Жидов

;titna. Morao sam nažalost otputovati prije svršetka, t lj je već onda bilo jasno, da današnje stanje u PaeStini bezuvjetno traži goleipo povećanje kapitala, ;o jim će se omogućiti sistematska kolonizacija. Podalo se jasno i to, da nas mandalarna vlast mora i mnogo većoj mjeri pomagati, da bi udovoljila uvjetna, pod kojima je dobila mandat. Taj je cilj pred nama i mi ga hoćemo ostvariti, ji ne smijemo nikad zaboraviti pravi omjer snaga, floramo se čuvati šovinizma, koji uspavljuje osjećaj a proporcije snaga. Kad bi Grčka htjela da protetira i i da se tuži na Englesku, lakše bismo razunjeli, koliko ima u tome komike. Mi se možemo da lozovemo samo na ćudorednu istinu svojih zahtjeva, ji u svakom momentu treba istom da se pita, koje i upravo ćudoredni zahtjev, i obično taj ćudoredni ahtjev ne može da prevlada nad realnim snagama. Naš je cilj velika i m i g r a c i ja, kojui moamo osigurati političkim radom. Kad tražimo iseobu od 30.000 ljudi na godinu, mora nam biti asno, zašto postavljamo taj cilj: jer se naše političko nišljenje izmijenilo. Dok smo prije rata mislili, da :a ostvarenje cijonizma imademo neograničene ro:ove, da je svejedno, hoćemo li izgraditi domaju za leset ili za sto godina, dotle smo iza rata, naročito ipoznavši arapsko pitanje, došli do spoznaje, la je vrijeme ograničeno. U Palestini radi vrijeme iroliv nas. Realizacija cijonizma je pitanje nastajnih (o—3o godina. Nije tek politička fraza, nego duboka ipoznaja stvarnosti, kad kažemo, da je ostvarenje :ijonizma naša zadaća, da ne možemo čekati drugi araštaj. Arapski svijet, a naročito i Arapi Palestine azvijaju se vanredno brzo. Taj pokret zajedno s goemim porastom Arapa gone nas na što brže z v r š e n j e cilja. Moramo dakle da se ispitamo, pa ćemo vidjeti, ia imamo snage za ostvarenje cijonizma kao poliičko-kolonizatorne akcije u dogledno vrijeme. Prije ;vega moramo ustanoviti, da smo u ovih pet pri»ravnih godina stvorili u Palestini mnogošta »ozitivno. Dok je prije rata broj useljenika bio 3.0()0 ljudi na godinu, dotle se u godinama 1921. io 1923. useljavalo B—lo8 —10 hiljada ljudi, u godini 1924. 13.000, a u 1925. 33.000. Dok smo prije rata bili samo jedna dvanaestina pučanstva od 750.000 duša, iotle smo sad s 160.000 Židova jedna šestina Hičanstva od 920.000 duša. Ako promotrimo budžet, )nda ćemo vidjeti, da su iznosi porasli od 4.000 funti ia godinu na pola milijuna funti. To ne znači samo )ovišenje energija, napredak u organizatornom radu, ie,?o to u prvom redu znači jačanje osjećaja odgovornosti, koji se dokumentira u financij. lavanju. Mi smo istom iza rata izgradili kolonizatornu upravu. U to su vrijeme stvoreni odjeli za zdravstvo, školstvo i za halučki pokret. Iza rata nastao jc Keren Hajesod, umnogostručeni su prinosi (eren Kajemeta. Sve to nije samo organizacija i gradnja institucija, nego je izričaj duhovnih veza 1 demajom. Danas imademo po svijetu omladine, ! °ia raste ui uvjerenju, da će i život svoj posvetiti šestini, jer je čvrsto povezana s halucijutom. To su pozitivni uspjesi, koji nam se uka!u.iu, kad se pitamo, hoćemo li u srazmjerno kratkome vremenu od petnaest do dvadeset godina moći u šestini da stvorimo većinu. A što je s krizom, koja sad vlada u zemlji. Spomenuo sam, da se 1925. godine uselilo u zemlju 33 %đe ljudi. Ova nas brojka ne smije zavesti. Svi da u Palestini imade nezaposlenosti, koja nam mnogo brige. Vi znate i to, da se počinju iu di vraćati iz Palestine, i da je broj emigranata V) Prilici jednak broju useljenika. Ali treba isto tako i to, da kriza u Palestini u biti svojoj i nije ° s Podarska kriza. Gospodarska kriza nan optoku krvi samoga gospodarskoga organa. Toga u Palestini nije moglo da bude već i ato > jer useljenici nijesu postali dio ' a 'istinskoga gospodarstva. Zbog toga 1 Nemarno židovsku gospodarsku krizu, nego krizu Velika imigracija 1925. više nam je ško!'a nego koristila, jer je bila- nesistematska. Ova gracija nije nastala po nama, nego protivu nas. 1 i© nijesmo izazvali, i ako držimo imigraciju u lfTle broju potrebnom. Ona je došla sama od sebe, f 3r) elementarna pojava, pa je bila veličajan fenoElementi, koje je ova imigracija unijela u dodjoše gonjeni čežnjom za Palestinom, ali Vi še tjerani gospodarskim prilikama u Poljskoj.

