno iz Trsta u u to se njime vozi najveći broj židovskih putnika za Erec ■ael. Istom linijom idu i dvije druge slične ladje. Eleganti mnogo brže voze se putnici ekspresnom linijom preko pta, no ta je vožnja mnogo skuplja. Na palubi »Carniolie« skupilo se oko 50 židovskih iseaka. Izgled im je raznolik, a različno im je i vladanje. Naj. zapinje oko o devetoricu haluoa, u zelenim, skautskim jama, vedra čela, i veselog raspoloženja. Radili su dvije ine na halšari kod Pršerova u Moravskoj, živjeli su kao ica zajedno f a sad putuju skupno u Palestinu, gdje ih već u icvotu čeka posao. Roš-kvuca vodlja grupe istupa ično i ponosno, te se vidi, da s nekom ironijom u duši matra Židove, što đodjoše da otprate emigrante i koji se ože za njih staraju. Samosvijesno izjavljuje, da njih deveca spadaju u treću alivuju i da ne misle imati suviše pos iseljenicima, koji se voze u 1. i 2. razredu. No osim ove ice ima i drugih haluca f koji su gradjanski obučeni, pa se (a manje ističu. Medju ovima ima i djevojaka, a svima je ih 18—25 godina.. Neki odlaze u Palestinu, a da, još i ne ju, gdje će se smjestiti, nego polažu nadu u Opću Radničku janizaciju i druge faktore u Palestini. Svima je zajedničko izito veselje i neograničena nada u bolji život kojim će da e u Erec Jisraelu, Većina govori medju sobom hebrejski, se čuje i jiđiš a i njemački. Svakako su haluci oni (ima ih parobrodu 20), koji daju ton i život čitavoj zajednici iselila. Mirni i povučeniji su emigranti kategorije B fkapibai i trgovci). Ni izdaleka nisu tako samosvijesni i sigurni za lućnost kao »radnici« (tako se klasificiraju haluci 1 .) Neki ode svojim rodjacima, neki putuju bez stalnog cilja, pa će prije pokušati sreću u Tel-Avivu. Dok su haluci svi bez like čili, jedri, rumeni i tjelesno jaki moglo bi se reći, da pitalisti« predočuju gaiutski tip Židova. To su ljudi i eod 35—50 godina prilično njegovani, sa mnogo prtljage, s dosta novaca za put. Vidjet će, može li se živjeti u Paini, a raditi će kao poduzetnici, trgovci posrednici itd. Svi uvjereni oijoniste,, ali starijima je lična briga, dakako važod zajedničkih nevolja naroda. Treća vrst putnika su tu-11 i, koji se ni u čemu ne razlikuju od židovskih putnika po liji, Grčkoj, Egiptu, itd. Svega je bilo tek 6—7 turista na ji. jer drugi radije putuju elegantnljim parobrodom »Helou• preko Aleksandrije. Život je na ladji prilično komotan. Putnici 111. razreda riju za cijeli prevoz (s hranom i ležaj em) Lst. 5, — f (Lai Lst 4, —, —) pa se mora priznati, da je prevoz razmjerno ur. Na ladji ima kašer-kuhinja, a i inače nailaze iseljenici lijepu susretljivost. Put traje do Jale 6 dana ( pa svi putnici idu prilike da se medjusobno upoznaju. Većina iseljenika dolazi dakako iz Istočne Evrope, gdje prilike za Židove najgore. Prošle godine bilo je gotovo 70 do svih iseljenika iz Poljske, a daljih 10—15 posto bilo je Baltičkih zemalja i iz Rumunjske, Sa Balkana nema gotovo ulovih emigranata, tek nešto turista. Sve te brojke vrijede 10 za Trst, dok je kontingent Istočnih Židova, koji putuju «» Galaca i Konstance, mnogo veći. Iz ostalih evrop-1 luka ne putuje se mnogo za Palestinu. Prošle godine bilo je najviše »radnika«, koji odoše u * Jisrael, ali kontingent imućne klase sve više raste, te je uvijek vrlo visok. U Trstu postoji za siromašne emigrante prenoćište, gdje se ukonačuju haluci i drugi iseljeL Posve neimućni smještavaju se u prenoćištima besplatno. Čitava ekspedicija emigranata spada u nadležnost Paleukog Ureda u Trstu. Naročito u posljednje doba, funkoioje Ureda besprikorno, te se svatko (pa i turisti) mogu *1 obratiti po svaku sitnu ili važnu uputu. Halučki duh provejava sva mjesta, gdje se zadržavaju franti i u prenoćištu, i u uredu, a pogotovo se na parobro-o ll®ča neobični optimizam. Silni polet, što tuđe fluktuira °Buševljenih mladih ljudi, odrazuje se i u duši onih, koji 111 Evropi. Ovaj polet i to oduševljenje osnažuju i razvieru u Palestinu i u jačinu pokreta. Ustaljuju uvje” 0 životnosti pokreta i njegovoj neuklonivosli ) o skorom plodu. Oni zvuci »Hatihve« što se razliježu sa palube Parobrod odmiče izluke, odtevanjaju duboko t jako i uzVa ) u osjećaj pun tako reći mdstičarskog podavanja nečem <0 ® i silnom u udesu židovskoga naroda, pa ti se pogled daruje bivanje svraćaju nekuda preko k Istoku, Z. R.

k F AŠIZAM ali protiv antisemitizma u ČEŠKOJ. p _ ra g, 24. septembra. (JTA) Jedan od vodja čeških nademokrata i predsjednik senata Čehoslovačke Redr. Vrabec rekao je u razgovoru sa zastupnicima o stavu njegove stranke prema fašizmu: »Nacionalna .. koju proklamuje fašizam, simpatična nam je, a jednako ea ie u javnome životu. Ali ne možemo da odobravamo antisemitizam i princip nasilnih metoda«.

