Жидов

z vještaja Saveznom će Vijeću biti pružena mogućost, da provjeri rad S. O. izabranog na prošlogolišnjem Saveznom Vijeću. Savezni si je Odbor svieStan, da je poduzeo sve i sva, šio se u raznim »ranama cionističkoga rada moglo da učini u svrhu Iživljavanja ili uspješnog rada za cionistički po:ret. Postavljeni program izvršen je u onolikoj njeri, u : koliko je u kratkom razmaku cd godine lana mogao da se izvrši. Program S. O. nije takav, e bi se ograničio na danas ili sutra. Radna sposobnost jednog odgovornog tijela ne očituje se tek i oduševljenju jednoga časa, već u ustrajnom i nesebičnom radu, koji se završava tek onda, kad je djelo postignuto. Pod tim vidom želja je S. Oa, da Savezno Vijeće primi na znanje njegov izvještaj o radu u minuloj godini, te da stvarnost svega iznešenog stavi u svojim vijećanjima nad sve sićušne momente.

Drago Steiner

Izvještaj Palestinskoga Ureda

ORGANIZACIJA. U toku radne godine osnovana su povjereništva u Beogradu Skoplju i Sarajevu U Beogradu stoji na čelu povjereništva g. Kalman Lobi, u Skopl u g. Josef Behar, a u Sarajevu g. Papo. Zadaće su povjereništava; Informacije za iseljenike, registracija istih, propagiranje turistike, a takodjer regulisanje t. zv. divlje imigraci e. Ured je razaslan povjereništvima sav potrebni tiskani materijal za registraciju imigranata, a takodjer informativni materijal U svrhu tačne orijentacije povjereništava, mesnih organizacija i pojedinih interesenata, .ured je dao prevesti i odštampati britski zakon o emigraciji u Palestinu i raža slap ga svim Mjesnim Cilj. Organizacijama. IMIGRACIJA: Slijedeći statistički podaci prikazuju palestinsku imigraciju registrovanu u povjereništvima i u našem uredu, a) na temelju certifikata, koje smo podijelili: Od palestinske Egzekutive doznačeno nam je od 1. X. 1925, —3O. • 111. 1926. muških certifikata 6 Naknadno doznačeno ženskih certifikata 1 Od palestinskog ureda u Trstu muških certifikata 2 Od palestinske Egzekutive za vrijeme od I. 1V,—30. IX, 1926. godine muških certifikata 3 Ukupno 12 Od toga dzrabljeno za vtrijjeme od 1. X. do 30. 111. 5 od 1. 1V,—30.1X. 1926. 1 doznačeno u Varšavu za vrijeme od 1. X. 1925. muških certifikata 3 ženskih certifikata 1 Egzekutivi u Palestinu za vrijeme od 1. 1V.—30.1X. muških certifikata 2 ukupno 12 Povrat certifikata uslijedio je svaki put uslijed toga, što smo certifikate držali do stanovitog vremena, rezervirajući ih w haluce, koje smo pronašli podesnima za useljenje. Ali oni nisu pravodobno mogli d,obiti putnicu,, iii nijesu uslijed drugih uzroka mogli na put. Budući da koncem svakog polugodišta certifikat gubi svoju valjanost, uvijek smo prije svršetka polugodišta certifikate doznačivali drugim uredima, da ih upotrijebe. b) Na temelju vizuma za imućne ljude iselili su se: Putem beogradskog ureda 4 lica, kategorije A Ljudi sa preko 500 funti imetka, Putem beogradskog ureda 2 lica kategorije B ljudi sa preko 250 funti imetka, Putem zagrebačkog ureda 1 lice,, kategorije B ljudi sa 250 luntd imetka, c) Na temelju dopuštenja palestinske vlade podijeljeni su vzuani dvojici sumišljenika iz Skoplja. Osim toga nam je poznato > da se iz Južne Srbije nekoliko ktaihija odselilo u Palestinu, ali ovi iseljenici nisu kod nas rejistrirani. ■d) Vraćanje emigranata iz Palestine i iseljavanje u Palestinu mimo Palestinskoga Ureda bijaše prilično intenzivno Početkom radne godine; oslabilo je u znatnoj mjeri početkom ' ota, a sasvim je nestalo potkraj radne godine. Statistički podsci o ovom migrinanfu su ovi: Kroz Palestinski Ured prošlo je putnika 21 Dana je potpora 11 Odbijeno 10 . HAHŠARA. Hektara, to jest izobrazba bakica, jedna je od najvažnijih Palestinskoga Ureda. U nas hahičkd pokret nije jak, pa sisvim prirodno, djelovanje Palestinskoga Ureda, s tehničke 'bane na tom području nije bilo zamašito, U stvari hahšare r addo je Ured zajednoi sa Savezom Židovskih Omladinskih Udruženja, U p ( očetku mišljasmo, da ćeme sve pojedince, kod kl« da idu na habšaru, moći smjestiti ma imanjima pojedinih posjednika, pa smo se obraćah nekim bogcšlovnim ’piiaama i nekim našim sumišl ; enioima ) da u toj stvari porak kod spomenutih posjednika. AH ova akcija nije uspjela, ■'riioj zamolbi odazvali su se jedino gg. Hugo S c h 1 c s i nlitc Zagrebu i g. Renđeli u Karlovcu, Na njihovim su preko ljeta smještene dvije djevojke, da se izpbraze * ratarstvu, vrtljarstvu i ppćem gospodarstvu. Inače su neki prolazno radili na dobru Jonkomir kod Zagreba. NadaSe jedan haluc nalazi na izobrazbi u poljoprivrednoj školi * Adi, gdje spada mediju na.odličmjc djake. Za izobrazbu toga pridonosi i Savez Cijonista sa stavke subvencifoniraaja Palestinska Egzekutiva imala je po nacrtu svojega da ma« pripošalje 100 funti za habšaru, ali uslijed

