Жидов

Iz Palestine

Zajam vlade Tel Avivu Pred izbore za gradsku upravu u Tel Avivu Zakoni o zaštiti radnika Konferencija revizionista {Od našega redovitog palestin. dopisnika).

Tel A v i v. 10. novembra 1926 U vezi s nezaposlenosti, koja još uvijek teško pritiskuje Tel Aviv, i obzirom na velike obveze, što ih gradska općina ponovno preuzima, da bi omogućila izvedbu radnja za nuždu, počele su se u posljednje vrijeme širiti glasine o pogibeljno.!! financi alnom stanju municipija. Govorilo se o velikim 1 dugovima i nemogućnosti, da se ispune preuzete obveze, koje se danomice sve više gomilaju. Uz ovakve su prilike kandidati za općinsko vijeće teška srca pomišljali na eventualnost sretnoga, izbora i na preuzimanje uprave, koja je preopterećena velikim deficitom. Dakako, mnogo se i pretjerivali©. U koliko su glasine ispravne i odakle da se očeku'e olakšanje, o tome se najmanje govorilo. Zato je posljednja sjednica gradskog zastupstva prije izbora i bila slabo posjećena. Ipak je ova bez radoznalosti očekivana s ; ednica donijela ne samo brojkama obrazloženi izvještaj o radu, već takodjer i uputu za izlaz iz nevolje. 0 financijalnom stanju može se ukratko ovo reći: U godini 1913, brojio je Tel Aviv 5—6000 duša i 6—7000 Lst. dugova. U godini 1914. prisajedinjene su susjedne četvrti, grad je narasao na 15.000 žitelja, a dugovi su iznosili 13.000 Lst. Ovdje je uračunat i američki zajam od 73.000 Lst. Tome nasuprot možemo staviti napredak i razvoj grada u posljednjim godinama, uslijed čega se broj žitelja podvostručio; nadalje cijeli niz vrednota, stvorenih po gradskim poduzećima i mogućnost rada za hiljade ljudi kroz više mjeseci. Novčana je kriza municipija dakle mnogo manja nego što se pričalo u javnosti i posljedica je naglog razvoja. Još prije godinu dlana stajaše Tel Aviv u znaku neograničenih mogućnosti. Začudno brzi porast grada izbrisao je svaku granitu, do koje bi se mogla razvijati naseobina s relativno malo stanovnika. Nije se računalo s Tel Aviv,om od danas i jučer, već s gradom odi sutra i prekosutra, koji može porasti za desetke hiljada duša. Razvitkom grada porasli su i prihodi 1 povećao se upravni aparat. Još prošlog je ljeta unišlo 6000 Lst građjevnog poreza u gradsku blagajnu. Osnivanjem novih _ dućana i preduzeća priticali su takodjer znatni prihodi. Veći broj stanovnika zahtijevao je povećani, dobro uvježbani činovnički aparat, ali je pridonosio sredstva za njihovo uzdržavanje. Medfuto je došao preokret. Prihodi! od gradjevnih dozvola počeše da padaju, isto tako od .obrtnih dozvola. Mjesto gotovog novca,, dobila je gradska uprava i mjenice, koje su se teško mogle realizovati. K tome je još pridošla agitacija anacionalnih kućcvlasnika, da se porez ne uplaćuje, čime je položaj postao još više zamršenim, A jasno je takodjer, da se za reduciranje činovništva treba više vremena nego za povećanje činovničkog aparata. Uz ovakve je uvjete bila glavna briga municipija da odnekuda namakne sredstva za namirenje neodgodivih obveza idućih mjeseci. U tu su svrhu započeti pregovori s vladom, da se ustanovi, može Ii se od! nje očekivati kakva pomoć. S obzire ma činjenicu l , da je Tel Aviv važna pozicija u Zemlji, kao izv,or poreza i carina, nije mogla vlada ostati ravnodušna, kad e saiznala za ozbiljno stanje i krizu u tora gradu. I već u posljednjoj sjednici gradskog zastupstva objavljeno je, da se je vlada obvezala iskupiti mjenice municipija. Zajam će biti vraćen vladi, čim će kriza popustiti i prihodi porasti. Time je municipiju skinuto teško breme i sad se on može opet posvetiti produktivnom radu. Vladin je zajam dobar anak za početak ispravno shvaćene kooperacije Jišuva s vladom. VaW je i to, da vladina' ppmoć nije imala za posljedicu krojenje gradske autonomije. Vlada je jedino zahtijevala kontrolu knjiga, na što i onako imade pravo. Ishodjenje zajma zadnje je zaatno djelo odstupajuće uprave. I još je jedno izvela, što le važno u materijalnom i psihološkom pogledu; sniženje činovničkih plaća za 300 Lst. Taj se čin u Tel Avivu, gdje imade toliko Ludi bez egzistencije, smatra u pučanstvu kao znak štednje i sohdariteta s neuposlenima. Medjuto napreduju pripreme za izbor. Izgleda, da će desno krilo ustrajati u bojkotu. Intervencija Vaad Leumia nije urodila uspjehom. Da li će fcućevlasnici, koji su nezadovoljni s vodstvom svoje stranke, samostalno istupiti još se ne zna. Izborna je komisija već završila svoj rad. U sadašnjoj atmosferi, koa je uzbudjena žestokim unutarnjim borbama, konusi a je nastojala da svoj rad izvrši savjesno i oprezno. Sastav komisije, kooptacija svih na izborima zainteresovanih grupa, ovedenje kontrolnog organa iz članstva, mjesnog mirovnog suda, Jamči za temejlit i ispravan rad 1 . Broj je birača, radi norih vladinih propisa, znatno -spao. Sve u svemu bit će oko *300—1400 birača. Broj listina bit će i ove godine velik. Već sada ih imade deset. Zastupane su ove struje i interesne grupe: radikalni demokrati, ortodoksi, stanari, sveopća radnička organizacija, Cijon., Mizrahi Poel Mizrahi Ole Polim, revezionisti, maloprodavači, Jemeniti, i stanovnici baraka. Po svoj će prilici doći još koja skupina. Dosad je objavljeno samo nekoliko programa. Slijedeći put ćemo se osvrnuti na zahtjeve pojedinih skupina. • Nakon višegodišnjeg čekanja i mnogih napora objavljen je °vih dana u službenom glasilu tekst zakona o zaštiti radnika, dopisi se odnose na osiguranje u slučaju nezgode i na štrajkove. Palestinska štampa označuje ovaj prvi korak vlade s Pravom kao početak. Moglo bi se reći: kao dobar početak, smo, da će taj zakon doći, i da će se uvoditi postepeno, tur vlada mora da vodi računa o raznim problemima!. Ona mada stvara zakone, koji će zadovoljiti oba u zemlji živuća nat°de, premda im je kulturni stepen različit. Ne smije se stoga Prenagliti. O pojedinostima zakona još se nije nijedna strana °Pširno izjavila. Konferencija industrijalaca, koja je ovih dana