IZBORI ZAGREBAČKIH DELEGATA ZA SAVEZNO VIJEĆE. Dne 17., 18. i 19. oktobra 1926. održavat će se u Zagrebu Savezno Vijeće Saveza Cijonista, pa se izbori delegata za to vijeće imadu po odredbi Saveznog Odbora S. C. provesti u vremenu od 5. do 12. oktobra o. g. Izbore delegata za Zagreb provest će Židovsko Nacionalno Društvo kao Mjestia Cionistička Organizaciji i to na dan 10. oktobra o. g. u dvorani 2. Q. Š. D. »Makabi«, Palmotićeva ulica 22. Izbori počinju u pol 12 sati prije podne, a traju do 1 sat poslije podne, kada se izborni lokal zatvara te će glasati moči samo oni izbornici, koji će pri zatvaranju izbornog lokala biti u njemu. Prema broju plaćalaca šekela i doprinosa imade Zagreb pravo na 11 delegata, pa se prema tome izbor vrši po proporcijskom sistemu glasanjem po listinama. Kandidatske listine imaju se podnijeti najkasnije do 9. oktobra 1926. u 6 sati poslije podne odboru Žid. Nac. Društva na ruke g. dr. Dragutina Roselnberga, odvjetnika u Zagrebu, Bregovita ulica 5, I. kat. Svaka listina mora osim ostaloga imati naznačenog i pouzdanika te liste, koji ulazi u izborno povjerenstvo. Ne bude li takav naznačen, smatrat će se prvi potpisnik pouzdanikom. Uvjeti za glasačko pravo, izberivost, sastav lista i t. d. objavljeni su u »Židovu« od 22. septembra 1926. br. 39. Židovsko Narodno Društvo u Zagrebu.

PRED DVJESTAGODIŠNJICU RGDJENJA MOSESA MENDELSOHNA, Izdanje svih njegovih djela s kritičkim napomenama. Berlin, 27. septembra. (JTA)šMoses Mendelsohn rodio se godine 1729,, pa će se prema tomu dvjestagodišnjica njegova rodjenja slaviti godine 1929. Tom će zgodom izaći izdanje svih njegovih djela s kritičkim napomenama k tekstu. U toj će zbirci biti mnoga dosada još neobjelođanjena djela, zd n.ie sprema znanstvena akademija u vezi s Društvom za promicanje židovske znanosti (Gesellschaft zur Fordcrung đer Wissenschaft des Judentums). U redakcionom odboru su gg. prof. Elbogen ) prof. Guttmann i prof. Mittwoch. Rad je podijeljen na četiri radna područja, u kojima gospodi iz redakcione komisije pomažu mladji učenjaci.

Židovi u Kitaju

ŽIDOVSKA OPĆINA JE »DRŽAVA U DRŽAVI« PA NE SMIJE DA POSTOJI, Harbin, 14. septembra. (JTA). Na sjeveru Kitaja » gradu Harbinu živi oveća općina Židova. Znatan broj članova došao je amo nakon revolucije u Rusiji. U mjestu izlazi cionistički tjednik na ruskom jeziku »Evrejskaja Žizn«, a i inače je židovski život tuđe prilično intenzivan. Harbinski, Židovi, čim se nadjoše u većem broju stvorile svoju općinu. Vrhovna kitajska oblast u Harbinu otklonila je svojim rješenjem da potvrdi pravila općine i pozvala opć, upravu, da se likviduje. Kao razlog navodi se, da je nedopustivog da egzistira organ, koji bi okuplja,© sve Židove i oporezivao svoje članove. Po mišljenju kineskih vlasti bila bi židovska općina država u državi! Naprotiv se d,opušta, da postoje pojedine institucije. '

RASPUST ŽIDOVSKOGA KULTURNOG DRUŠTVA U HARBINU, . Harbin, 14. septembra. (JTA). Kitajske vlasti odredile su, da se raspusti židovsko muzičko literarno dramsko udruženje. Društvo egzistira već 18 godina i bilo legalizovano za carske vlasti, kad je Harbin još pripadao Rusiji.

