Жидов

ske vlade dao važnu izjavu o njezinom stavu prema ciljevima cionističkoga pokreta. U Zagrebu je g. Usiškin takodjer održao nekoliko zborova i konferencija. U sinagozi, sa istaknu. tim Židovima, sa omladinom, u Cercle Hatarbutu, sa zastupnicima zagrebačke štampe, sa Radnim Odborom Saveza Cijonista i zemaljskom komisijom KKL-a. I ovdje je slušaoce oduševio svojim razlaganjem, ali i tui je na našu žalost trenutačnom oduševljenju slijedila letargija u radu za KKL, što se odrazila u brojci godišnje statistike, koja sigurno ne odgovara materijalnoj snazi zagrebačkoga židovstva.

Za nas je izvještajna godina od velikoga interesa. Ona je bila pokusna godina, u kojoj je KKL pristupio reorganizaciji svoje uprave time, što je na zahtjev jerusolimske centrale kreiran posebni ured za KKL u našoj Kraljevini, koji je pod nadzorom zemaljske komisije sa g. dr. Hugom Bauerom na čelu vodio tajnik dr. Alfred S i ng e r. Naša se zemaljska komisija teško odlučila na taj korak, jer je skopčan s velikim izdacima, ali spoznaja, da bi se u nas moglo sustavnim radom mnogo više učiniti za /Oeulat haarec, dala joj je odvažnosti, da se ovako prihvati rada. Osnutku tajništva stavljeno je uvjetom intenziviranje rada na svim područjima sabirnoga agiranja, a naročito što jače zahvatanje sviju mjesta, koja dosada nijesu davala nikakav doprinos za KKL. Danas nakon godinu dana, možemo već prosuditi uspjeh toga rada i pozabaviti se kritički s po. stignutim rezultatom. Van svake je sumnje, da možemo zabilježiti lijep napredak i da bi rezultat bio mnogo bolji, da nije u drugom polugodištu uslijed teške ekonomske krize i elementarnih nepogoda pala gotovost za darovanje. Na još jednu činjenicu valja ovdje upozoriti. Nekoja mjesta nisu poslala obračun zadnjih akcija. Ne spominjemo ovo s razloga, što bismo time da nagovijestimo, da bi konačni uspjeh bio bolji, već radi toga, što će naš rad samo onda značiti uistinu napredak prema dosadašnjem, budu li se naša povjereništva naučila, da svaku akciju smjesta, reda radi, obračunaju, da ne bude kolizije izmedju pojedinih akcija KKL-a i akcija drugih institucija, uslijed čega redovno stradaju obadvije. U godini 5686. unišlo je svega 965.022.34 dinara, što znači porast od dinara 244.225.33 prema prošloj godini. Tom prilikom hoćemo, a da ne budemo nečedni, istaknuti činjenicu, da su gotovo u svim evropskim zemljama spali prinosi za KKL, dok mi, pored Belgije i Švicarske, spadamo u one izuzetne evropejske zemlje, u kojima je prihod p o r a s a o. Mi se nadamo, da će u interesu uspješnoga rada KKL-a uspjeti da se doskora povećaju prihodi ostalih zemalja, a naročito velikih židovskih centara, koji su sad uslijed vanredno teške ekonomske krize gotovo sasvim uništeni, pa ne mogu davati onoliko, koliko bi inače odgovaralo njihovoj brojčanoj snazi. Naš uspjeh u ovoj godini bio je najveći u prvom polugodištu, kad smo namaknuli preko 50 posto više nego u prošloj godini. I treće četvrtgodište, u kojem smo već u dostatnoj mjeri osjećali pritisak gospodarske krize, još je uvijek zadovoljilo; tu je postignut iznos (din. 800.000. —) koji smo očekivali. Samo je posljednji kvartal faktički podbacio, a od njega smo baš najviše očekivali, jer su se u niemu provodile dvije najpopularnije akcije: Herzl i Roš-hašana akcija. Rezultat četvrtog kvartala bio je najslabiji: donio je samo 166.000. din. Ali tko znade čitati statistiku) i tko je pažljivo pratio rad u ovoj godini naći će, da nije jedino odlučna efektivno postignuta svota* već da se imaju uvažiti svi oni momenti, koji se u brojkama ne mogu jasno da izreknu, ali koji predstavljaju jedan veliki aktivum, što će u narednoj godini donijeti i vidljivih brojčanih rezultata. Zemaljska komisija KKL-a preuzimajući agende nastojala je prije svega da> postavi sav rad na novu bazu i da reorganizira sva mjesna povjereništva. Potonjim svrhama služila su putovanja našega tajnika, koji je uputio sva mjesta u radni plan uprave KKL i dao obilnih poticaja za sistematsko provodienje sabirnoga rada, uvažujući vazda i lokalne prilike, naročito kod ustanovljivanja novoga kontingenta. Nažalost nisu uvijek ostvarivani svi ti poticaji. Od raznih uputa spominjemo ovdje ; s k o r i šćivanje obljetnice smrti rodjaka i prijatelja u korist KKL-a. Kad bi se ovaj naš poticaj u praksi proveo, te bi se uistinu iskoristio momenat pieteta a tko smije i može ustvrditi, da mi to kraj male dobre volje i nešto više ljubavi za stvar ne bismo mogli? i samom tom sabirnom granom mogli bismo da podmirimo polovicu našega kontigenta. Svako mjesto moralo bi pismeno ili usmeno pozivati svakoga Židova da se prilikom obljetnice smrti svojih roditelja ili rodjaka sjeti KKL-a. Zatim smo potaknuli, da se trgovci i privatnici opet u svojoj korespondenciji služe markicama KKL-a. Isto tako smo se obratili na sva povjereništva, da prigodom prenosa k o s t i j u d r. N o r d a u a u Palestinu provedu sabirnu akciju za Nordauov grad, ali naš apel nije naišao na odziv. U ovoj godini posjetili smo ova mjesta: Beograd (2 puta), Bihać, Bijeljina, Bjelovar, Brčko, Brod na