vijećala u Tel-Avivu zaključila je da vladi, predlloži amandman k novim, odredbama'. A nema summ e, da će i sveopća radnička organizacija saopćiti svoje mišljenje. U interesu boljeg učinka na vladu bilo bi poželjno, da. se razni zainteresovani krugovi Jišuva donekle sporazume, da vlada ne mora reagirati na veliki broj različitih mišljenja. Zadnja dva čina vlade: podijeljenje zajma Tel-Avivu i objava propisa radničke zaštite izazivaju nadu, da će u buduće biti kooperacija izmedju vlade i Jišuva tijesni ja nego li dosadna. • Treća konferencija palestinskih revizionista malo je dala javnosti, jer se održavala iza zatvorenih vrata. Samo je zakl učna sjednica bila javna, aK poput sličnih priredaba, nije ni ona mogla pružiti jasnu sliku konferencije, jer je bila udešena kao čisto demonstrativni akt, koji se iscrpio govorom Žabotinskog. 0 raspoloženju i ojačanju stranke vlada u javnosti neizvjesnost, što treba požalUiti. U ov.om stadiju pokreta, koji raste, potrebna mu je kritika i svijetlo javnosti, da može za vremena popraviti svoje nagone i misli. A palestinska javnost, koja je uzalud čekala l na priliko da zapodjene diskusiju sa žahotinskim, morala se odreći i mogućnosti da sluša diskusiju izmedju revizionista samih. To se mora požaliti u interesu javnog raspravljanja palestinskih problema. Ne preostaje drugo, već da podvrgnemo kritici odluke konferencije, u koliko su naime objelodanjene. Političke rezolucije su samo ponavljanje starih zahtjeva, što ih je Žabotinski iznosio u svojim govorima po zemlji. Ovdje je učinjen skok naprijed, koji karakterizuje duh, što je vladao na konferenciji. U jednoj rezoluciji traži se, da se u cijonističkom programu riječ »narodna domaja« zamijeni s »židovska držav-«. Ova prognalmna točka ne će počiniti ozbiljne štete unutar cijonizma, ali je prema vani provokacija', radi koje će cijonizam sigurno trpjeti, što svaki poznavalac prilika dobro znade. Bez važnosti su .protesti Keren Hajcsoda, jer da se obara na revizioniste, zatim protest protiv univerze, što’nije ŽabotinSkom dopustila da na njenom tlu govori. Važnije su malobrojne rezolucije o ekonomskim prilikama, ali su, izgleda, prihvaćene, jer imaju u vidu više useljivanje u masama a manje gopodarstvena načela. Odnose se na pr>iznan;e Soskincve osnove intenzivne kolonizacije. Od ostalih zaključaka udara u oči zahtjev, da cijon. Egzekutiva stvori poseban budžet za šport. Tu se radi mnogo l o samom pitanju tjelesnoga uzgoja. Ta i drugi traže promicanje športa, jer je to samo dio razumne školske politike. Ali zahtjev za budžetom, danas gdje teške brige tište Palestinu, mora začuditi, jer je zaista neobičan. Tko danas radi obrane zemaljskih granica traži od egzekutive novaca dok se hiijadie bore za egzistenciju, taj ne poznaje politike u zemlji. Značajno je, da u nedavnim konferencijama radnika nije nitko ni pomišlao na kakav športski budžet, već se naprotiv mnogo govorilo o stvarnoj potrebi, da se snize sve budžetske štake u korist rada i kolonizacije. Neka se ne veli,, da ova rezolucija nije važna. Nikako ne smijemo zaboraviti,, dla se revizionisti rekrutiraju ponajviše iz omladinskih krugovai. Revizionistički zahtjevi navode omladinu na stvari, koje su danas nebitne, a sutra mogu biti pogibeljne. Kako pogibeljne, to je dokazao Žabotinskijev govor pred omladinom. Revizionističkom konferencijom završen je Žabotinskijev boravak u Zemlji. U svom zaključnom govoru požurio se Ja svoju konferenciju nazove »vijećem učitelja«, a ostale »sastancima učenika«. Još je izrekao i) veliku riječ, da on i njegova stranka »fućkaju« na oko njih. Prije svega mora svatko da sc zapita: A gdje je taj očaj? A zatim: Ako se primjećuje samo tračak očaja u Jišuvu, tko se smije usuditi, da »fućka« na nj? Gerda AA)soroff—G oldb e r g.