neđovol'nih primitaka Keren Hajesoda nije mogla da izvrši tu raniju odluku. TURISTIKA. Ove je godine turistika iz naše zemlje u Palestinu bila veoma slaba. U kontaktu s Palestinskim Uredom bilo je svega 5 turista. Inače su Uredu stizavali mnogobrojni upiti pojedinaca, koji su se interesovali za društvena putovanja u Palestinu. Iz financijskih razloga nie Ured mogao da ove godine organizuje takovo skupno putovanje. VEZE S PAL. INSTANCAMA I PAL. UREDIMA. S Cijon. Egzekutivom, emigracijonim odjelom u Jerusolimu stajali smo u stalnom pismenom saobraćaju. Od vremena na vrijeme slali smo im naše izveštaie. Isto tako slao nam je emigracijoni odio redovito svoje cirkulare. Tom prepiskom bili smo obavještavani o aktuelnom stanju na radnom tržištu Palestine, a ujedno obavješteni o stanju pregovora sa pal. vladom radi nabavke daljnjih certifikata. Na odjeljenje za trgovinu i industriju upravili smo jedan upit u stvari placementa ovdašnjih produkata. Stajali smo u kontaktu napose s Pal. Uredom u Trstu u svira administrativnim, putničkim i povjerljivim pitanjima iseljeničke naravi. Osim loga podržavali smo pismeni saobraćaj s PaL Uredima u Bukureštu, Konstanci, Solunu, Beču i Varšavi, KONZULARNE VEZE. S konzulom Velike Britanije u Zagrebu, koji je jedini ovlašten, da izdaje viza na temelju doznačenih nam certifikata podržavali smo veoma srdačne i pri ateljske odnose. Uspjelo nam je, da u jednom kompliciranom slučaju Pal. Ureda u Trstu putem ovdašnjeg britanskog konzula ishodimo povoljno rješenje. Osim toga stajali smo u vezi s tali anskim konzulom u pojedinim slučajevima divlje emigracije.

V u k~o s 1-e-v N j_6_m i r o v s k i.

Službeno glasilo "Židov“

Radini je Odbor živo nastojao, da sa svoje strane pomogne redakcijonu izgradnju i materijalno obezbjedjenje lista, jer je vodio računa o reprezentativnom i propagandnom značenju svojega javnoga glasila. Na prošlom Saveznom Vijeću izabran je Redakcioni Odbor, u koji su ušla gg. Hans Hochsćnger, Filip Reiner i dr. R. Rosner, dr, Alfred Singer i dr. Beno Stein. Savezni Odbor povjerio je na svojoj prvoj sjednici održanoj neposredno iza Saveznoga Vi eča, dne 19 oktobra 1925, u Zagrebu funkciju urednika g. Joelu Rosenbergeru. Redakcija je nasto ala da prije svega privuče i angažuje za list kadar stalnih saradnika i da uredi što bolju neposrednu izveštajnu službu. Danas redakcija stoji u direktnim vezama s nekim telegrafskim i obavještajnim agencijama i ima gotovo u svim većim židovskim centrima svoje stalne dopisnike i izvjestitelje. Naročita je pažnja posvećena što bržoj i opširnijoj izravnoj i informacijonoj službi o svemu, što biva u Palestini i njenoj okolini. Uprava je »Židova« .odmah u početku radne godine počela da radi oko što znatnijeg uvećanja broja pretplatnika. Dosadašnji rezultati pokazuju, da list nailazi na dobar prijem i lijep odaziv u židovskom gradjanstvu. Medjutim je kod mnogih starih pretplatnika neurednost u plaćanju i pored opomena ostala konstantnom. Uprava je uznastojala da u svakom većem m estu nadje koje agilno lice da vrši rad povjerenika »Židova«. U nekim mjestima ovi su povjerenici odličn.o vršili svoju zadaću. Prihod pretplata nije dostajao za pokriće redovnih troškova Usta. Uprava »Židova« potražila je drugo vrelo prihoda u oglasima. Oglasi su odbacili lijepu neto svotu. U nacrtu budžeta za 11. godište »Židova« predviđjen je na strani primitaka iznos, koji su oglasi donijeli u godini 5686, ali će trebati uznastojati da se tuđe postigne i bolji rezultat. Da se u narednoj godini übere od pretplata nešto veća svota, koja se s dovoljnim vjerojatnošću može da stavi u nacrt budžeta. odlučeno je, da se pretplata na list povisi za dvadeset dinara. Povišenje je maleno, tako te kod pojedinoga pretp.atmka ne čini veliku i nesavladivu điferencu; ali u sumi svih pretplata ovo povišenje igra znatniju ulogu Kad bi pretplatnici bili savjesni .u plaćanju, povišica ne bi bila nužna. Ovako se je Uprava morala da odluči na to, kako bi baza za rad u narednom godištu bila što jača. Redakoijona izgradnja lista uvećaje troškove, a pretplatnici treba da savjesnošću honoriraju nasto’anja uredništva. i

