Жидов

Cijonizam u Bugarskoj

Vodstvo čijom organiz. u Bugarskoj potaknulo je svojim pismom ovogodišnjem Vijeću Saveza Cijonista pitanje saradnje cijonista u balkanskim zemljama. Držimo da prije ulaženja ui diskusiju po ovome pitanju treba informirati našu javnost 0' radu i organizaciji cijonizma u: Bugarskoj. Organizacija u Bugarskoj slovi kao uzorna pa tim radije upućujemo naše čitatelje na materijal, koji ovdje donosimo. Uredništvo »Židova«.

IZ PISMA CIJON. ORGANIZACIJE U BUGARSKOJ SAV, VIJEĆU OD OKTOBRA O. G. Mncigo žalimo, što iz raznih razloga ne možemo sada da izašaljemo Vašemu vijeću našega izaslanika. Uvidiamo veliku potrebu, da se odmah pristupi uredjenju odnošaja izraedju ‘cijonista svih zemalja. Balkana, a koji odmošaji treba da se izgrade na spoznaji o međusobnoj, uzajamnoj pomoći. Po našem mišljenju najpreča je potreba da se urede odnosi izmedju cionističkih organizacija na balkanskom poluoslrvu, pcvezanošću vodstava pojedinih zemaljskih sav ;za. Za prvi bi početak dostajalla; izmjenična predavanja, zajednička propaganda, izmjena informacija itd. Ponajprije imao bi da se udesi sastanak ci.jon. delegata iz balkanskih zemalja Kral evine SHS, Bugarske i Grčke u cilju da se uredi već spomenut« saradnja.

Organizacija cijonizma CIJONISTIČKI SAVEZ U BUGARSKOJ. Članstvo: Zadnjih godina kretao se -broj Sekelista u Bugarskoj izmedju 7—Booo, a prošle je godine postignut maksimum od 7478 šekelista. Opaska: Pošlo je ove godine povišena cijena šekela od 15 nai 40 Ilova, umanjit će se po svoj prilici bro' šekelista. Svaki plaćaJac šekela nije član organizacije, već samo onaj, kolji je član mjesne cvjonističke organizacije, te se podvrgava jačoj disciplini, ikoija iziskuje veće dužnosti. U svemu imade u Bugarskoj 24 cionističke mjesne organi zaci je, a broj njihovih članova iznosi 1800, U tom broju nisu uračunate ženske cionističke organizacije, kao podružnice »International Women’s Zionist Orgauisaiticn«, cijonističko-naoi;onalna omladinska udruženja, »Makabi«, ,te »Hašomer hacaijr« o kojima će još biti govora. Vrhovna ustanove saveza jest cijonističko vijeće, sastav Ijeno iz delegata udruženja (1 delegat na 75 članova). Vijeće se sastaje jedinom u dvije godine. Ovo obavlja izbor slijedećih uprava: a) Centralni Komitet (sjedište Plovdiv), koi zastupa savez spram vanjskih ustanova, vrši propagandu, te nadzor nad svito ostalim cdjon. ustanovama, b) Palestinski odbor (sjedište Sofija)- koji se brine oko emigracije, te kolonizacije Jevreja iz Bugarske u E. J-, podjeljuje vdzume (certifikate), informacije itd, c) Uprava KKL-a (sjedište Plovdiv) vodi sve poslove KKL-a, te je ujedno središnja novčana ustanova saveza i raznih (lokalnih fondova osim za KH., d) Cijonistička delegacija u upravi KH (sjedište Ruščuk) sastoji se iz 7 oijonista, koji su vlasni da kooptiraju ijoš 3 dlana nacronista (većinom iz redova »Bne-Brita«). Ona je samostalna institucija, obavlja propagandu i novčane akcije, c) Zastupnik saveza u Akcijonom Komitetu (gosp. Hajim A. Farhi), f) Vrhovni savjet sastoji se iz izaslanika svih spomenutih institucija, te 14 biranih delegata, izabranih po orginizovanim cijonistima. Zadača je te ustanove: vrhovni nadzor nad radom svih institucija davanje direktiva prema zaključcima vijeća, a izvanredno prema potrebi u važnim slučajevima. g) Zastupnici saveza u vanjskim ustanovama kao na priliku u Centralnom Konsistoriju Jevreja Bugarske. Sadista. Vrhovno Sudište jest vrhovni i zadnji sud iza saveznih sudišta,, koja se biram u svakom mjestu, gdje mjesna organizacija broji više od 75 člana, (u mjestima s manje članova vrši tu funkciju odbor udruženja). Zadaća je sudova, da sude o disciplinarnim prestupe!ma.

