Жидов

ge Naroda, odnosno u našem slučaju radom mandatarne komisije, naišli na objektivne poteškoće, koje nijesmo mogli uklonuti jer ne ovisi njihovo uklanjanje od naših sila. Već je u jutro g. Rosenbluth spomenuo peticiju Vad Leumi'a i kakav je učinak ona proizvela. Sigurno je u stanovitom smislu proizvela .obratan učinak od onoga, što smo mi očekivali. Učinila je naime dojam onakovih peticija, kakove podnose urodjcnici iz raznih zemalja, kad se tuže na upravu mandatarne vlasti, a koji učinak mi nismo htjeli da proizvede. Mi smo htjeli da se JevreJska Palestina usporedi s jednim kolonizatornim područjem kao što ga imadu mandatarne vlasti negdje u Africi, nego sm,o nastojali da delegacijom Vad Leumija dodjemo u kontakt sa cijelim političkim svijetom, koji imade veliku i odlučnu riječ u politici sviju naroda-. Nije potrebno da ovdje na široko obrazlažem ova pitanja. Ja sam ih iznio u tajničkom izvještaju objelodanjenu u »Židovu«. Htio bih još da spomenem da se odnošaj sa Sovjetskom Rusijom suviše zaoštrio time, što s jedne strane Rusija ne prestaje da progoni oijo-nističke radenike, što im i nadalje onemogućuje život šaljući ih u Sibiriju ili u ruske tamnice odnosno šaljući ih kako oni vele za kaznu u Palestinu. Vrjo je interesantno ako se pomisli, da je Rusija prva uspostavila trgovačke veze koje bi trebale da ožive trgovačke odnose izmedju Rusije i Palestine, da ta ista Rusija s druge strane potpiruje vatru kod naših protivnika. U prvom redu šovinistička nastojanja Arapa, a osim toga kod komunista (Mopsimj u Palestini; da Rusija potpiruje antibritansku a time i antičijonističku politiku, što nam je u mnogom škodilo u ugledu kod uprave zemlje i engleske kolonijalne politike uopće. I ako je bila to ista Rusija, koja hoće s jedne strane, da se s nama okoristi ostvarujući trgovačke .odnose izmediu nje i Palestine ipak on, s druge strane pod vidom svjetske revolucije vodi antičijonističku politiku potpirujući mržnju i šireći ponor između dvaju semitskih plemena: Jevreja- i Arapa. Dalje se ta ista Rusija ne žaca da stavlja na svoj stijeg kolonizovanje Jevre a na Krimu. S općeg čovječanskog gledišta mi smo imali prilike da taj problem prosudimo i da o njemu čujemo mišljenja, pro i c.ontra. Medjutim izgleda da je jevrejskim komunistima u Rusiji stalo do toga, da svijetu dokažu da je jedino rješenje jevrejskog pitana Kolonizacija Krima da je koloni za čila Palestine stvarno jedno priklonjenje britanskom imperijalizmu stoga i nejevrejska pojava. Ovim pojavama pridolaze još neke. Ja ću ih samo ukratko nabrojiti. To je u prvom redu Madjarska, gdje cijonistički pokret ioš uvijek nije legalizovan, odnosno-, gdje je zabranjeno svako cijonističko djelovanje. A ipak je u toj Madjarskpj UsiSkin mogao da radi, a mogao je i Frieđmann da radi za Keren Hajescd. Izgleda da su se okolnosti ipak nešto popravile. Čuli smo prije nekoga vremena o dogadjajima u Harbinu, koji su od manje važnosti ali su ipak značajni, kad su i na tako dalekom Istoku mogući. Turska je još uvijek intrasigentna spram naših nacionalnih nastajanja, što je i prirodna stvar ako se pomisli stav Turske spram Engleske i na to, da je Palestina jedan dio bivše oitomanske carevine. Stoga je još danas cijonistički rad u Turskoj posvema nemoguć. Ono što sam nazvao subjektivnim poteškoćama, a što bi se u političkom životu dalo izraziti, poteškoćama »unutar cijonističke organizacije« i »unutar Jevrejstva« to je pitanje J-e-wisb Agency. Ja mislim da je pitanje Jewish Agency kako nam danas predleži pitanje pristupa američkih Jevreja-necijonista obnovnom radu Palestine. Od svih drugih zemalja zaista nitko ne dolazi toliko u obzir da na to formalno dade svoj pristanak stupivši u nj. Ali ova