FAKSIMILE HEBR. RUKOPISA G. USIŠKINA.

Prvi broj novoga godišta »Unser Fonds«. Nedavno je izašao prvi broj godišta 5687. internog lista Keren Kajemeta »Unser Fonds«. Kao i do sada donosi »Unser Fonds« veoma bogartS sadržaj, mnogo pobuda i zanimfljive referate za svakoga, koji se zanima za rad Keren Kajemeta. Ovaj broj je to interesantniji, što donosi faksimilirani rukopis apela g. M. Usiškina prigodom 25. god. jubileja Keren Kajemeta. U ovom broju ima mediju ostalim i lijepa snimka sa našega halučkoga naselja u Djedi uz izvadlak iz pisma jednoga od naših haluca znanici u Jerusollimu. Dr, Schm c 1 z er-C erna u t i piše o Židovima' na Dnjestru. Đr. Kurt Griinwald piše o gospodarskim prilikama u Palestini. Kraj ostalih članaka ima izvještaje o radu u Americi, Njemačkoj i Austriji.

SVJETSKI BARITONISTA JOSEPH SCHWARZ UMRO.

Berlin, 12. novembra. (JTA) Pred dva dana umro je u Berlinu u sanatoriju prof. dr. Ungera čuveni svjetski baritonista Joscph Schwarr u 45 godina svoga života. Slavni pjevač Sin je siromašnih židovskih roditelja iz Rige. Prve je lovorike na polju glazbe übrao na bečkoj Volksoperi, a kasnije je nastavio na drž. operi u Berlinu. Kako »Wiencr Morgenzutung« piše bio je Schwarz vanredan Židov i pristaša cijon. pokreta. Gdje je uzmegao starvio je svoju umjetnost u službu žid'. naroda i njegove kulture.

