Жидов

ŽIDOV

Kompetencije Mandatarne Komisije

Hoće li Mandatarna Komisija moći da usmeno saslušava delegacije pučanstva sa područja pod mandatom ?

Iz Rumunjske Keren Hajesod

NESUGLASICE IZMEDJU MANDATARNE KOMISIJE I VIJEĆA SAVEZA NARODA. JTA javlja, da će se na zasjedanju Vijeća Saveza Naroda, koje će započeti dne 6. decembra, raspraviti pitanja proširenja kompetencija Stalne Mandatarne Komisije Saveza Naroda. Na tom će se zasjedanju zauzeti i meritorni stav u stvari odnosa izmcdju Komisije i Vijeća. Do početka zasjedanja stignut će i odgovori na upit generalnoga sekretara Saveza Nanodla, sir Eric Drummonda u stvari zahtjeva Mandatarne Komisije, da može po volji usmeno saslušavati reprezentante pučanstva sa mandatarnih teritorija. (Ziko).

VLADIN ZAJAM TEL AVIVU. U stvari zajma palest. vlade Tel Avivu, o kome smo donijeli vijest u prošlome broju, javlja »Jiidische Rundschau«, da je palestinska vlada izjavila, te je spremna uz bankarske uvjete dati gradiškoj općini Tel Aviva zajam od Lst. 20.000 dic 30.000. Zajam će se povratiti, kad to budu linanoijalne prilike gradske općine dopuštale. Tom vladinom intervencijom nije dirnute nimalo u autonomiju gradske uprave, (Ziko)

»FALESTIN« VIŠE NIJE OFICIJELNI ORGAN ARAPSKE EGZEKUTIVE. Nedavno je generalni sekretar arapske Egzekutive Djemal al Husseini izjavio, dai »Falestin« nije više oficijelni: organ arapske Egzekutive. (Ziko)

KEREN HAJESOD U SEPTEMBRU 1926. U mjesecu septembru 1925. unišlo je Lst. 50.777 naprama Lst. 31.831 u septembru 1925. Od te svote otpada najveći dio na Udružene Države: Lst. 37.160, Relativno je najviše doprinijela Južna Afrika, gdje živi otprilike toliko Židova kao u Jugoslaviji, no ipak se smjestila na drugome mjestu, odmah iza Amerike sa Lst. 5.537. Iza Njemačke, Egipta, Palestine i Engleske stoji Poljska na sedmome mjestu sa čednom svotom od Lst. 731. Tom napadno niskom broju nc treba da se čudimo, kad znamo kakova ekonomska kriza vlada u Poljskoj, A ne će dabome biti najmanji uzrok u tome, što u Poljskoj vlada nesređjeno stanje u strančarskom cijonističkom životu. Na desetom mjestu stoji Jugoslavija sa svotom od Lst. 335.7.6.

KOLIKO SU DOSADA KOJE ZEMLJE DOPRINIJELE ZA KEREN HAJESOD? Prema izvještaju, koji predleži iznose doprinosi za Keren Hajespd do 30 septembra 1926. Lst. 2,567.200. — Od te sume otpada na Udružene Države Lst. 1,538.908. na Južnu Afriku Lst. 132.658. Na šestom je mjestu u iskazu Poljska sa Lst. 87.208.—, oa četrnaestom mjestu Palestina ®a 14.642.—, na devetnaestom Bugarska sa 11.563. Jugoslavija se sa iznosom od Lst, 8.963 plasirala na 24. mjestu.

NATJEČAJ KEREN KAJEMETA ZA OMLADINU. Jerus o I i m, 23. novembra. (PC) Natječaj, koji je Keren Kajemet raspisao i za koji je odredio kao nagrade 25 besP-atnih putovanja u Palestinu, naišao je na živ odziv medju omladinom sviju zemalja. Osobito se to opaža u zemljama, jjdje se govori engleski. Jednako su izvještaj iz istočne EvroPe veoma povoljni.

