Жидов

Židovski đak ubijen u sudnici u Černovicama

Posljedak cuzitičke propagande. Černa u t i, 12. novembra. (JTA) Pred više od mjesec dana održali su se na srednjim školama u Černovicama tako zvani bakalaureatski ispiti, t. j. ispiti, na kojima se nakon svršene srednje škole mora da. dtobije formalna svjedodžba o sposobnosti, da se može poći na sveučilišni studij. Ovaj ispit opet su nastavnici, izraziti antisemite upotrijebili da praksu numerus claususa intenziviraju. Sa židovskim se djacima vidljivo nepravedno postupalo tako, da je velika većina spriječena da podije daije na univerzitet. Med ju njima ima mnogo talentovanih mladića, koji su s odličnim uspjehom bih svršili srednju školu. Židovski dljacr javno su na ulicama demonstrirali protiv antisemitske harange. Policija je nekolicinu židovskih dijaka uapsila zbog tih demonstracija i pred nekoliko dana započeo je u Černovicama proces protiv riih. Na raspravi je rumunjski djak, cuzista ustrijelio svoga školskoga druga Židova Davida F a l i k a, Ovaj dogadjaj jasno ilustrira, kako se danas odgaja rumunjska mladež koju je zahvatio zloduh nacionalnoga i rasnoga šovenstva. Nakon tragične smrti žid mladića Židovi su u Černovicama kroz nekoliko sati zatvorili radnje u znak javne žalosti. Sprovod mlade žrtve bio je golem, Bogošt. opština dala je izgradili naročiti grob i podići će spomenik.

ŽIDOVSKI STUDENTI NA AMERIKANSKIM SVEUČILIŠTIMA.

New-york, 16. novembra, (JTA) Broj židovskih studenata na araerikanskim sveučilištima iznOi.si 19.700, dakle 9,5% sveukupnoga broja studenata. Ni na jednom sveučilištu nema ikatkovih odredaba, koje bi skučavale pravo žid. studenata, a niti im se u praksi pravi smetnja. Drukčije je u društvenom životu. Ima na pr, đjačkih dom.ova, gdje židovski studenti stanuju u posebnim odjeljenjima. Žid, studenti imadu svoje zasebne organizacije, jer ih se ne prima u nežidbvske org. društvenoga! karaktera. U pogledu stipendija odlučuje sposobnost i marljivost, a nikako nacionalitet. Sve u svemu položaj žid, studenata, u Americi je razmjerno veoma dtobar.

UČEŠĆE ŽIDOVA U IZBORIMA U SOLUNU.

Solun, 3. novembra. (JTA) U izborima za parlamenat učestvovalo je oko 10.CO0 Židova. Izabrani su dva nacionalista i jedan komunist.

MAKS LIEBERMANN 80 GODINA.

Berlin, 17, novembra, (JTA) Slavni umjetnik slikar Maks Liebermann navršuje 80. godinu svoga života. U slavu velikom umjetniku priredit će se čitav niz priredaba, od kojih ; e jedna od prvih izložba umjetničkih radova u Hamburgu. Izloženo je više od 50 slika iz svih perioda Liebermannova stvaranja.

Svečano uvedenje g. dr. Schvarza u čast nadrabina

U nedjelju prije podne u 10 i po sati održalo je Vijeće Irael. bogošt. općine u Zagrebu svedenu javnu sjednicu, na loojoj je sa strane predsjedništva općine obavljeno svečano uvođenje g. dr. Schwarza u čast nadrabina. Već prije najavljenoga početka s ednice sakupili su se u Vijećnici članovi općinskoga Vijeća, predstavnici svih zag'Jbačkih židovskih društava i korporacija i velik broj štovatelja g. dr. Schwarza. Svečanosti prisustvovali su i ,g. prof. Paz:Goldmann, delegat direktorija Keren Hajesođa u Jerusolimu i rabin dr. Kaufmann iz Virovitice, a kasnije je došao i g nadrabin C h a j e s. Predsjednik zagrebačke Izr, bog. općine g. dr. Hugo Kon otvorio je sjednicu s nekoliko riječi i zamolio dvojicu gospode iz općinskoga predstojništva da uvedu g. dr. Schavarza u dvoranu. Nakon nekoliko časaka unišao je u dvoranu živo, pozdravljen i u pratnji dvojice gospode g. dr. Schwarr i zauzeo mjesto do g. dr. Kona. U atmosferi ozbiljnoga svečanoga čina oslovio je g. dr. Kom g. dr. Schvarza veoma lijepim govorom u kojemu je rekao: »Dvadeset i pet minulo je godina, što ste mlad i poletan, pun volje, zanosa i ljubavi za židovsku nauku nakon što ste 4 godine u susjednom r.am Karlovcu vršili rabinske agende došli u Zagreb da preuzmete dužnosti vjeroučitelja ovdašnje srednješkolske židovske omladine. U neprekidnom saobraćaju sa našom omladinom Vi ste upoznali njene nađe i tein e i zato ste joj b:li savjetnk i tiešitelj, liječnik duše njene. Pa kad ste nedavno Ukazem Njegovoga Veličanstva penzijenisani, Vi ste s punim pravom mogli da se sa zadovoljstvom spominjete stvoga ćetvrtvekovnog nastavničkoga rada. Ci’eneći Vaš dugogodišnji rad u školama, naša Vas je općina već godine 1919., da odtereti svoga zaslužnoga i odličnoga nadrabina, sada blakopokc noga dra. Hoseu Jacobia, imenovala propovjednikom i zamjenikom u rabinskira funkcijima. Vašim Židov. konstruktivnim djelovan : em, Vi ste rašu općinu mnogo zadužili, a ova Vas je za to u znak priznau a