Savjet Saveza Naroda sastat će se dne 6. prosinca u Ženevi na svoje zasjedanje. Mediju ostalim je na dinevnome redu i izvještaj Mandatarne Komisije, ovaj puta o mandatima, medfu kojima nije palestinski.

LORD READING PREDSJEDNIK RUTHENBERGOVOG DRUŠTVA ZA ELEKTRIFIKACIJU PALESTINE.

London, 17. novembar (J.T.A.) Direktorima društva »Palestine Electric Corporation« za izvodjenje Ruthenbergovog projekta elektrifikacije Palestine izabrani su lord R e a d i n g, predjašnji potkralj Indije, sir Alfred Mon d, sir Hugo Hir s t, James de R o t h s c h i 1 d, Bernhard B a r o n i A. H. R a iI i n g. Predsjednikom je izabran sord Reading, a direktorom-poslovodjom inž. Pinkas Ruthenberg. Prema izvještajima, koji predleže, uplaćen je već potrebni kapital, koji treba za rad društva, pa se time u vezi i gosp. inž. Ruthenberg sprema u Palestinu, da ondje vodi dalnje radove društva.

COL. J. WEDGWOOD O KEREN KAJEMETU.

Col J. Wedjewood[ poznati član radničke partije ti engleskom parlamentu, boravi već neko vrijeme u Palestini. Wedigewood nač stari prijatelj, koji se veoma živo zanima za sva cijonistioka pitanja a .osobito za zemljišno pitanje. On je i poznati stručnjak na polju agrarnih pitanja, pa je kao takav napisao i predigovor engleskom Izdanju knjizi đra. A. Grano wskoga »Problemi zemljišne politike u Palestini«, Col. J. Wedgewood posjetio je u Jerusolimu Glavni Ured Keren Kajemeta, pa je tom prilikom preko diva sata konferisao sa ing. Usišikdnom i sa ostalim .predstojnicima ureda. Donosimo na ovomu mjestu nekoliko izvadaka iz razgovora Col. Wedgwooda s g. UsiSkinom. Rekao je, da je Keren Kajemet jedini instrumenat pomoću 'kojega se može na miran način zaposjesti zemlja. KKL može da spriječi nepotrebne 'konkurencije može šta više da se brine oko stvaranja novoga društva na zdravome temelju i bez izrabljivanja sa strane veleposjednika. U pitanju privatne inicijative izrazio se Col. Wedgewood onamo, da je nažalost nempguće zapriječiti privatnu inicijativu, koja dlovodi dio dizanja cijena i prije svega ovjekovječuje taj nesretni sistem, koji je tako važan pri eksploatisanju radništva. Veoma je značajna izjava Col. Wedgewoođa o zamašaju Keren Kajemeta. Kazao je, da je važnije pomagati Keren Kajemet nego ma koji židovski rad. U toku razgovora bilo je riječi i o stava vlade u pitanju zemljišta. Col. Wedgewood drži, da Keren Kajemet na žalost ne može mnogo da očekuje od ove vlade. Ne će hiti prvi puta, da će Židovi ostati osamljeni i da će trebati sami da se pobrinu za sebe.

BROJ 47,

>Ž 1 D O V«

3

% m VA Mirišuća svilena kosa djeteta, koju tako rado milujemo i ljubimo. Očuvajte Vašem ljubimcu ovu svilenu kosu tako dugo, dok je moguće. Perite ju sa neškodljivim sredstvom. Bez. traga škodljivih ili oštrih primjesa čisti Elida«Shampoo pomoću blagog specijalnog sapuna kosu i kožu glave lagano i temeljito. On stvara obilnu, jaku pjenu, koja sa svojih milijun mjehurića sve nepotrebno omota. Elida-Shampoo daje kosi prekrasan, zagasit sjaj, te čuva prekrasne naravne valove. Upotrcbljavatje stoga uvijek od sode prost ELI DA SHAM P O O |u£os!av,d. (i. Georg Sdiicht, Osijek. Odio »ELIDA«. j; Pošaljite mi besplatno izvorni omot Hlida.Shampoona Ime: ? Naslov: \ Vietnlte molim ovaj odrezak u jedan omot, le ga naznačite kao tiskanicu.