Жидов

jg rezultati pojedinih mjesta, ali bi nas to ovdje ■redaleko odvelo. Od gradova vodi Zagreb sa i; . iar a 208.311.37, zatim se redaju: Beograd sa nara 154.017. —, Nov i sad sa dinara 105.236. —, Sarajevo sa dinara 65.048.75. Problemu organiacije rada u velikim mjestima treba u narednoj goijiil posvetiti najveću pažnju, jer samo o rješenju pitanja zavisi, da li ćemo u narednoj godini namaknuti propisani kontingent.

Na početku šmo jubilarne godine, u kojoj Keren Kayemeth slavi 25 godina svoga opstanka Taj dogodjaj naći će spremno židovstvo cijeloga svijeta da ga dostojno proslavi. I jugoslavensko židovstvo treba da dolično učestvuje u toj proslavi. Uprava KKL izradila je velik radni plan zn ovu godinu, koja ima donijeti dvostruki iznos no prošla godina. Jubilarna godina treba da nam bude odlučnim poticajem za ustrajno nastojanje, plodonosan trud, oa se postignutim rezultatima übilježimo u živu istoriju Erec Jisraela. Jugoslavensko židovstvo imalo bi u ovoj godini da namakne iznos, koji je potrebit za sadjenje jedne šume To bi bio zadatak dostojan naše brojčane snage. Mi smo uvjereni, da možemo udovoljiti tome zadatku, bude li svaki cijonista vršio svoju dužnost, i bude ii barem jedan dan u godini posvetio radu za KKL. Velik broj suradnika sigurno je jamstvo za uspjeh. Shvate li sve mjesne organizacije i svi cijoniste ispravno svoju dužnost i porade li u vrijeme izmedju Hanuke i Hamiša asar bišvata isključivo za jubilarnu akciju KKL-a, postići ćemo cvoj ovogodišnji cilj i ispuniti obvezu svoju prema Oeulat haarec.

Dr. Alfred Singer,

SASTANAK DR. WEIZMANNA S MUSSOLINIJEM.

Pozitivan stav Mussolinija prema cijcnizmu. Rim, 4. oktobra. (JTA) Predsjednik Svjetske Cijonističke Organizacije dr. Hajim VVeizmann, koji se od nekoga vremena nalazi sa svojom porodicom na oporavku u Italiji, bio je ovih dana' u Rimu, gdje je posjetio talijanskoga ministra predsjednika Benita Mussolinija. Razgovor je trajao pola sata, a kretao se ako stava Italije prema izgradnji židovske narodne domaje u Palestini. Dr. VVeizmann ocrtao je gosp. Mussoliniju stanje u Palestini i prikazao mu odnošaj izmedju Arapa i Židova. Nakon toga razgovor je krenuo na pitanja trgovačkih veza izmedju Italije i Palestine. Oosp. Mussolini zahvalio se dr. VVeizmannu na čestitci, koju mu Je uputio povodom neuspjeha atentata u Rimu. Mussolini izjavio je svoje simpatije za cijonistički pokret. Židovska općina u Rimu priredila je dr. Weizmannu pozdravnu svečanost u sinagozi. POLAZAK DR. VVEIZMANNA U AMERIKU. London, 5. oktobra. (JTA) Dne 23. oktobra nastupit će dr. VVeizmann, predsjednik Svjetske Cijonistioke Organizacije već dulje vremena planirani put u Udružene Države Sjeverne Amerike.

ORGANIZACIJA ŽIDOVA U AMERICI.

Pregled njihovoga stanja i rada' povodom izložbe u FiladelHjL Filadelfija, 1. oktobra 1926, (JTA) Na izložbi u Filadelfiji imadu i Američki Židovi svoj odio, u kojem ima da se prikaže uloga američkih Židova u životu Udruženih Država. Ovdje su sabrane razEčite statističke tabele o američkim Židovima. Židovi u Udruženim Državama imadu 108 različitih organizacija. U tim je organizacijama okupljeno 3 milijuna i 600 hiljada Židova. 16 vjcskih organizacija okuplja 325.000 članova, 15 odgojnih organizacija imade 30.000 članova, 17 pripomoćnih, organizacija broji 381.500 članova, 1-7 loža ima otprilike 440.000 članova, 28 bratimstva 21,500 članova, 4 velike organizacije za pomaganje Židova u inostranstvu broje kojih 500 hiljada članova, 12 udruženja za izgradnju Palestine imadu 105.000 članova, 5 gospodarskih društava ima 100 hiljada članova. Izložba nastoji da različitim prikazima pokaže, koji je uticaj imao etički nauk staroga zavjeta na američku demokraciju. Naglašava se, da je židovstvo u Udruženim Državama stvorilo centar židovske nauke i učenjaštva, i da se tuđe izdaje najviše knjiga židovske sadržine.