KOFEIN U KAVI I KAVA BEZ KOFEINA. Napisao đr. med. H. HoHmann sa sveučilišta d Parizu. Poznata Je stvar, đa kofein, koji se nalazi u običnoj kavi, nadražuje izmorene živce, samo što iza ovog umjetnog nadraiženja nastupa ,opet veća tromost, »rada čega se običavaju uzimati sve veće doze. To pak po ljudski organizam nije bez upliva j jer znamo, đa kofein ako se uzima u velikim ili opetovano u pojedinačnim dozama, prouzročuje jako povišenje tlaka krvi, koji opet naglo popušta, zatim ima za posljedicu nejednako bilo, lupanje srca, osjećaj straha, besanim, glavobolju, lokalno znojenje itd., te prema tome često i kod zdravih ljudi ne izostaju 1 škodljive pojave. Da se onemoguće ove zle posljedice vadi tvrtka KAFFEE-HANDELS-AKTIENGESELLSCHAFT u FELDMEILENU kod Ziiricha iz kave posebnim patentiranim postupkom kofein, te ovu kavu bez kofeina donosi u promet pod imenom: KAVA HAG. Prema izjavama svib bolesnika, kojima je radi bolesti srca, želuca, crijeva, bubrega ili živaca strogo zabranjeno piti običnu kavu s kofeinom, pruža dm KAVA HAG bez kofeina isti užitak kao prije obična kava, jer se jedna od druge po ukusu ni najmanje ne razlikuje. Ovaj subjektivni osjećaj nije tako lako znanstveno obrazložiti, pa se glede toga u literaturi može veoma maW materijala naći. Ponešto se ipak nalazi u nekojim znanstvenim radovima. Medju produktima, koji nastaju kod prženja kave iora znatnu ulogu »kafeol«, Jer ovaj sadržaje u sebi onu substancu, koja kavi daje aromatični ukus i miris i koji se nepromijenjeno nalazi i u kavi HAG (Prof. Lehman »Die wirksamen und wertvollen Bestandteile des Kaffeegetranks«), Kafeol djeluje prema istraživanjima prof. Boruttau-a u zajednici s drugim kod prženja: nastalim produktima na taj način, »da diže lako temperaturu i potiče mozak tako, da nastaje čuvstvo ugodnog osjećaja«, kako to i dr, Neubaer piše. Nadalje ustanovljuje dr. Samuely, da po L6wy-u i Frey-u dokazano proširenje bubrežnih stanica nastupa i po užitka KAVE HAG bez kofeina, usljed čega »krv bolje prodire a bubrege i nastaje jače izlučenje mokraće«, št.o takodjer povisuje ugodan osjećaj. Ove činjenice, koje se osnivaju na znanstvenim istraživanjima, dovoljne su, da obrazlože i u praksi po hiljadu puta stečena iskustva, da kava bez koleina prouzročuje isto ugodno čuvstvo i pruža isti užitak kao obična kava najbolje vrste i đa Se vrijedna svojstva kave nemaju pripisati kofeinu, dok škodljive i nepoželjne pojave i posljedice potječu jedina od kofeina. Tvrtka Kaffec-Handels A, G,, Ziirich, predala je stamopr,odaju kave HAG tvrtci; »KAVA-HAG« k. d. f Zagreb, Boškovićcva 9. Kava Hag dobiva se u svakom boljem dućana špec_ i delikatesne rabe. Liječnici dobivaju na zahtjev znanstvenu literaturu o kavi Hag gratis.

tROJ

. OQti

5

Predizbomi miting u Zagrzbu Židovsko Narodno Društvo u Zagrebu briredjuje u nedjelju dna 10. oktobra 1926. u II sati prije podne u dvorani Ž. G. Š. D. ~Makabi“ u Palmotićevoj ulici 22 veliki predizborni miting. Govorit će dr. Aleksandar Licht.

GODIŠNJI SASTANAK HAPOEL HACAIRA JUGOSLAVIJE. Sazivljemo za nedjelju dne 17. oktobra u 8 sati prije podne u prostorije S. Ž. O. U. u Zagrebu, Ilica 31, HL kat godišnji sastanak članova Hapoel Hacaira Jugoslavije. Na tom sastanku imat će da se urede - pitanja organizatorne akcije u čitavoj zemlji i raspraviti sva važnija načelna pitanja. Na konferenciju imade pristup svatko, koji se interesuje za pitanja Hitahduta i Radne Palestine. Referate o situaciji u pokretu i važnijim aktuelnim pitanjima održat će haverim dr. Cvi Rot h mu 11 e r i Drago Stei n e r. U Zagrebu, dne 27. septembra 1926. - Hapoel Hacair Jugoslavije.

Poftnćtoo na otplatu I uz gotovo kupujte i naručujte samo kod producenta gdje dobijete najbolje i najsoiidnije izradjeno, sve vrsti spavaćih, jedaćih gospodskih soba kao i pojedinih komada, te brijačkog i dućanskog namještaja. IVAN PLAFTARIĆ TRO N 8. (Kuća s kupolom iza bivšeg cirkusa Kludsky)

9 LEVER BROS. OS. Port Sunlight, ENGLAND Umijte se s njim i isperite svt I svilu za pranje, čipke i fine tkanine svake vrsti. Dobiva se u svakoj trgovini i drogeriji. ZastnpStßO 1 depot: Norbert Weissi drug Zagreb, bajmište brt 51* Telefon br. 7*33. Brzojavi: Norbertls