SAVEZ CIJONISTIČKIH ŽENA jest podružnica Svjetskog Saveza, Cijonistićkih Žena, a imade sama podružnice u svim većim gradovima Bugarske. Radi • cijomstičkim savezom. poglavito na kulturnom radu žena, te saradjufe kod nacionalnih fondova ponajviše kod KKL-a.

CIJONISTIČKI SAVEZ »MAKABI«. Službeno je dio cifon. saveza. Imade podružnice gotovo u svim gradovima. Bror članova dosiže 2300 (u glavnom djaci, te omladina uopće). Zadaća: tjelesna i nacijonalna odgoja jevreiske omladine.

SAVEZ »KAŠOMER HACAIR« imaide podružnicu samo u Sofiji, Plovdivu, Ruščuku, Varni i Pasardlžiku. Članovi su mu u glavnom -đijaci hebrejskih škola, i oni kod su nekoć bili djaci istih. Cilj; Posvemašnja hebralzaci;a svojih članova. Odgc/ni rad u duhu »Hašomer Hacaira < i haluck’ute te skautizam. Broij ičl’anova oko 700.

Cijonisfički rad u Bugarskoj Palestinski rad vrši Palestinski odbor. Ta; imcnue stalni odbor u Tel Avivu sa stalnim, namještenim sekretarom, kofi (je uiedno zastupnik Saveza kod palestinskih institucija. Emigracija se u posljedn;im godinama znatno uvećan. Prema izvještaju Palestinskog odbora podnešenom zadnjem cionističkim vijeću iselilo se iz Bugarske za Palestinu godine — 603 1 udi. a godine 1925. 1008, Sada se emigracija usl;;eđl krize u Palestini, a i zbog one u Bugarskoj znatno smanjila. Osim toga vraćaju se srazmjerno mnogi iz Palestine, te čitav rad trpi na problemima, ko;i su sada zbog krize zajednički čitavom pokretu. Kolonizacija. Savez e od nekoliko go-dina unatrag zaokupljen izgadn.cm kolonije Jevreja iz Bugarske u Palestini. Savez ima zbog toga d»a; dobije od KKL-a 3300 dutnuma zemljišta u Kobebi (kralj Nes-Ciijona), a osim toga je kupio još 1700 dunuma za račun privatnih lica, a u blizini spomenutog zemljišta KKL-a. Prema ugovoru, utanačenom izmedju bugarske organizacije i cijon. egzekutive u Pali., počet će se s naseljen em 40 porodica bugarskih Jevreja, koje već sada borave 0 Pak Svaki naseljenik bit će opskrbljen s 300 funti (djelomično privatna sredstva, a ponešto kao potpora bugar. organizacije), Preostali novac ima da dade Keren Hajesod. Ljudi, koji se naseUju/ju, izabrani su već, a i dio novca je sabran. Zapreka, kolja otešćava čitavu stvar, sastoji se u tome, što se od Arapai, koji' su još vlasnici zemlje, ne može da dobije pravovremeno isprava o kupnji zemlje. Fond za emigraciju. Čili: da pomogne emigrantima iz Bugarske u obliku zajmova. U iznimnim slučajevima daju se potpore za putne troškove, a u većini slučajeva emigrantima sitnim trgovcima, koji su se već nastanili u Palestini da si stvore ekonomsku bazu za svoj rad. Ovo potpore podjeljuje posebni odbor u Tel Avivu. Prihodi ovoga fonda. Svagdje gdje je predstojništvo općina u rukama cdjpnista, stavljaju oni u općinski bidže stanovite svote u korist toga fonda. Osim toga