POJEFTINILO PUTOVANJE LADJOM ZA PALESTINU. Jerusolim, 23. novembra. (PC) Prema izvještaju papinskoj Egzekutivi iz Varšave snižena ije cijena voznih kara ta 3. razr. na specijalnim Hadjama Lloyđ Triestina, koje svakog četvrtka Skreću iz Trsta u Palestinu. Cijena je od 5 funti --■žena na 4 za s v e putnike. Do sada su tu povlasticu uživali s imo oni, koji su imali djonistički certifikat za imigraciju.

biblioteka gregora itelsona u jerusolimu. Nacionalna Biblioteka u Jerusolimu stekla je trudom P f of. dr. J. Citr o na biblioteku preminulog filozofa Gregora ■'•elsona iz Berlina, Zbirka sadržaje više hiljada egzemP-ara, a najveći dio obuhvata filozofska dijela. Osobito mnogo u zbirci djela njemačke filozofije zadnjih pet decenija.

kRISTADELFIJSKA SEKTA ZA IZGRADNJU PALESTINE. Jerusolim, 20. novembra. (PC) KristadelEjska sekta, k°ia je već često pokazala svoj praktični interes oko izgradnje šestine, opet je to dokazala darom od sto drveća za Palelt;au. Ovaj dar pridonio je jedan amerikanski član, sekte, a i amerikanski i kanadski članovi iskazali su želju, da os#u)» vrtove Keren Kajemeta. Koliko se saznaje namjeravaju da osnuju šumu (jaar) od 1000 drveća na ime same sekte.

INTERPELACIJA U RUMUNJSKOJ KOMORI U STVARI USTRIJELJENOGA STUDENTA FALIKA. Bukurešt, 20. novembra (JTA) Židovski poslanik iz černovica, dr. Mayer E b n e r stavio je na ministra pravde interpelaciju u stvari ćernovićkih dogadjaja. U interpelaciji se kaže, da je židovski student Fal i k pao žrtvom bezobzirnog antisemitskog huškanja, pao je kao mučenik svoga naroda. Nažalost je dosadanja praksa pravde pobudila u jednome dijelu rumunjskih studenata uvjerenje, kao da stoje nad zakonom, a Židovi kao da su izvan aakonai, Vlada trpi antisemitsko huškaoje, a time se potkopavaju načefla države. Interpelint pitao je min. pravde, što će poduzeti, da se okaje umorstvo u Černovdcama. Govornika su neprestano prekidali cuzisti, a poslije je prof. Cu za upitao ministra unutrašnjih poslova, što je poduzeo protiv provokacija (!) Židova spram kršćanskoga dijela pučanstva!

Židovska bogoslovna općina stvara posebni fond iz kojega će se uzdržavati .ožalošćena majka übijenoga mladića Ealika, jer je smrću svojega sina ostala bez hranitelja. Općina je židovskoj javnosti uputila apel, da pridonosi obilato za ,ovu plemenitu svrhu. I tako dok su u Rumunjskoj antisemitski zločini zavijali židovske majke u crninu, kraljica je te zemlje na sva usta uvjeravala američku javnost, kako Židovi u Rumunjskoj nemaju, zapravo, na što da se tuže.

TEROR SE U ČERNOVICAMA NASTAVLJA, Černovice, 21. novembra. (JTA) Zadnjih dana često se dešavalo, da su židovske gradjane nasred ulice napali cuzistički studenti. Pet akademskih društava prihvatilo je rezoluciju, u koj'oj se traži, da se Falikov übojica Totu pusti na sffiobodu. Savez rumunjskih žena zamolio je djopuštenje, da übojici smije nositi hranu u zatvor.

RUMUNJSKA KRALJICA MARIJA I »PROTOKOLI CIJONSKIH MUDRACA«. New-York, 20. novembra. (JTA). Kako »Jevvish D.iily Bulletin« iz pouzdanog vrela saznaje, imešenp je u Rumunjsku prvih 50 primjeraka »Protokola ciijonskih mudraca« pomaganjem kraljice Marije. Ličnosti, koje su dobro upućene u prilike u Rumunjskoj izjavljuju, da. kraljica Marija piodupire antisemitske intrige u toj zemlji.

POSTUPAK SA ŽIDOVSKIM UNIVERZITETSKIM PROFESOROM U RUMUNJSKOJ. Bukurešt, 19, novembra. (JTA), Profesor na politehnici g. David Emanuel, jedini židovski profesor u Rumunj«ke j, otpušten je bez penzije, kad je, pred neki dan, navršio svoju 70. godinu.

KONFERENCIJA AMERIKANSKIH I EVROPEJSKIH ŽIDOVSKIH PREDSTAVNIKA. New-York, 20, novembra (JTA), Kako saznajemo mcđju amerikatnskim Židovima vlada veoma živ interes za konferenciju amerikanskih i evropejskih židovskih predstavnika, koia bi se trebala održati u augustu 1927. u Karlovim Varima. Ta konferencija- ima da donese zaključak o zajedničkim mjerama u pitanju zaštite gradjanskih prava Židova i prava žid. man'ina s obzirom na Versajski mirovni ugovor.