Savi, Veliki Bečkerek, Čakovec, Karlovac, Velika Kikinda, Koprivnica, Križevci, Ludbreg, Mitrovica, Novi Sad (2 puta), Osijek (2 puta), Ruma, Sarajevo, Senta (2 puta), Sisak, Slatina, Split, Sombor (2 puta), Subotica (2 puta), Bačka Topola. Travnik, Tuzla, Varaždin, Vinkovci, Virovitica, Vršac, Zavidović, Zemun (2 puta), Zenica. U svemu dakle 34 mjesta. Agitatorno nismo zahvatili Južnu Srbiju, koja je tražila isključivo španjolske govornike, koji nam nisu stajali na raspoloženje. Mi smo doduše bili u pregovorima s Jerusolimom, da nam se iz Erec Jisracla pošalje vrstan španjolski govornik, ali pregovori nisu doveli do željenoga rezultata. Uprava stajala je u živom pismenom kontaktu sa Hanhalom KKL-a u Jerusolimu i sa svim mjesnim povjereništvima. Odaslano je oko 3000 pisama i 16 cirkulara. Naročitu brigu posvetila je uprava propagandi. Ona je stavila svim povjerenicima na raspolaganje palestinski film, da tako slikama o životu naših halucim u Erec Jisraelu podupire rad naših povjerenika i produbi interes za Palestinu u svim židovskim krugovima. S vremena na vrijeme uvrštavani su u našim novinama razni članci, ilustrovanim novinama davani su klišeji i tekst ovima, iskorišten je dolazak g. Usiškina, kad je Uprava po prvi pana predobila naše javno novinstvo da se pozabavi palestinskim pitanjima, naročito nacionalnom kolonizacijom. Pored toga ona je svim povjerenicima redovito slala »Unser Fonds« kao i razne propagandističke brošure i ilustrovane časopise (»Aufbau« i >Binjan«)- a na Roš-hašana priredila je poseban prilog u »Židovu«. Ove smo godine osobitu brigu posvetili Vojvodini, pa smo u tu svrhu našun povjerenicima slali obilni propagandistički materijal na madžarskom jeziku. Isto tako smo iskoristili svaku priliku, da našim sefardskim sumišljenicima, naročito u Južnoj Srbiji, pošaljemo propagandni materijal na španjolskom jeziku, ukoliko se mogao nabaviti. Već na početku našega rada mi smo u ispravnom prosudjivanju općih prilika stavili u središte rada prigodne sabirne graneu opreci prema dosadašnjem sistemu, gdje su velike sabirne akcije bili glavni prihod KKL-a. Ispravnost našega gledišta potvrdio je uspjeh rada u ovoj godini. U cijeloj godini nije nijedna akcija uspjela, što više' i Herzlova akcija, koja je inače uvijek donijela lijep rezultat, ovaj je puta podbacila. Polazeći s ovoga gledišta, mi smo našu naročitu pažnju posvetili radu oko škrabica i za intenziviranje toga rada stvorili odio za škrabice. u kojemu su radile dobrovoljne sile pod vodstvom gdje Hilde S in g e r, pa ćemo o radu toga odjela govoriti kod razmatranja pojedinih sabirnih grana. Na kraju bismo još da spomenemo novoosnovani osiguranički odio KKL-a. Ovaj je odio počeo svojim djelovanjem pod konac godine 1925., te je svojim radom odbacio za KKL lijep prihod u iznosu od dinara 33.673.05, a da KKL od već zaključenih poslova ima sukcesivno sa uplaćivanjem premija da primi otprilike još dva puta veću svotu. Tim povodom skrećemo pažnju naših snmišljenika na osiguranički odio; KKL te apeliramo na svakoga, da se kod sklapanja bilo kakovih vrsta osiguranja njime posluži, jer uz koristi, što ih) osiguraničko društvo pruža KKL-u, daje i osiguranicima razne pogodnosti.