Imigracija od 30.000 moguća je samo onda, ako naj- ] manje 20—30 postotaka predie u zemljoradnju, jer j se samo tako može da stvori nutarnje tržište. Osim toga u Palesiini ne može v;še od 15 posto židovskih stanovnika da se smjesti u trgovini, a taj je broj već odavno premašen. Jasno je, da glavno težište našega rada mora da bude preloženo u zemljoradnju. Hoćemo li pak, da od 6.0U0 porodica t. j. 30.000 useljenika pređje u zemljoradnju 25 posto, t. j. 1.500 porodica, treba nam 1,500.000 funti. da će trećinu ove sume ponijeti iseljenici, da ćemo 300 do 400 hiljada funti nabaviti na temelju poslovnoga kredita, ostaje još uvijek svota od 700—800 hiljada funti, koje mora Keren Hajesod investirati. To je jednostavan račun, koji je svima razumljiv. Upravo zbog nedostatka dovoljnih sredstava nijesmo mogli financirati četvrtu aliju, pa se ona nije mogla da ukorijeni u zemlji. Zbog toga smatramo tu aliju prekidom našega kolonizatoruoga rada, ona je bila medjuigra. Povučemo li f a c i t iz našega pravog rada, konstatiramo, da je Židov podesan za rad u Palestini i daje Palestina pored svih teškoća podesna za židovsku kolonizaciju. Najveći je pozitivum naših pripravnih godina, jasna spoznaja: možemo sagraditi Palestinu; izgradnja je danas samo pitanje n o v ca. Sad treba provesti realan rad. Imademo u Palestini tip haluca, pionira novoga života, koji nam potvrdjuje istinitost cijonističke ideje. Ima samo jedno pitanje: kako ćemo nasmoći sredstva, zafinanciranje toga rada. To pitanje može da riješi samo snažna Cijonistička Organizacija i svaki njen pojedini član, koji se osjeća odgovoran. Treba da ojača propaganda za Keren Hajesod, treba da se iznova izgradi naša organizaciji, Cijonistička Organizacija imade dva izvora snage. Uz palestinsku zb iju hrani se ona galutskim cijonizmom, koji nastaje galutskim doživljajem. Treba opet da svaki pojedinac osjeti veliku nesigurnost židovske pozicije, duhovno židovskoga bitka. Treba da riješimo p.tanje, što će da bude iz židovstva nastajne generacije, pa makar ona naučila da izgovori nekoliko hebrejskih riječi. Treba da započnemo intenzivnim cijonističkim kulturnim radom, kojemu će biti ciljem budjenje ljubavi zai židovstvo. Nije više dovoljan apstraktni cijonizam formalne .nacionalne ideje, jer se on ne može održati bez vezanja s nečim jakim i realnim. U jednu ruku treba da se povežemo s Erec Jisraelom, a u drugu ruku s narodnom kulturom. Cijonistička Organizacija mora da sveže ove dvije snage, kako bi omogućila cijonistima dijaspore, da svom snagom saradjuju u obnovnom djelu. Ato obnovno djelo zadatak je naših dana, i ne da se odgoditi. Ne naselimo li u nastajna dva desetljeća dovoljno velik broj Židova u Palestini, propast će Herzlov politički cijonizam, a onda može da ostane samo mesijanska čežnja za domajom. Za to djelo treba nam ne samo golemih organizatormh snaga, nego i mnogo osjećaja. Ne smijemo da budemo samo organizacija, nego treba da budemo velika bratska zajednica, koja teži za ostvarenjem velikoga cilja. Sadašnja s.tuiacija u cijonizmu vrlo je teška. Ne ću nikako da Vas gonim u zanos i opojenost, koja je na koncu konca zadovoljstvo samim sobom. Htio sam, da osjetite, koliko još imamo, koliko još imate Vi cijonisti Jugoslavije da izvršite. Stručnjaci su ispitivali, da M bi bilo bolje, da se sistem Keren Ha jesoda zamijeni sistemom poslova.h kredita. Što su poslovniji bili stručnjaci, to su odlučnije izrekli tvrdnju, koju VT.m isporučujem; Keren Hajesod je je d i n i put. Stoga mora svaki naš govor da završi pozivom za Keren Hajesod. On ima da postane ono, što smo zamišljali prije njegova osnivanja: osnovni fond na principu maasera. Egzekutiva Vas pozivlje, da izvršite dužnost, da povećate rad, koji će dovesti do konačnoga ci ja.