SABOTINSKI NE SMIJE DA DRŽI GOVORE NA SVEUČILIŠTU U JERUSOLIMU.

Upravni komitej Hebrejskoga Univerziteta • u Jemsojinm •odbio je zamolbu predsjedništva revizionističke stranke, da ■dopusti njenom vodiji, gosp. Žahotinsk,ome, koji je nedavno stigao u Palestinu, da u sveučilišnoj zgrada održi zbor. Organizacija 0110111513 revizionista obratila se dr. Weizmannu 3a zamolbom da interverliše u toj stvari.

U posljednjim hrvalačkim natjecanjima 11 hrvalačkih momčadi u Austriji osvojila je prvenstvo sekcija športskoga kluba »Hakoaha« ii Beču. Konačnu pobjedu za momčad »Hakoaha« izvojštio je inženijer Kadmon, koji je pobijedio austrijskoga šampiona i evropskoga majstora Ludvviga Šesta.

Konferencija cijon. žena Jugoslavije

U nedjelju, dne 17. o. mj. u 5 sati poslije podne održavat će se u Zagrebu sastanak c.jon. žena, na koji se pozivlju sve sumišijenice. (Mjesto sastanka objavit će se na Sav. Vijeću), Dnevni je red konierenc.je: a) Referat o ciljevima i zadaćama posebne ženske Jjonističke organizacije; b) Predloži za organizaciju; c) Debata o predlozima; d) Zaključci. Svrha je ovoga sastanka, da ispuni prazninu u našem cijonističkom radu, te da pokretu pribavi nadasve vrijednu i potrebnu sarađnju židovskih žena. Obzirom na važnost zadaće očekujemo što veći odziv. Pripravni odbor za Org. Cijon. Žena u kralj. SHS.

Organizovanje naših cijonističkih žena.

Olkada postoji, cijonistički pokret, vazda su u njemu surađivale i žene. Kako u galutskom radu, tako i praktično kao radnice, halucot u Palestini. To je posve naravna stvar i drukčije ne bi mogli ni zamisliti cijonistički rad. Pravni položaj židovske žene u pojedinim zemljama mnogo je utjecao na način i opseg te suradnje. Tokom decenija taj se je položaj mijenjao a usporedo s tim mijenjao se i način suradnje u cijonističkom pokretu. Općeniti ženski pokret, koji ide za ostvarenjem političke i pravne ravnopravnosti žena ; muškaraca nije ostao bez utjecaja i na židovske žene. Sve veći krugovi židovskih žena ostavljaju uski djelokrug majke i žene, da se posvete studijama na univerzitetima i da svoje znanje i sposobnosti posvete općenitosti. I sigurno nijesu imena židovskih žena rijetka među tim pobornicama za ženska prava. Za cijonistički pokret bio je ovaj ženski pokret sigurno od velike važnosti. Mnoge su odvažite djevojke, zadojene tim idejama o slobodi i ravnopravnosti žena, ostavile svoje domove protiv želje svojih roditelja i uz svoje muške drugove postale vrijedne pionirke obnove naroda i zemlje. Razvitkom cijonistiakog pokreta, a naročito naglim razvitkom kolonizacije Palestine, malo pomalo javilo se i ondje žensko pitanje. Velika imigracija, koja je u zadnjih nekoliko godina uslijedila, donijela je u zemlju i velik broj posve samostalnih žena. Dok je prije rata i u prvo vrijeme poslije rata bilo tako, da su djevojke većinom polazile na sigurna mjesta u kvuce ili kolonije, sada su počele dolaziti bez naročite priprave, a i ne znajući što će i gdje raditi. Cijonistička organizacija brinula se za njih isto kao i za muške imigrante, no brzo se pokazalo, da Cijonistička Organizacija sama ne može da dobro i temeljito riješi sve teže probleme žene i radnice u Palestini. Nastala su društva i organizacije u samoj zemlji, a i u galuti ženske su cijonističke organizacije preuzele brigu oko halucot, njihove priprave za Palestinu i uopće oko svih naročito ženskih pitanja. Internacijonalni karakter toga rada donio je sa sobom kao nužnu posljedicu savez svih cijonističkih ženskih organizacija svijeta, kpji je pred šest godina stvoren u Londonu. Poznat je pod imenom Womens International Zionist Organisation. Hebrejski; Histadrut Olamit l’našim ivriot. Krajnje je vrijeme, da se i cijonističke žene u Jugoslaviji pridruže toj organizaciji, te da svojim radom pomognu njena nastojanja. Najbolja prilika za sastanak žena Je ovogodišnje Savezno Vijeće. U tu svrhu odlučio je Radni Odbor da se održi naročiti referat o radu žene. Pripravni odbor za tu organizaciju sazvao je konferencu cijonističkih žena za nedjelju 17. o. mj., kada će, nadamo se, mnoge žene iz svih gradova države biti u Zagrebu. Tom zgodom valja udariti temelje sistematskom efektivnom i odgojnom cijonističkom radu židovskih žena u Jugoslaviji.