Već smo u općem djelu spomenuli, da smo ove godine rad oko prigodnih sabirnih grana stavili u središte djelovanja, jer su one podesne, da privedu KKL oveće iznose i u vrijeme najteže ekonomske krize i jer je broj zgoda velik i ne traži velike priprave kao što to iziskuje provedenje ma koje akcije. Tako smo se u prvom redu pozabavili radom oko smještanja i ispražnjivanja škrabica. Za rukovodjenje ovoga opsežnoga rada osnovali smo posebni odio za škrabice. koji je s povjereništvima vodio zasebno korespondenciju o svemu, što se odnosi na škrabice. Služimo se ovom prilikom, da tome odjelu ovim putem najtoplije zahvalimo za njegov mar 5 da mu čestitamo na uspjehu, što ga je postigao. Želimo, da se nešto detaljnije pozabavimo s ovom sabirnom granom i da pobliže promotrimo rezultat rada sa škrabicama. Statistika iskazuje, da je od te sabirne grane unišlo dinara 162.200 02, dakle gotovo četiri puta toliko kao u prošloj godini (dinara 47.687. !). U ovoj godini smješteno je 2300 škrabica, a u cijeloj državi nalazi se svega 4.200 Naša je lozinka bila, da se ispražnjivanje vrši mjesečno, ali nismo njome uspjeli. Jedan dio mjesta ona, koja su postigla lijep uspjeh praznila su škrabice svaka dva mjeseca, većina mjesta ispražnjivala je kvartalno. a neka mjesta tek jednom godišnje. U ovoj godini ispražnjeno je svega s uspjehom 5819 škrabica, to znači da nisu niti dvaput ispražnjene u godinu dana sve škrabice. I ovom zgodom upozorujemo na statistiku da svaki vidi, koliko bi KKI. mogao dobiti, da se radi po uputama našega odjela za škrabice.