Izvještaj Odbora za Hebrejski Univerzitet

Naicoa svečcncg otvorenja Hebrej-kog Univerziteta 1. aprila 1925. osnovali su se u svim jevrejskim centrima svijeta odbori . kuralcriji da Šarac uju oko napretka te na mladje ali i najjače kulturne institucije židovskog naroda, koja bi danas sutra ime,.a biti žarištem židovskog naučnog života za Palestinu i ga!ut. U Berlinu, Londonu. Newyorku, Firenci i Varšavi, započo o se skupljanjem kn iga 22 Narodnu i Univerzitetsku Biblioteku, darivanjem većih iznosa za koje univerzitetski institut, ođredjivanjem legata u korist Univerze itđ. pa smo d mi odlučili, da u granicama naših mogućciosti prinesemo svoj dio za to veliko djelo. Na inicijativu »Bar-Giore«, Beč, a zakl učkom prošlogod.. Savez. Vijeća, povjerio tje R. O. svome članu g. dnu M. Hornu referat za Hebrejsku Univerzu i njenu biblioteku u Jerusolimu. Nakon kraćega vremena pripravni su radovi bili dotle pofcročili, te se u martu ove godine konstituirao u Zagrebu »Odbor za Hebrejsku Univerzu«, u koji su ušla slijedeća gg:: dr. Lavoslav Šik, dr. Marko Horn, Moše Schweiger, Branko G.ostl (Zagreb), Dr. David Albala, (Beograd), Prof. Dr. Kalmi Baruh (Sarajevo). Poslove odbora vodio je za vrijeme o kojem izvještavamo g. Branko Gosti. Odb,or stavio si je zadaću, da bude materijalnim pomagačem Univerze i da djeluje kao posrednik izmedju Univerze i židovstva u Jugoslaviji, U kratkom izvještajnom periodu, postignuti su lijepi rezultati. Nismo mogli doduše naći imućnih k,oje bi velikim darovima ili zakladama omogućile osnutak kojeg novog instituta, što je bio slučaj u nekim velikim gradovima Evrope i Amerike, nego snio se za prvo vrijeme našeg rada morali ograničiti na rad za Univerzitetsku Biblioteku, U tom čil u nastojasmo sakupiti cjelokupnu literaturu o Židovima u Jugoslaviji. Sva judaika na srpsko-hrvatskom jeziku (djela i periodika), nadalje i judaika na mnogim jezicima, nar,očito španjolskom, pa znanstvena djela na srpsko-hrvatskom jeziku t osobito sa područja filologa e, historije, folklore, narodne i klasične literature jugoslavenskog naroda, pa napokon djela iz svih grana znanosti i umjetnosti, koja su potrebna Uni verzitetskoj Biblioteci. Razaslali smo cirkulare ra, binima u zemlji,, m.oleći ih da nara dadu svoje radnje i da nam pomognu u našem radu, Odziv bio je vrlo dobar, većina poslala je svoje štampane radove i obećala suradnju. Židovski časopisi skupljaju se takodjer, pa ćemo ih, čim se skupi dovoljan broj, poslati u Jerusolim. Sastavili smo popise edicija Jugoslavenske Akademijeznanosti i umjetn. u Zagrebu i Kr, Akad. Nauka u Beogradu, pa sm.o predložili upravi Biblioteke u Jerusolimu, neka se obrati pitanjem na ove akademije, da Ijolj pošal u uz reciprocitet vlastitih izdanja svoje edicije. Akademije još nijesu riješile ove molbe i upravo pregovaramo s obim akademijama; nadamo se, da ćemo pregovore skoro uspješno završiti. Kao naročiti uspjeh spominjemo, da je gdja Josefina Hirs c h, Zagreb j dz ostavštine svoga supruga poklonila lijepi broj veterinarsko-medioinskih knjiga (118 svezaka), koje su knige u mjesecu junu ove godine otposlane u Palestinu kao prva pošiljka dz Jugoslavije za Univerzitetsku Biblioteku. Stojimo u kontaktu s Direktorijem Univerze u Londonu [i upravom u Jerusolimu, šaljemo izvještaje našim novinama na publikaciju, želeći time, zasada u skromnijoj mjeri, odlržati vezu izmedju Univerze i Židovstva u Jugoslaviji. Objavljujemo u »Židovu« knjige, koje tražimo za Biblictcku. Odziv je tu bio dobar. Naša je namjera, da nastavimo radom za biblioteku, a onda da pristupimo proširenju našeg djelokruga. Svakako bi bilo potrebno da u odbor udje što više uplivnih ličnosti iz intelektualnih i financijalnih krugova. U mnogim mjestima Evrope članovi su sličnih odbora sveučilišni profesori nežidovi, ci onliste i necijoniste; pa je potrebno, da se i šira javnost upozna s potrebama i radom mlade Univerze, da se zainteresira intelektualci za znanstvenu suradnju s institucijama ovog sveučilišta, a imućni ljudi, da se predobiju za koji veći dar, zakladu ili osnutak fonda za stipendije i dr.