JulaWe i n e r.

ŽIDOVI NA VISOKIM ŠKOLAMA U BEČU.

Dr. Leoi Goldhammer nastavlja u »Wiener Morgenzeitungu« objavljivanje interesantnih podataka u bečkim Židovima. Prema njegovim podacima studiralo je u školskoj godini 1925.—26. na bečkoj univerzi: na fakultetu za državne znanosti 669 Židova i 2059 nežidova; na filozofskom fakultetu 774 Židova i 3139 nežidova: na medicinskom fakultetu 816 Židova i 1559 nežidova. Na tehničkoj visokoj školi bilo je u toj godini upisano 723 Židova a svih je studenata bilo 3677. 0 ostalim školama poznati su tek podaci iz godine 1924. Te je godine na poljoprivrednoj visokoj školi studiralo 1305 studenata, Od tih je bilo samo 13 Židova. Na visokoj školi za trgovinu i promet bilo .je svega 1345 studenata a od tih 934 Židova. Na veterinarskoj visokoj školi bilo je svega 552 studenta a medju ovima 27 Židova.

Naš osnovni problem

Jedna od dobrih strana Saveznog Veća je i ta, da ono, bar jednom u godini, navodi na ozbiljnije razmišljanje o cionističkim problemima. Takvih je problema dosta u našem pokretu, To su obično oqi ko i redovno dolaze na diskusiju svakog Saveznog Veća. Pitanje Vojvodine aktiviranja i osveštavanja vojvodjanskih Jevreja, danas je ne manje aktuelno nego pre 6 godina. Ni za korak se nije išlo dalje. Problem Južne Srbije biće i ove godine jedan od podnaslova organizacionog referata. Pa drugi problemi: slaba konstrukcija mesnih organizacija, slaba povezanost saveznih jedinica. Naravno, da apstrahujemo pitanja koja čine deo integralnog, svetskog cionizma. Ova i druga pitanja jasno kazuju da se mora više raditi za cionizam u našoj zemlji. Zato ovogodišnje Savezno Veće treba da bude nešto ozbiljnog hladnog i trezvenog rasudjivanja. Ma koliko jedna snažna manifestacija, ma koliko jedan formalno zvaničan skup, Savezno Veće je dužno da uzme u ozbiljnu diskusiju sva ona pitanja, koja već godinama čekaju svoje rešenje. Ali od svih problema imamo jedan osnovni, najhitniji. To je problem cionističke propagande. Cionistička propaganda, stvaranje i jačanje cionističke svesti, je naš osnovni problem. To je širenje ideje. To je ono što se u predratnim omladinskim udruženjima zvalo budjenje nacionalne svesti. Ovo je polje najmanje obradjeno u našem, pokretu. To je ono što ne dostaje našem jevrejskom življu ne samo u Vojvodini i u Južnoj Srbiji, već u svima mestima, više ili manje. Cionizam kao ideja, svest; kao aktivnost i pokret; kao problem, potreba, nužnost; cionizam izražen u ma kora bilo p.ojmu, u kakvoj bilo manifestaciji slab je u našoj zemlji. Kod nas se cionistički pokret smatra kao stvar ne drugoga već pćtoga reda. Nije reč o pojedincima i malim grupama. Govor je o opštem shvatanju našeg sveta koji ne zna ni iz daleka značaj savremenog cionističkog pokreta, ni suštinu njegovu, ni njegovu vrednost. Onaj koji realno gleda na stvari zna da svi ne mogu biti cioristi iz dubokog übedjenja i čvrstog uverenja. Ali se traži jača cionistička svest, veće razurnevanje za pokret, dublje osećanje za cionizam. Naš svet je prijemljiv za naš cionistički pokret. U njemu je urodjena latentna sklonost za cionizam. Ne mora toi biti uvek najčistiji nacionalni osećaj. Ne smeta da su motivi drugi, verski, tradicionalni, nešto po instinktu. Ali sve to nema nikakve vrednosti, ako. se ta sklonost ne razvija, jača, vaspitava Ako joj se ne da jedan pravac, odredjena forma. Ako je Savezno Veće rekapitulacija našeg rada ) onda treba da učinimo jedno priznanje; mi male, radimo za cionizam. U našem pokretu, u nas, učestvuje nedovoljan broj naših ljudi, naše inteligencije. Tu leži jedan od glavnih uzroka naših uvek osrednjih uspeha, U našoj nedovoljnoj aktivnosti, u našem diletantskom i amaterskom shvatanju monizma. Valja tražiti uzrok, da je cionistički pokret kod nas slab. Kod naše inteligencije često se nailazi na mišl' enje, da je dovoljno ako se monizmom bavi samo omladina. Kao da je cionizam sport! »Zar se vi još bavite cionizmom?