KONFERENCIJA »OŽET« U MOSKVI. Moskva, 19. novembra, (JTA) Pred nekoliko dana započela je u Moskvi velika sveruska konferencija vanstranačkoga društva »OŽET« (Društvo za kolonizaciju Židova u PaEJi.fi). Otvorenju je prisustvovalo oko 2000 gosti i preko 200 delegata iz svih krajeva Sovjetske Unije. Mediju gostima nalazili su se i zastupnici Jointa, Hifsvereina i Albance. Jednoj sjednici konferencije prisustvovao je i predsjednik Sovjetske Unije Kal ini n. Govorio je tom prilikom o pitanima zemljišne politike sovjeta, Predls'ednik »Komzeta«, (vladine komisije za naseljivanje židovskih zemljoradnika), g. Lar in govorio je veoma detal'no o stanju žid. 'kolonizacije u Rusiji d o njenim izgledima za budućnost. Naročitu je pažnju posvetio tome, da gotovo sav zemljoradnički rad Židova nosi kooperativni karakter. Postoji otprilike 800 kooperativnih društava u židovskim kolonijama. Rezultat je toga zajedništva i time omogućene upotrebe najmodernijih zemVorađmčkih metoda: da u žid. kolonijama troškovi produkcije iznose četvrtinu manje, nego prosječno u nežiđovskim kolonijama. Žid. kolonisti, kako je kazio g. Latin, pretvorili su stepu sjevernoga Krima u cvatući vrt.

Konferencija „Ahdut Avoda"

Tel Avi v, 17, novembra 1926. Konferenciju Hapoel Hacaira u Petah Tikvi' označili su u Pale stini sastankom seoskih, a konferenciju) Ahdut Ii aav ode, sastankom gradskih radnika, Nešto je istine u ovakvom diferenciranju, jer su se obe konferencije razlikovale već po svom spoljjašnjem izgledu. U Petak Tikvi: provizorna baraka bez ikakvog komfora, a većina, delegata i gostiju seoski gospodari i zemljoradnici. U Tel Avivu: veliki 'trijem »sajma uzoraka za Bliski Istok« urešen, cvijećem, zastavama i rasvijetljen elektrikom, a delegati i gosti većinom gradski radnici. U Petah Tikvi se više raspravljalo o pitanjima kolonizacije nego o gradskoj politici, dok se u Tel Avivu priklonila osobita pažnja prilikama u gradovima. Radi< toga se i konferencija Ahdut Avode bavila mnogo s najvažnijim pitanjem sadašnjice, s neuposlenosti, kotja teško tišti palestinsko gospodarstvo. Za telavivske radnike, koji su najoštrije pogodjeru ,ođ ekonomske nevolje i nesigurnosti, bile su rasprave o neuposflenosti naročito privlači ve. Uza sve teškoće i nedaće, što biju radnički stalež, referent je ipak izavršio optimistički. Raspravljalo se temeljito i o načinu, kako se suzbija neuposlenost pa se iskristaliziralo mišljenje, da se raspoloživa sredstva im adu trošiti prema čisto ekonomskim načelima. Neuposlenost neka se ne suzbija davanjem potpora, već izvodjenjem radova za nuždu, koji će prije ili kasnije donijeti koristi cijelom narodnom gospodarstvu. Medijutim, sve rasprave o upotrebi novca, koji se neuposlenim daje kao potpora, morali su ostati bez efekta, jer u praksi raspoložive svote ne doataju za izvodjenje javnih radova, dok za üblaže nije najveće nevolje ipak dostaju. Jasno je svakom poznavaocu prilika, da se neuposlenost ne može ukloniti nikakvim zaključcima. Kako je došla, tako će proći. Već se danas može reći da neuposlenost jenjava. Nešto suvišnih sala se iselilo, jedan se dio radnika smjestio u nove pozicije po kolonijama, a osim toga se otvaraju povoljne perspektive u vezi s ostvarenjem Ruthenbergovog projekta elektrifikacije na Jordanu. Konferencija Ahdut Avode je svojim optimističkim shvaćanjem starija u zemlji ulila nove snage radnicima bodreći ih na ustrajnost i strpljivost.