subjektivna poteškoća opet je jedan znak, da židovski narod l u različitim, mnogim svojim dijelovima nije dozreo da spozna sopstvenu političku važnost svoju pri osnivanju vlastite domovine. Zaista nema mnogo- naroda, koji imadu toliko malo političkoga smisla za izgradnju svoje domovine, kao židovski nar,od. Prema zadn'im vijestima pokušat će se ponovna, da se predohije veliko američko židovstvo za rad u Jewdsh Agency, bilo stvarno za Keren Ha'esod bilo f,ormalno i pod uvjetima kao što su iznešeni za pristup u Jewish Agency. U tu svrhu stojimo pred novom erom, pred erom, koja će se započeti izlaskom Weizmanna, Samuela i Arlosoroffa u Ameriku, da se ukloni ta subjektivna poteškoća f ta subjektivna nemoć jevrejskoga naroda. Da se bar na taj način pokuša umanjiti to stalno zlo. Upravo s toga razloga i spoznajnći zamasi tost čitave te akcije djonistićka egzekutiva proglasila je u prošloj radnoj godini potrebu organizovanog rada u intenzivnijem smislu nego do sada, proglasivši mjesec Ijar, mjesecom organizovanja. Ja se ne ću dalje da zadržim na tom radu, tek ću da konstatiram, da i ako se dosada nisu postigli željeni uspjesi, da to nije razlog da -klonemo i da odustanemo na putu riko jačanja naših organizacija. Potrebno je, da se ustanove mjeseca Ijara prošire na čitavu godinu, da svi djoniste, kojima je stalo da se širi i jaca cijonistička .organizacija, nadju izričaja svojoj težnji. Još je prim er subjektivne nemoći jevrejskog nar,oda sama cijonistička organizacija. Bečki kongres, koji je zaista označio najveću borbu unutar cijonističkih redova dosada, borbu partijsku a možda i ne toliko ideološku i drugo, nepopunjenje egzekutive kroz gotovo tri četvrtine godine. Svakome mož e da bude -prilično jasno što to znači, a svaki od nas znade što znači, ako u cijon. vodstvu ne rade muževi kao što su dr. \rtur Ruppin i van Vrieslanđ, koji su zvani, da za taj rad budu .odgovorni, a koji vođe kolonizaciju i imigraciu u Palestini. 0 Palestini, gospođo, -o njoj smo danas mnogo čuli i nema razloga da ja ovdje duljim. Znate da je glavni uzrok palestinske krize zaostajanje pošiljanja novca iz Poljske. Većina četvrte ali Je sastoji se iz srednjega staleža, koji je sva svoja kapitalija trebao da prenese. To nije učinjeno najednoč, nego se je to radilo postepeno.. Medjutim u Poljskoj došlo je do ekonomske depresije, i zato je u znatnoj mjeri kolonizacija Palestine stradala, jer je bila ovisna o tome staležu. Kroz to nastala je i u -svim drugim slojevima Palestine kriza. Efekat znamo: 7 do 10 hiljada nezaposlenih. To za židovsku) Palestinu znači mnogo. Vi ćete danas imati prilike, da čujete i izvještaj raznih institucija. Ja sam htio samo- da podsjetim na neke statističke podatke. Da Vas podsjetim na to, da je Keren Ha-

jesod sakupio do sada oko 2 i pol milijuna funti ( što znači u j našoj valuti oko 700 miilijona dinara. To je svota, koja izgleda na prvi pogled golema, ali ne smijete zaboraviti da se tu radi 0 počecima: o osušivanu močvara, gradjenju osnovnoga kamena nove domaje, da se novac investirao u stvari koje su nenadoknadive za te krajeve. Ako se samo može (pomisliti da bi se kraj, gdje mi živimo, počeo iznova da gradi, kolike bi to svote iziskivalo? Ne smijemo se zato čuditi, ako svota izgleda velika a u stvari nije takova. Ali činjenica, da još uvijek ne dostaje sredstava razlog je, da nastaje kriza. Kada bi tih sredstava bilo, ne bi bilo krize ni kod kolonizacije ni kod emigracije. Ovako smo ovisni upravo o tim prihodima koje malo po malo skupljamo da ih upotrebimo za ciljeve izgradnje. Keren Kajemet pokazao je lijepe rezultate. U njegovom posjedu nalazi se oko 200 hiljada dunuma zemlje u Palestini. Jedan dunum ima 920 kvadratnih metara