tomu i takovomu radu godine 1923, imenovata rabinom. Pred 20 mjeseci zadesio je našu općinu težak udarac. Zaslužni naš i do posljednjega svoga daha općini našoj predani nadrabin, preminuo je. Da počasti uspomenu ovoga odličnoga i opće poštovanoga nadrabina, naša je općina riješila da se do izminuća žalbbne godine mjesto nadrabina u našoj općini ne popuni, Tek nedavno izvršila je posljednji akt pieteta, podigavši tomu neumornom trudbeniku, tomu uvaženom duhovnom vodji doličan spomenik. Izvršivši i ovaj akt hamosti i trajnog spomena sjeni velikoga našega prvoga nadrabina, naša je općina mogla da pristupi imenovanju nadrabina. Pa kako ste Vi od časa smrti blagopokojnoga g, dra. Hosee Jacobia vršili i te dužnosti općinsko je predstojništvot na sjednici od 31. oktobra o. g. riješilo, da Vas imenuje nadrabinom naše općine. Na konferenciji istoga predstojništva od 9, o. mj. jednodušno je odlučeno, da se to imenovanje proglasi u svečanoj sjednici opć, vijeća pred sakupljenim i na tu sjednicu pozvanim ovdašnjim židovskim kulturnim, socijalnim i nacijonalnim udruženjima. Saopćujući Vam u izvršenju prijatne mi dužnosti ovaj zaključak opć. predstojništva, čast mi je ispred zastupstva ovdašnjega židovstva da Vas formalno uvedem u čin nadrabina zagrebačke Izrael'itske Bogoslovne Općine, Predavajući Vam vrlo časni gospodine nadrabine, i čin i čast nadrabina naše općine dopustite, da Vara usrdno čestitam!« U nastavku svojega govora naglasio je g. dr. Kon duh saradnje i harmoničnosti, koji je g. dr. Schvvarz toliko gajio, i razložio dužnosti, koje nadrabin i uprava općine imadu zajednički da vrše. Vjeruje, da će život u općini i nastojanjem g. nadrabiti i nadalje označen ovim momentima, kako bi općina i dalje rasla i napredovala. G. dr. Kon završio je svoj govor riječima; »U tora svom nastojanju S radu Vi ćete naći u opć. upravi predanu saradnicu, a tada, uvjeren sam, ne će uzmanjkati željeni uspjesi, našoj općini i židovstvu na korist, a Vama na čast!« Kad se sleglo odobravanje iza govora g, dr. Kona uzeo je riječ g. nadrabin Gavro Schvvarz, Usrdno se zahvalio g. dr. Kodu na iskrenim riječima. G, dr, Schvvarz nanizao je u svom govoru, koji je bio označen spontanošću, slike i dog'adjaje iz svega vremena, što radi na području zagrebačke općine. Zakružujući pogledom po galeriji portreta, što se nalaze na zidovima Vijećnice prije svega se spominje blagopokojnoga dr. Hozee Jacobia. Od kruga ljudi, što su bili u vodstvu općine kad je g. dr. Schvvarz došao- u Zagreb žive danas tek troji.a. Riječima štovanja prema pokojnicima, što bijahu radili za općinu g, je dr. Scvvarz dao odražaja, koje ga je obuzelo kad na ova), u njegovu životu toliko značajan dan baca pogled u prošlo doba. Drugi je osjećaj, što ga obuzima; osjećaj radosti i zadovoljstva. U postizanju cilja, što si ga je stavio on je došao do ovoga uvaženoga mjesta i drži te smije da kaže, da je rad, koji je obavljao, bio vrijedan tako, da čast, što mu je eto ukazana, nije nezaslužena. »Nastojao sam rekao je govornik da snage svoje d ljubav za židovstvo skupim u svome radu na položajima, na kojima sam bio. Publicističkim radom trudio sam se da jačam ugled židovstva u nas, da pokažem častan obraz njegov. Suradjujući u inostranim židovskim listovima meni je bilo mnogo do toga, da. i time upozorim dalje skupine Židova na ovu našu općinu u Zagrebu. U ovom svom osjećaju zadovoljstva, što me je danas obuzeo- i gledajući jasno u prošlost i u zadatke budućnosti mogu da predjem preko sitnih zadjevica to više. što se one nužno javljaju posvuda, gd;e u životu struje radina nastojanja. Očekujete zasigurno .program. Ali: moj je dosadašnji život bio otvorena knjiga. Načela, koja su me dosada predvodila, bit će mi i dalje putokazom. Neka u našoj sredini ne malaksa vjerovanje u Boga. Jedinstvo valja da nam bude sveto. Ono je osnovni zahtjev židovstva; a u općini neka bude srdačnosti, lijepe oznake židovskoga života. Kad čovjek đodje u godine, mogao bi da kaže: dosta sam ja već radić, sad je red da se odmorim. Ova mi je pomisap strana. »Još je dan velik« mnogo ima da- se radi i ja imam vol e i vjere i naču da se povučem od živoga rađa«. Dalje je g. nadrabin govorio o potrebi saradnje svih društava na terenu Zagreb, općine, a on će sa svoje strane da jača misao jednovitosti i sloge. Društva što postoje u Zagrebu pokazuju lijep razvitak zagreb. žid. zajednice i daju garancija za budućnost. *Te ćelije mora da se jačaju a one će .ojačane potpomagati razvitak čitave općine. S upravom općine saradjivat će u najtješnjem savezu. »Tu, pred Vama, obedajem, da ću kao nesavršen čovjek sve snage svoe uložili u vršenje dužnosti svoje i truditi se da u harmoničnoj sarađnji svi zajedno uzdignemo općinu dotle, te će uistinu moći da bude dolična »ir v’em bejisracU A to da nam Bog blagoslovi«. (Živo odobravanje). Predsjednik »HevreKad.se« g. Šanđor A. Aleksandar čestitao je g. dr. Schvvarzu na časti što mu je općina ukazala i isporučio želje za dalji plodni i dugotrajni rad. G. dr. Schwarz zahvalio se g. Aleksandru i svim delegacijama društava na ukazanoj mu pažnji.