Kako živimo u doba svih mogućih planova, ne smije nas iznenaditi, što se je i konferencija baviia sa za jnovni m planom, kolji lje Remcs predložio već i cijon. akcjjonom odlboru. Prema ovom pilanu imao bi se u židovskom narodu dići zajam od 60 milijuna funti, koji bi se upotrijebio u jednakim dijelovima: za kupovanje i melioraciju zemljišta, za gospodarstvenu kolonizaciju, za radiove u gradovima. Time bi se omogućilo da se nasele 40,000 obitelji godišnje. Ovaj je projekt mješavina Ruppinovih i dlrugih planova, ali (je radi golemih brojaka i mnogih neiasnoća danas čamo pusta teorija. Stoga se u pogledu toga zaključilo jedino, da će se obaviti ponajprije izviđa. Premda je ovaj projekt, poput drugih, zasada neizvediv, ipak se o njemu govorilo, a to je korisno, jer se time ojačava misao jedinog zajma, koji će u stanovitom času ipak biti realizovan. I o odnosima prema cijon. organizaciji govorili) se đlosta na konferenciji. U tom pogledu mogla se ustanoviti radosna činjenica da se socijalistički orijentirano radništvo pri’ićno cijoniziralo. To se očekivalo i u tome, što je prvi puta kraj crvene zastave lepršala i modri)-bijela. Ali nadasve u predlozima, da Ahdut Avoda sudjeluje u Egzekutivi Svjetske Cijon. Organizacije i u palestinskoj egzekutivi. Tako vidimo, da je život jači od) dogma, da je cionistička zbilja znatno utjecala na socijalističku ideologiju pristaša Ahdut Avode, koja više ne niječe nacionalno obilježje Jišuva. Konačno je ma konferenciji priklonjena velika pažnja i o položaju radničkih institucija kao što su Solel Bone, Hamašbir i dr. i način da što korisnije djeluju. Te su institucije važne stanice obnovnog rada, a radi njihove raizgranjcnosti mogu je radničke organizacije smatrati nadopunom palestinske egzekutive. Bez pretjeravanja može se reći, da je sveopća radnička organizacija jedan od najglavnijih faktora u zemlji. Od alije i dočeka doseljenika do naseljenja u Mošavu ili kvuci radi Egzekutiva neprestano uz pomoć radničke organizacije i njenih institucija. Njeni zadaci rastu, a time i njezin utjecaj. Konferenciji Ahdut Avode udarili su pečat trijezni govori i ozbiljno vodjenje rasprave. Nije bilo govorničkih erupcija ni senzacija. Sve u svemu, čovjek je imao dojam da sluša i promatra jedan mali parlamenat, gdje se ne govori radi pljeska i odobravanja, već radi same stvari l . Vijećanja su općenito pokazala unutarnju čvrstoću i zajedničku liniju. Aktiva konferencije za Palestinu i praktični radi leži prije svega u teme, što je jače naglašena cijionistička orijentacija, a zatim u podredjivanju sasvim klasnih dogma pod' općenite svrhe i potrebe, Gerdla Arlosorof f-G o 1 đ ber g.

Češki listovi javljaiju, dal ije predsjednik Masarjk na neizvesno vrijeme odgodio svoj put u Egipat u Palestinu. Drži se, da predsjednik Masarvk ne će, naikon ove odgode, woći na taj put nikako prii e proljeća.

Poštarina plaćena u gotovom PRETPLATA NA „ŽIDOV" STOJI GODIŠNJE D 100.-, POLUGODIŠNJE D 50.-, ČETVRTGODIŠNJE D 25.—. OGLASI SE RAČUNAJU PO STALNOM CJENIKU. PLATIVO I UTUŽIVO U ZAGREBU. - BROJ ČEK. r ačuna uprave ,židov je 33.83; .

GODINA X.

ZAGREB, dne 26. novembra 1926, 20. kisleva 5687.

Pojedini broj stoji 2 dinara .ŽIDOV 11 IZLAZI SVAKOGA PETKA. UREDNIŠTVO I UPRAVA .ŽIDOVA" NALAZE SE ZAGREB, ILICA 38./I. ZAKLJUČAK REDAKCIJE ZA ČLANKE DO SRIJEDE U 12 SATI, ZA VIJESTI DO SRIJEDE 18 SATI. RUKOPISI SE NE VRAĆAJU. TEL. INI. 21-11

BROJ 48.