Dr. Marko Horo,

Izvještaj o radu Povjereništva KKL za Jugoslaviju u god. 5686

Nakon kupnja velikih kompleksa zemljišta u prošloj godini i intenzivnoga rada imala je godina 5686. da u prvome redu osigura ispunjenje velikih obveza iz ranijih kupnji. Finacijalna politika morala je biti to opreznija, što se već za prvih mjeseci, pokazalo, da primici pored svega toga što su neprestano rasli ipak ne odgovoraju očekivanom rezultatu. Kkonomska kriza, ikoja je zahvatila sve evropejskc zemlje, veoma ]e uplivisala na rezultat sabirnoga rada. što se naročito očitovalo u opadanju doprinosa u Poljskoj, Njemačkoj i Rumunjskoj. Jasno je da se kraj ovakovoga stanja nije moglo očekivati, da će KKL i u ovoj godiini moći kupovati oveće komplekse zemlje. Pa ipak, i pored sve teške situacije, direktori] je Keren Kajemeta i u ovoj godini kupio 12442 dunuma zemlje za uredjenje novih kolonija. Medju ovim se zemljištem nalazi i 1000 dunuma zemljišta u Djedi za osnutak jugoslavenskoga baltičkoga naselja pa naši halucim već rade na tome zemljištu. Da bi se radu za KKL dao novi. jaki podstrek, zaputio se prošle godine, nakon bečkoga kongresa, predsjednik direktorija, g. inž. M. M. U s i š k i n u pojedine evropejske zemlje u cilju, da stvarnim prikazom zemljišnih odnosa u Erec Israelu skrene pažnju svih na veliku i odlučnu važnost prelaž.enja

što većih kompleksa zemlje u posjed L vlasništvo KKL-a. U našu Kraljevinu došao je g. Usiškin početkom decembra prošle godine, te je za svog kratkog boravka u Beogradu l i Zagrebu na zborovima i u užim konferencijama održao više predavanja, koja su na slušaoce izvela dubok dojam. U Beogradu održan je vanredno dobro posjećen zbor u sefardskoj sinagozi, jedna uža konferencija sa istaknutim beogradskim Jevrejima, jedno predavanje u Loži Bne Brit, veoma interesantna konferencija sa zastupnicima beogradske štampe i konačno sa suradnicima KKL-a. Bili su to dani, za koje se može reći, te je u njima vaskoliko ž dovstvo Beograda stajalo pod dojmom jake ličnosti g. Usiškina. Njegovi prikazi, stvarni i ozbiljni, njegov neslomljivi optimizam, njegovi ozbiljni apeli na židovstvo, obuzeše slušaoce do vidljivog ganuća. 1 mislio bi, da će se sveta uzbudjenost tolikoh, što no se zanesoše upravo profetskim riječima g. Usiškina. odraziti u širokogrudnom davanju za realizovanje ciljeva KKL-a. Nažalost plamen oduševljenja brzo se ugasio i uspjesi, kojima smo se nadali u pogledu nam ; canja sredstava, izostaše. Q. Usiškin posjetio je i ministra spolj .ib poslova, g. dra. Momčila Ninčića, koji je u ime i; v

V «

3