« zapitaće Vas koji svršeni lekar ih advokat, od čijeg oduševljenja niste mogli da dišete, dok je bio u akademskom društvu! Naš osnovni problem: cionistička propaganda, je u tesnoj vezi sa pitanjem prikupljanja cionističkih snaga. Mi nismo ništa uradili da nam se po<vrate toliki intelektualci, kolji su Ispali iz naših redova, Ko je sve još aktivan u pokretu od starijih negdašnjih članova naših akademskih društava? Njihovo odsustvo, a i njihov značaj mogao se utvrditi naročito u ijarskoj akciji. Na listi onih koji su učestvovali u toj akciji bila su sve poznata, ista imena. Glavno je što ne činimoi ozbiljne pokušaje da ih pozovemo na saradnju. Prigovoriće se možda, i ne bez da je lako činiti konstatacije i utvrditi činjenice. Ali kako će se stvarno rešiti problem cionističkog idejnog rada? Idejno; vaspitanje, kao i svako drugo, nije stvar trenutaka. To je duži proces, Kodl omladine ono znači stvaranje cionističkih generacija. Kod starijih ono se sastoji u stalnom održavanju živog interesa za sve što je cionističke. Cionizam i kao pokret i kao ideju treba postaviti kod nas na svoje pravo, odgovarajuće mesto. Cionistički rad ima se dovesti u sklad sa radom za lokalne i humane ustanove na taj način, što će se cionističkim naporima dati veći značaj d prava vrednost. U tom cilju treba jačati i ideju i praktičan rad. Idejni rad je u stalnom obaveštavanju gradjanstva. Ne samo u mesecu. djaru. Metode su poznate; govori, predavanja, listovi, brošure i filmovi. Prema prilikama i mogućnostima u pojedinim mestima. Drugih načina nema. Zatim veće interesovanje cionista za opštinske poslove, za pojedine kulturne i humane ustanove u kojima će svojim marljivim radom učiniti, da se oseti koristan uticaj ciondzma u cilju povremene zajedničke sanadnje. Cionizam se ima tako uneti u opšti jevrejski javni rad. Ali pre svega, idejni rad ima da obuhvati omladinu. Ona, u mesto komplikovanih problema galuto-centrizma i palestipo-centrizma, koje razume desetak omladinaca | dok omladinska udruženja spavaju mrtvim snom, treba da primi ciondzam za osnovu svoga rada. Cionističke organizacije su dužne da> budu u najužoj vezi sa omladinskim društvima. Svaki uticaj starijih koji ide za stvaranjem cionističkih generacija, treba da se oseti u omladinskom radu. Ovo bi bili opšti osnovi jednog programa cionističkog idejnog rada kod nas. Isticanjem tog osnovnog problema nije se ni u jednom trenutku htelo da umanji važnost praktičnog rada za cionističke fondove. Na protiv, Shvatanje ovog rada imaju uvek oni, koji žele da to dovedu u sklad sa. radom za ideju. Ah l je nesumnjivo, da se meće ništa raditi za taj osnovni problem, ako se ne pristupi prethodnom radu; radu na prikupljanju cionističkih snaga. Zvanrčnim pozivima ili ličnim uticajem pojedinaca, imaju še pozvati u naše redove, na saradnju, pre svega intelektualci, kuji mogu doprineti širenju cionizma kod nas. I na posletku, samo tako udruženim snagama moći ćemo da odgovorimo zahtevima svetskog cionističkog pokreta. Beograd.

David A, A1 kal a j.

Broj 4L

IZVJEŠTAJI BLAGAJNIKA I ORGANIZACIONOG REFERENTA IZLAZE U NAREDNOM BROJU,

5

Slušajte RADIO koncerte na SILVERTOWN aparat'ma. Uootrebljujte samo originalne ENGLESKE TUDOR akumulatore Radio Silvertown. Sajmište 56. Telefon 23-60.