U narednoj godini valja svom energijom nastaviti taj rad i nastojati, da se svaka škrabica bar svaki drugi mjesec prazni, a pored toga treba mnogr, truda uložiti u postavljanje novih. Naročito je to z-. hvalno polje rada za velike gradove Hanha'a KKL-a u Jerusolimu, uvidivši veliku važnost rada oko škrabica, raspisala je 25 nagrada za naibol rezultate u smještavanju i ispražnjivanju Škrabica, f a smo uvjereni, da će naša omladina u velikome broju učestvovati u ovom natjecanju, te dobiti sigurno koju nagradu. Isto smo tako revno propagirali .Tora darove. koji su donijeli lijep rezultat (dinara 121.508.05 prema 82.525. — u prošloj godini). Ito je jedna ol onih sabirnih grana, gdje se nije ni izdaleka postigao onaj uspjeh, koji bismo mogli da imamo, kad bi joj pojedina mjesta posvećivala više pažnje. U vezi s otvorenjem hebrejskog sveučilišta u Jerusolimu propagirali smo prošle godine kod bogoslovnih općina da se upišu u Zlatnu knjigu KKL-a. I onda se odazvao lijep broj općina. Koristeći se tim iskustvom mi smo tražili ove godine od svih općina, da stave u svoj godišnji budžet jednu subvenciju za KKL. Našemu pozivu odazvale su se niže navedene općine sa slijedećim iznosima: Veliki Bečkerek Dinara 15.000.Zagreb „ 10.000Beograd ašk. općina „ 3.000 Beograd sef. općina „ 3.000 Sarajevo sef. općina „ 3.000Požega „ 3.000.Vukovar „ 3.000 Senta „ 2.500. Vršac „ 2.500. Sarajevo ašk. općina „ 2.000 Priština „ 2.000 Bjelovar „ 1.000 Split „ ■ 1.000Križevci „ 1.000 Varaždin „ 1.000 Našice ~ 500 Slatina „ 500 Sisak „ 500 Djakovo „ 500.Čakovac „ 500 Brod na Savi „ 500 Lijepi taj uspjeh opravdava nadu, da će s vremenom sve bogoslovne općine u našoj državi dati stalnu godišnju subvenciju KKL-u i da će uprava moći računati s tim prinosima kao sa stalnim budžetskim prihodom. Od prigodnih sabirnih grana preostaje još Pinkas (Darovna knjiga). Ona još nije sasvim prodrla i mnoga se mjesta njome ne služe u dovoljnoj mjeri. Ovogodišnji rezultat pokazuje napredak za 40 posto (dinara 104.270.25 prema dinara 67.439. — u prošloj godini). Akcije nisu, kako smo to već razložili, imale uspjeha. Tako jeHerzl akcija donijela svega dinara 39.632.25, Hamiša asar bjšvat akcija dinara 17.709.75, otkup čestitanja dinara 10.484. —, Šav u o t-a kci ja dinara 3.369.75. Jedna se akcija sasvim zanemarila leg a t. Smatramo svojom dužnosti da skrenemo pažnju svih naših sumišljenika na ovu akciju, koja može KKL-u donijeti vanredno velike prihode. Sad je to pogotovo lako, kad se svaki može uz minimalnu premiju osigurati u korist KKL. Konačno treba da spomenemo najjaču našu sabirnu granu: darivanje zemlje. Ona se konstantno razvija, te je ove godine donijela din. 354.539.25 prema 278.59D.94 u prošloj godini. Preostaje još oa se pozabavimo s radom u po' jedinim pokrajinama i gradovima. Najbolji napredaK pokazuju Hrvatska, Slavonija i Medjemurje sa dinara 453.718.89 prema 316.429.61 u prošloj godini (47.06 posto), zatim Vojvodjna. koia je došla na drugo mjesto sa dinara 208.056./ 1 ' prema 113.900.10 (21.55 posto), Srbija sa dinara 203.166. prema dinara 184.233.75 u godini 5680 (21.03 posto) i B o s na i Hercegovina sa djn. 100.080.75 prema dinara 83.895. u prošloj godim (10.36 posto). Interesantnu sliku daju podaci pojedinih gr* l ' dova. Uprava imala je svoje povjerenike u 88 •mjesta, što znači višak od 20 mjesta prema prošloj godini, « kojima nam je uspjelo postaviti nova povjereništva i koja po prvi puta ulaze u našu statistiku. Od mjesta namaknula su 26 više od propisanoga kontingenta a36 mjesta ostala su ispod kontingenta. Ostalim mjestima još nije odredjen kontingent. Razmjeru 1 najljepši uspjeh postigla su ova mjesta: Star Beč e j, koji bez sumnje ima da zahvali povolp _ rezultat redovitom ispražnjivanju škrabica: Bro • na Savi, koji je i pored gubitka najjačih svojm porezovnika u ovoj godini povisio svoj kontingei (za 150 posto). Bilo bi vrlo interesantno, da se upo*•' v . ... * ♦ ’• 1

4

»ŽIDOV.

Broj 41