obvezuje se svaki plaćaiac Keren Hajesoda zasebnom obvezom, da će lokalnom fondu za emigraciju doprinijeti najmanje 10 po sto cd iznosa, koji daje Keren Hajesodlu. Fondom upravlja uprava KKL-a i Palestinski odbor. Hahšara haluca-, U tu svrhu osnovana je kooperativa »Heatid« u »Pajzardžiku«, kora vodi gospodarstvo u svrhu poljoprivredne izobrazbe haluca. Rad za KH. Prosečno se skupi 1,800.000 leva na godinu (cca 720 tisuća dinara). Uprava KH-a raspolaže plaćenim agitatorom. On kroz godinu prodje svim gradovima Bugarske. Značajno je, da su već mnoge općine stavile u svoje bidžete prinose za KH, Rad zi KKL. Svako cijonističko udružene imade povjereništvo za KKL, a nad svima ovima zemaljsko je povjereništvo, Prosječno se skupi 1 milijun deva na godinu (oko 400 hiljada dinara). Kulturni rad. (Škole). Gotovo u svim mjestima nalaze se uprave škola u rukama oijcmista. Školski odbori biraju se demokratskim izborima te uživaju zaštitu i potporu države. Ofjonistićki se upliv očituje u jevr. nar. odgoji, u podučavanju hebrejskoga jezika, te potpunoj hcbrairactji. Znači: svi predmeti naučavaju se na hebrejskom (osim povijesti Bugara i zemljopisa Bugarske). Kako je taj rad joiš u početnom stadiju nailazi na mnoge poteškoće. Unatoč tome raširuje sc taj pokret, te imade dobre izglede na uspjeh. Kulturni rad medju omladlinom. Odgojni rad u nacrjonallbom duhu, te hebraizoifu svo'ih -članova vrši savez. »Hašomcr—Hacair«, Velikom broju omladinaca hebrejski je jezik postao jezikom* saobraćaja. Za one, koi ne vladaju hebrejskim jezikom služi »Makabi« i u kulturno-odgojnom smjeru. Opći kulturni rad. U svim većim gradovima im 1du cijomstička udruženja svoj »Bet-am« (narodni dom), gdie se održavaju predavanja, govori, kurzevi, savezni sastanci i zabave. Svako veće ci onistićko udruženje imade i svoj kulturni odbor, koji pripravlja predavanja, konfarense i mitinge, ponajviše za vrijeme zime. Kao središnjica čitav kulturni rad i crpn. propagandu opskrbljuje materijalom centralni komitet udruženja. Za predavanja izdaje brošure, te svoje službeno glasilo »Hašofar« na bugarskom (ulBoo primjeraka), potpomaže savjetom i novcem sve što iuic;jativno služi za kulturni rad. Grupa cionističkih omladinaca izdaje takodjer na bugarskom, polum eseonik »Jevrejska tribuna«. »I vri ja«. Uz djelotvornu pomoć nekoih institucija i nekolicine privatnika- osnovan je izdavački zavod »Ivrija« (Sofija, Niska ulica 20) sa zadaćom, da rtspačava knjige -evrejskoga sadržaje u svim jezicima. Kapital 15 -milijuna leva. Osvajanje jevr. općina važan je dio čijom, programa. U većini gradova općine su u cijon. rukama, te veoma disciplinovano i dosljedno programu podupiru narodne jevrajske škole, potpomažu moralno i materijalno cijon. fondove (stanovitim svojim budžetskim stavkama), te »Keren haha-