te prema tome ovaj kompleks nije tako veliki ako se pomisli, da čitava Palestina ima 19 i pol milijuna dunuma. U pos'edu Keren Kajemeta nalazi se samo 200 hiljada. Ova činjenica daje nam povoda da pomislimo na to, kako da svoje radove oko Keren Kajemeta i Keren Hajesoda inteziviramo. Zato treba da saslušate referate 1 da stvorite zaključke koji će ići onamo da se ppvećaju prihodi ovih naših institucija, te da i mi damo. svoj obol za povećanje zemljišta i omogućimo kolonizaciju Palestine, Kod nas prihodi za Keren Kajemet napreduju. Naprotiv kod velikih centara oni pokazuju nazadak. Jedno je ipak jasno, a to je, da nijesmo napredovali u okupiranju novoga zemljišta. Keren Kajemet .obvezao se je toliko u prošlim godinama da nije bioi u stanju da te obaveze ispuni. To znači, da je ,on prihode, koj su ove godine sakupljani upotrebljavao većinom za pokriće svojih obaveza iz prošlih godina, dok je neznatan dio, upotrebio za kupovanu novih zemljišta, a medju njima i za kupnju zemljišta jugoslavenskog mošava. To su naše subjektivne i objektivne poteškoće, a sada da s osvrnemo na uspjehe našega rada. Ponajprije imamo da zabilježimo činjenicu da smo kod nas dobili izjavu od ministra vanjlskih poslova dra. Ninčića kojom potvrdjuje prijašnju izjavu dra. Milenka Vesndća u pogledu priznanja i potpore cijonistiSkog pokreta. Ovu izjavu imamo da zabilježimo kao politički uspjeh našega pokreta. Iza ove izjave slijedile su mnoge druge. Prilikom sastanka dr. Weizmanna sa predstavnicima. Italije i Francuske imali smo prilike da čujemo najveće garancije i najbolje osiguranje i simpatije za cijonistički pokret. Ja ovdje to ne ću sve da nabrajam. Ima još jedna interesantna pojava u našem političkom životu, a to je sastanak dra. Weizmanna sa de Jouvenelom, francuskim guvernerom Sirije. Na prvi pogled je izgledalo mnogo se o tome govorilo da se tu radi o nekim »šovinističkim namjerama« Jevreja | da se oni, koji nijesu kolonizirani u Palestini, koloniziraju u Siriji. U stvari, radilo se o jednoj aiktuelnoj teškoći, koja je nastala uslijed borba u Siriji, uslijed toga, što su izbjeglice iz Sirije prešle u Palestinu. Ali ije zaista pretresana mogućnost kolonizacije Haurana u slučaju kad bi uslijed vamskib prilika bilo Jevrejima nemoguće da rasele Palestinu i to u slučaju da se ne riješi povoljno arahski problem. Nadovezujući na štampani tajnički izvještaj ja ću da se svratim na prilike kod nas. Rad u prošloj godini može da se ocijeni povoljno. Svako vodstvo je svijesno da izvršenje zadataka koji su mu stavljeni u dužnost nije laka stvar i da treba mnogo i mnogo vremena da se oni izvrše . . . Prema tome nije uvcličavanje, ako velim, da je vodstvo svijesno da je poduzelo sve što bi moglo da unapredi ci on. život u našoj organizaciji te da se ojačaju stanice organizacije. Osim političkih izjava ministra vanjskih poslova treba da se zabilježi da su konačno potvrdjeni naši statuti. To možda za našu kraljevinu nije od velike važnosti, jer smo uvijek nalazila na razumijevanje kod zvaničnih krugova u pogledu rada, lađi svakako je dobro i po pokret korisno, ako se možemo iskazati jednom službenom potvrdom. Na koncu je ispravno, ako je naša organizacija kao talkova legalizovana. Za vrijeme Ijarske akcije posvećeno je mnogo pažnje mjesnim organizacijama. Zaista nije nikada do sada posvećivano toliko pažnje mjesnim organizacijama, niti raspačavanju šekela na lični način kao danas. Ako rezultati šekela nisu onoliki koliko bi se očekivalo to je s drugih razloga. Moramo si biti svijesni da taj rad ne može biti uspješan već u roku od jedne godine. Jedno uvelike faU jugoslavenskom cijonizmu. To je politička vaspitanost cijonista. Ono što vidimo u velikom opsegu kod svesvjetske