SASTANAK ŠEKELSKIH POVJERENIKA ZA GRAD ZAGREB

održat će se u utorak dne 23. o. mj. ui 6 i po sati poslije podne u prostorijama S. C. (Ilica br. 38. 11. kat) kat). Svi povjerenici se ponovno upozoruju, da do gornjega roka izvole bezuvjetno übrati šekelim i prinose za S. C. i to od svih svojih prošlogodišnjih prinosnika (od cijele obitelji), a da do dalnje upute sa razdiobom adresa ne übiru dal nje prinose, jer bi se time pomrsio predvidjeli sistem ovogodišnje šekelske akcije u Zagrebu. Dužnost je svih povjerenika, da gornjem sastanku prisustvuju, a koji bi bili kakvim naročito važnim razlogom zapriječeni, neka izvole doći u četvrtak dne 25. o. mj. u 6 i pol sati poslije podne, pa će im se tom prilikom dati potrebne upuite i adrese za sastanak akcije. Do svakog pojedinog povjerenika stoji, da li ćemo ovogodišnjem šekelskom akcijom postići potpuni uspjeh, koji bi bio u srazmjeru sa statistikom zagrebačkog židovstva, njegove svijesti i uloge, koju ima u cijonističkom pokretu naše kraljevine. Dr. Oton Braun. šekelski povjerenik za grad Zagreb

REDOVITA GLAVNA SKUPŠTINA "ŽID. NARODNOG DRUŠTVA" U ZAGREBU.