ginu (fond za emigraciju). Pružaju moralnu i materijalnu potporu narodnim omladinskim udruženjima, koja u mnogo slučajeva uživa, u subvencije iz općinskih blagajna. Osvojenjem općina cijoniste su stekli centralnu organizaciju jevrejstva u pogledu unutarnje a i vanjske, općenite pcitnke. Unutarnja se politika sastoji u djelotvornoj pomoći' svri općina stvaranem centralne institucije (Vaad hahinuh) za svaku školu, stvaranjem kurzeva, za izobrazbu hebrejskih učite!n, opskrbom udžbenika, a u slučaju potrebe namještanjem učitelja iz inostransiva; uredjenjem opće naučne osnove; centralnim nadzorom nad svim jevrefskim školama pomoću stručnjaka, za evrejske predmete tih škola. Politička djelatnost teži za priznanjem prava narodnosne manjine time, da se postigne zvanična potvrda pravila Saveza jcvr. općina u Bugarsko) sa strane vlasti (formalno to ješ nije uspjelo, ali stvarno se povadaiju općine za svojem jedinstvenim statutima). Nadalje sprda u taj rad zahtjev, da država u znak ravnopravnosti potpom Jne novčano jevr. škole, da rad: protiv antisemitske '? itd Sadašnje stanje. Cijorasacki rad trpi uslijed krize u Palestini i Bugarskoj. Zapaža se” stvaranje opozicije protiv cijonlstičkog pokreta. Medjutim, ona nema ideoloških uzroka, već je razfiog u novčanim poteškoćama općina. Cijoniste se bp e s rijetkom ustrajnošću da zadrže svoje pozicije, jer se nadam, da će im rad biti u mnogome laglji, ako se popravi stanje u Bugarskoj i u Palestini. Antisemitski je pokret u zadnje doba zauzeo mnogo maka, ali je naišao na snažan otpor sa strane Jevreja, a i države tako, đla je, obesnažen, konačno klonuo.. Jevreji su u tom pravcu sada opet smireni.

Odgođeni izbori za gradsku upravu u Tel Avivu

(Od našega izvjestitelja) Pregovori Vaad Lcumia sa strankom kućevlasnika, koja ne će da sudjeluje kod izbora, dosad nisu urodili nikakvim rezultatom. Sa gledišta stabilnosti gradske uprave, koja treba da se temelji na povjerenju svih krugova stanovništva, ova je činjenica žalosna. Ipak je Vaad Leumi odlučio, da još jedamput pokuša ne bi li predobio separatiste na sudjelovanje pri izborima. Zato je na predlog Vaai Leumia zaključena odgoda izbora za dvije nedjelje do 6. decembra. Ako do toga roka ne dodje do spo razuma s kućevlasnicima, izvršit će se izborni čii bez njih. Medjuto je stranka kućevla&nika izašla prc( javnost jednim zaista originalnim predlogom. Om predlaže da se izbori uopće obustave i na Čeh gradske uprave postavi vijeće od sedam gradjana Dvojica od njih neka budu sa desnice, dvojica iz cen trurna, a treća dvojica sa ljevice. Njima neka pred sjeda dosadašnji gradonačelnik Disengoff. O ovofl se predlogu jedva raspravljalo, jer je smjesa prima tivnog sustava zastupanja i diktature. Zanimljiv i kao prilog za karakterizovanje načina mišljenja on grupe, koja danas tolike zapreke suprotstavlja src djenoj upravi u Tel-Avivu.

NOVI HEBREJSKI UDŽBENIK. Ovih dana izlazi iz štampe novi udžbenik hebrejsko jezika, kojemu je autor David Josef Bornsteim: »Uvod hehre'ski jezik sadašnjosti«. Udžbenik izlazi u nakladi ai mačke cijpnistićke organizacije. Knjigu su veoma povoljno °rjenili medju ostalima Bjalik, S. Ben Zion, E. M. LipschiU drugi. Narudžbe prima; Zionistische Vereinigung fiir Deut»‘ land, Berlin W. 15, Meineke str. 10. (Zikd

2

»Ž 1 D O V«

BROJ 48.

U slučaju potrebe ogledala, bruienog »takla, umjetničkog uataklivanja u mjedi kao i u mesingastim šipkama i plovu nemojte zaboraviti na adretn: Mališa Rotli, Zagreb, Robova ul. Cijene umjerene- SoUdna izradba.

EngiesKi M a aZ i n Prvorazredna modna kuća za gospodu. Zagreb Beograd Vlastiti krojački atelier za odijela u I IO VuKa Karadžića 18 i rublje po mjeri.

Naredni broj Židova" izlazi povodom „Hanuke" u utorak dne 30. novembra u znatno uvećanom opsegu i bogato ilustriran. Ovaj će broj „Zidova“ biti posvećen jubileju Keren Kajemet Lejisraela.

M. ILIĆ I GAŠPARAC agencija za promet nekretninama sadržaje svoje stare pcjslome prostorije Pctrinjska 3Telefon 19—97, u kojima i nadalje ureduje.