Cijonističke Organizacije, što vidimo kod neuspjeha, ko'e smo doživili kod Saveza Naroda, kod mandatarne komisije, tu istu žalosnu činjenicu moramo da konslatujemo i kod nas za naše prilike.. Imade med;u nama cijonista, koji nemaju toliko političke vaspitanosti i discipline, a da bi znali, što .smiju a što ne smiju da. čine prote štujući. U našem cijomstičkom pokretu imade dva centrifugalna elementa a to su novosadski i sarajevski. Novi Sad u znak protesta iz ne znamo kojih razloga ne prisustvuje danas ovome vijeću. Ne može da shvati cijonističku. dužnost prema vodstvu. Druga je stvar nekoga kritikovati, a drugo je opstruirati protiv svoje organizacije, protiv samoga sebe. Ja držim da. .je potrebno da sc iznese sve da se vidi što je na stvari. Gospoda u Novom Sadu žele, a to je tenor svih njihovih protesta, da se osnuje distrikt za Vojvodinu. I ako to oni točno ne kažu, oni žele, da dokažu kako. .je u Vojvodini rad nemoguć ako nema distrikta. Mi smo imali prilike da vidimo da se za naše fondove uspješno radi i bez distrikta. Rezultati su za fondove u Novom Sadu zanijemi. Ali ne može se stvarati distrikt na najsigurnijoj bazi, ako nijesu uspjeli da se organizatora« aktivi već šalju proteste vodstvu, premda smo se na njih obraćali pismima i riječima, koje apsolutno nijesu uvažavali. Nakon svega toga ta gospoda konstatuju, da vodstvo u Zagrebu nije sposobno da se bavi prilikama u Vojvodini. Uvjeren sam gospodo, kad bi bilo dobre volje u cionista u Vo vođin. i Novom Sadu, da bi nestalo sumnje, da U ima ili. nema sposobnosti vodstva da vodi rad u Vojvodini.

'I reba više vb je kroz cijehi godinu, a ne samo prije. sastanfc, vijeća na kojem treba opstruirati protestima. Moje je mišj.. nje, da ćemo moći o posebnom dlstriktu govorim, ako oni pokažu, što su u stanju da rade, pa će prema tome vid» da d je uputno da li da se taj distrikt osnuje. Moglo b sv . komu ; 'sto tako pasti na um za svoju varošicu i i provlnciu da stavi ovJkove zahtjeve; troškovi administracije sumo bi se .povisili, vodstvo zemaljske organizacije ne bi ,;rn.lo siuge da s jednog mesta vodi i upravlja poslovanjem čitavoga s veza. Ne zaboravite još, da nas u čtavoj kraljevini i mj 00.000. Čemu da se još onda cijepamo! Drugo je važno pitanje sarajevsko. Neću da repilcfrani na napadaje izncšene lično na mene ili na RO u javnim istu. vima. Radni Odbor naći će način, da to učini sam. Osvrnut ću se samo na ono, što sam spomenuo u tiskanom f'zveštaja da sarajevski cijonisti jedinog i drugog tabora ne pokaznu politi čik 1 ,) vaspiitanje ine će da uoče, da postupaju kao dcca u neprestanim svolim kavgama. Jučer bilo je ovdje izračunano, da su tim svojim kavgama prouzrokovati tokom ovih godina Sto' se medjusobno kvače gubitak od po prilici -milijun dinara za naše institucije. Ako apstrahiramo sve druge momente, koji su već izneseni, ostajem kod toga, da se osudi inevasplitanost i manjak na disciplini jedne i druge grupe u Sarajevu. Ti ljudi misu mog i da zatome lične momente, pa da porade na u-napredjenju svih naših institucija. Radni Odbor i Savezni Odbor Ima će prilike, da svoj; mišljenje u formi rezolucije predlože, možda već u toku debate. Ne bih htio da provociram debatu koja bi se suvše otognulae Preostaie mi još da prozborim koju o omladinskom p . kretu kod nas. Pokret u početku bio je takav da je za našu cmladmu značio novi život.. Bila je to nova revolucicn -na ideja, koja ih je potpuno pnožela, aK medfutfm ne mogu a da ne konstafrem da vrijeme leti, da je od prvih početaka već prošlo sedam godina i da taj pokret To znači da se ispaljuju razne struje i razna nazlranju da je jedva vjerojatno, da će se pokret pokazati jednoličan kao u početku. Neznani da li ie na