Židovsko Narodno Društvo u Zagrebu održat će svoju redovitu glavnu skupštinu dne 21. XI. 1926. u 11 sati prije podne u dvorani Izraelitićke bogoslovne Općine u Zagrebu s ovim dnevnim redom: 1. Pozdrav i izvještaj predsjednika; 2. Izvještaj tajnika; 3. Izvještaj blagajnika; 4. Izvještaj nadzornog odbora; 5. Apsolutorij upravi društva; 6. Izbor novog upravnog i nadzornog odbora; 7. Eventualije. Ne bude Ii glavna skupština toga dana radi nedostatnog broja članova sposobna da stvara pravovaljane zaključke, to će se dne 29. XI. u 20 i pol sati na istom mjestu te s istim dnevnim redom održati ponovna glavna skupština bez obzira na broj prisutnih članova (§ 9. društv. pravila). Židovsko Narodno Društvo u Zagrebu. Predsjednik: Tajnik: Dr. Aleksandar Licht v. r. Dr. D. Rosenberg v.r. GLAVNA SKUPŠTINA Udruženja cionističkih žena u Zagrebu održat će se u nedjelju 21. XI. u 4 sata poslije podne u Vijećnici bogoštovne Općine s ovim dnevnim redom: 1. Pozdrav predsjednice privremenog odbora; 2. Izvještaj tajnice; 3. Čitanje pravila; 4. Izbor novoga odbora; 5. Eventualije. Privremeni odbor HUG IVRI. Sastanci održavat će se redovito četvrtkom u tričetvrt 9 u Ilici 3. 111. kat desno. (Zgrada Eskomptne banke). Prvi sastanak 25. XI.

Boravak dr. Chajesa u Zagrebu

U nedjelju u II sati pr. pi bio) je u Vijećnici službeni doček g. prof. Chajesa, na koji su sva zagreb. društva odaslala svoje predstavnike. Predsednik općine g. dr, Hugo Kon njemačkim je govorom pozdravio g, dr. Chajesa, koji je kako smo napomenuo diošao u Vijećnicu ranije, prije najavljenoga dočeka da uzmogne prisustvovati svečanoj sjednici povodom imenovanja gdr. Schvvarza nadrabinom. G. dr. Kon predstavio je prisutnima odličnoga gosta i izrazio sreću i čast, koju je g. dr. Chajes ukazao zagrebačkoj općini time, što ga ona prva može da pozdravi u našoj sredini, i to u vrijeme kad mu sttzavaju toliki pozivi iz raznih strana, da kao vodeća ličnost dodje i kaže poruku svoju Židovima. Iza toga pozdravio je g. dr. Chajesa g. dr. Schwarz a za njim na hebrejskom jeziku g. dr. M a r g e 1, koji je u svom govoru istaknuo nastojanje u našoj sredini da tuđe »to više zavlada hebrejska riječ. Iza tega uzeo je upravo oduševljeno pozdravljen riječ g dr. O h a j e s; GOVOR DRA CHAJESA. »Položaj je židovskoga naroda obilježen činjenicom, koia uvelike ptešćava rad židovskoga historičara. Židovi g»vjre premnoge jezike raznih sredina, u kojima žive, i židovski historik, hoće li da proučava pojedine dijelove židovskoga nareda, morao bi zapravo da bude poliglot. Usto mora da se prouči i povijest svakoga naroda mediju kojim ima ŽidovaPa kad se još uoči starina židovske povjesnice, moći će se da vidi kako li je teško obuhvatiti i do korijena istražiti, šta > e sve deševalo u svemu rasijanorau židovstvu. Ali ponajprije nas jedne k drugima dovodi židovstvu. Ima mnogo načina kako da služiš židovskoj zajednici i svemu, što ona predstavlja u sadržini svojoj. Ali je osnova u punoj predanosti. Imam dojam da u Zagrebu imade živog židovskog nastojanja, da se služi židovstvu. Mene je k va ia> prvi puta u ove krajeve, dovela ovakova predanost zidovsk>me radu. Ne služim tele jednoj grupi i nijesam lokalni patriota-

4

»ŽIDOV«

BROJ 47.

M. ILIČ I GAŠPARAC agencija za promet nekretninama zadržaje svoje stare poslovne prostorije Petrinjska 3 Telefon 19—97. u kojima i nadalje ureduje.

Što Je ,IPIS REX 6“ 5 cijevi, sa kojim se moža za vrijeme davmj i Zagrebaćke stanice slušati sve evropske stanice osobito Cisto te glasno i na glasnozboru (Lautspreher) Upitati se kod I»J Ivan Paspa i sinovi Prva Hrv. tvornica za elektroindustriju Bogovićeva 9 ZAGREB Bogovičeva 9 Detektori, slušalice, anodne bat,rije i ■ sav drugi materijal uz najnižu cijenu. Hi