Odlučeno je s odobravanjem da se od a« a Iju ovi brzojavi: Dvorskoj Kancelariji Njegovoga Veličanstva kralja Aleksandra Prvoga, Beograd. Vaše Veličanstvo! U ime cionista Kraljevine Srba ( Hrvata i Slovenaca okupljenih na njihovom godišnjem Vijeću u Zagrebu isporučujem Vam oduševljeni izričaj potpune privrženosti. Predsjednik dr. David Alkalaj. Egzekutivi Svjetske Cijonističke Organizacije, London. Izričemo priznanje Vašemu dosadašnjemu radu. Očekujemo übuduće posvemašnji uspjeh Vaših nastojanja, pri čemu Vam obećajemo predanu sarađnju. Doktor Alkalaj. Doktor Hugo Spitzer, Osijek. Savezno Vijeće žaleći duboko odsutnost svoga začasnoga predsjednika topilo ga pozdravlja sa željom za što skorije ozdravljenje. Doktor Alkalaj. Jugoslavensko Halučko Naselje, Palestina. Iskreno se radujemo da su svi napori konačno urodili uspješnim osnivanjem Mošav Jugoslavija. Cijoniste Jugoslavije izriču nadu, da će naši haiuci i na svom tlu pokazati onu divnu ustrajnost i predanost, kojom su se u sve teško vrijeme do danas odlikovali. Doktor Alkalaj. Direktorij Keren Hajesoda, London. Od Direktorija pouzdano očekujemo doraslost presudnim časovima, koje proživljava .obnovno- djelo u Palestini. Stavljamo sve svoje sile na raspoloženje. Doktor Alkalaj. Hanhala Keren Kajemet Lejisrael, Jerusolim. Cijoniste sakupljeni na svom Vijeću pozdravljajući Vas raduju se srdačno zajedničkome napretku i Vašoj pomoći pri osnivanju Mošav Jugoslavija. Obećaju u jubilarnoj godini punu sarađnju. Doktor Alkalaj. # Nakon toga zaključuje predsjednik sjednicu i zakazuje drugu za poslije podne u 3 sata. NEDJELJA, DNE 17. OKTOBRA POSLIJE PODNE. U 3 sata poslije podne otvara predsjednik g. dr, David Alkalaj sjednicu i daje riječ tajniku gosp. Steineru, da predloži lica za bilježnike Vijeća. Izabrana su ova gospođa: Vukoslav Njemirovski, dr, Cvi Rothmuller i dr. Rafailo Rubenović. Na prijedlog tajnika izabrana su u verilikacioni odbor ova gospoda; Dr. Šalom Freiberger, David Hochner, dr. Žiga Kiši oki, Samuilo de Majo, Egon Pollak, ing. Oto Rechnitzer i dr. Cvi Rothmuller. Nakon izbora verifikadonoga odbora čita gosp, Steiner podnevnom poštom stigle pozdrave. Iza toga d.obiva opet riječ gosp. Steiner za referat