štetu, što se Ispo'ju ju razne struje, ali držim da ćc se svaki omladinac, koji simpatizira s jednom ili drugom strujom predat} ozbiljnom radu. Na nama je da sačekamo. Pri koncu, prepuštajući točniji izvještaj posebnom referentu, moramo da spomenem I jepi uzevši apsolutno, čedni uspjeh; osnutak jugoslavenske haJučke farme. Poznato je, koliko je bilo naprezanja, da do osnutka te farme đodje. Sretnim slučajem prilika možemo izvjestžti, da su naši haluci dobili od Keren Kajemeta zemlliate na kojem marljivo rdf U ovoj godini] vodstvo je naše jugoslavenske cliartističke organizacije poduzelo sve i uplivisalo na egzekutivu da dc ostvaranja te farme što prije dodje. Vodstvo je sretno, da može da jzvjesti savezno vijeće da je do ostvarenja došlo i da našli haluci vlastitom rukom rade na vlastitom zem'lVštu Eto jedan čedan, ali stvaran momenat u našem pokretu. Taj nam mora da da snage da izbacimo žučlfivost i matrpojivosi iz naših redova. Da skupimo svu našu snagu za cijonistčki oigan zaciju, da joj stavimo sve naše sile na raspoloženi: Zaista se od nas mnogo traži. Traž;, se čvtav čovjk. To treb: da kažemo u prvom redn vama, a i ostalom svijetu. Nash se je ljudi, koji gaje vjeru u rad; težak aM sladak rad. Ima zadovoljstva u njemu,, ako se uzmogne svakom pr Ikon >s tupit\ pokazu ući na uspjehe. Stavljajući vam ovaj izvještaj do znanja, molim vas, go spođo, da se ograničite sutra u debati na stvarne momenti kako bismo jedamput došli do harmarničkog i svrsishodno) rađa u našoj organizaciji. (Pljesak i odobravanje).

Referat o Keren Hajesodu

A. Koen; U medjuvremenu, dok je sredjeno stanje kortoteka knjiga, Kuratorijum iz Beograda preduzeo je mere, da oba vesti jevrejsku javnost Jugoslavije o preseljenju Centrale Beograd, pozivaju# sve mesne Kunatorije, sve mesne Cijon stičke Organizacije li sve jevrejske opštlne, kao i sve upisnik i iiplatn3ke Keren Ha.jesoda, đa stupe sa Centralom u Be( gradu u vezu, da se u svima mestima obrazuju mesni Kura tori?; gde isti ne postoje, ili bi iste trebalo obrazovati, d organizam rad na pribiranju novih upisnika Keren Hajesod: da se energično nastavi akcija na ovom opgtem narođnoi jevreiskom poslu. Svi stari uplatnici izveštenil se o stanju ni hovog dugovanja i pozvani' na da'je uplate. Treba'o je dosta vremena, dosta apela i dosta prep s! dok su se pojedina mesta pokrenula na rad: Uspeh je b ipakl ograničen na pofedina mesta i zavCsio je od energije li di koji su akciju sprovođilr. Ma koliko da je bilo rada kod mesnih Kuratonija, rezi tat novih akvizicija bio bi nedovoljan za onaj uspeh, koji traži od Kuratorijuma za Jugoslaviju, da bi pokrio kontiP e propisan našoj zemlji. Očigledan vldniji uspeh b o je taff gde je razvijena živa propaganda šilianjem izaslanika, a * jc najpri.j-tnije, to je, da je ovaj uspeh postignut tamo. P je doskora cionistički rad bio najmanje razVijon, i gde Keri Ha'esod još nije bio ni propagiran, a to je Vr, j vođini Propagandu izvršena od maja meseca ove godine od strai Kuratorijuma u Beogradu uz pripomoć izaslanika Centrale I Londona gg. Salem Pazi-Q o Idm a na i Riharda Ste ini ra dala jc ove rezultate: U Subotbc! dobiveno je 87 novih član ,va sa upis* od Din 87.800 od kojih je up’aćeno Din 44.100. —. U Veliko m-B ečkereku dobiveno je novih ćlaij va: 41 sa upisom od Din 42.300. —, od kojih 3e uplaćeno >1 29.450.—. U Veliko j-Kik i ndo dobiveno je novih članova; ■ sa upisom od Din 35.141. —, od kojih je uplaćeno Din 18-0« U Senti dobiveno je novth Članova; 63 sa upisom ■ Din 49 600. —; od kojih je uplaćeno Din 21.800.--. I Odat’e se prešlo na Hrvatsku .1 Slavoniju, dakle koja je već ranije bila obrad'ivaua u korist Keren Hajes* i postignut je ovaj uspeh:

4

»Ž I D O V*

Broj 43,