o cijoničkom pokretu i stanju pokreta kod nas

Gosp, Drago Steiner počinje hebrejski: Gospodine predsjedniče, gospodje i gospodo! Zadaća mi je, da Vam prikazem položaj cijon. pokreta po čitavoj diaspori, Palestini, a napose u našoj kraljevini. Nije lako stvoriti i izreći već danas sud o rezultatima našega pokreta, jer smo mi, sudionici njegovi i suviše blizi dogadjajima naših dana. Zbog manjka na potrebnoj udaljenosti od tih svagdanjih pojava ograničit ću se dakle, da Vas u glavnom samo izvijestim o stanju pokreta, da Vam podastrem izvještaj o dogadjajima u najbližoj prošlosti. Veseli me, da mogu da Vas izmjestim, da je pokret uznapredovao unatoč svih poteškoća, što nam se suprotstavljahu u politiSkotn pravcu. Na mnogim krajevima svijeta pogoršao se položaj Jevreja, ali unatoč tih velikih poteškoća u stanju smo, da upremo prstom na realne rezultate, S druge tačke gledišta van svake je sumnje, da se u životu jevr. naroda zapažaju znaci slabosti, koji su uzrokom mnogim nepodopštinama. Asimilacija nije jedini pojam u tom pogledu. Jevrejski narod u svom pretežitom dijelu nema pravoga shvatanja za vlastiti politički život. To je unutrašni, subjektivni razlog teškoćama o koje se spotičemo. Vanjski razlozi ) na koje nemamo mogućnosti, da uplivišemo na njih u ma kojem smislu, teškoće koje su nastale iz bezbroj razloga političkoga života cijeloga svijeta, objektivne su teškoće. Stoga ima da se na putu ostvarenja, naših nacijonaJnih nastojanja borimo s dvim pojavama: Objektivnom i subjektivnom činjenicom. Zatim (nas tavlja j u ći hrva t s k i): Ob j aktivna je poteškoća u sadašnjem cijonističfcom. pokretu to, što je on izvržen utjecajima sa strane, a jedan od glavnih utjecaja je gospodarska depresija gotovo u čitavom kulturnom svijetu. Ta gospodarska depresija djeluje na kolonizaciono djelo u Palestini toliko, što onemogućava namaknuće potrebnih sredstava za imigraciju i dobar kolonizatorni rad, problem, koji nas danas više zaokuplja nego ikada prije. Upravo ta objektivna činjenica, da se Palestina ne može oteti utjecajima izvana, što se tiče gospodarskog razvoja svoga, ta .objektivna činjenica pogoršala je jpš i ohladnila odnose ako se tako smijem izraziti engleske vlade konzervativaca, spram cionističke Egzekutive i Cijonističke Organizacije uopće. Vi ćete se sjećati izjava, što ih je u toku ove godine dao sekretar kolonija Amery u stvari Padestine ) koje sa nas se neugodno dojmile. Fakat jc, da je u Engleskoj na čelu vlada drugoga smjera nego što je prema nama bila prijašnja Mac Donalđdva, ko'a je u mnogo čemu podupirala naša nastojanja. To je opetovana istina, s kojom moramo da računamo i ona uvelike cteščava naše pozicije. Inače smo dodir,om s ostalim političarima svijet koji se najviše izražava u politici, Ikoja je označena radom

Broj 43.

»ŽIDOV«

3

Pounitßo na otpish 1 uz goto o kupujte i n;ručiij’e s?mo kod producenta dobijete na bol e t naisolidmje izrad.eno. sv>- vrsti spavaćih, ; edaćih go. spodsk h soha kao i pojedinih komada, te brijač -o g i dućinskcg nam eštaja. IVAN PLAFTARIĆ TRO N 8. (Kuća s kupo’om iza bi šeg cirkusa Kludsky)