Жидов

Obzirom na velike narudžbe škrabica, koje Fond dobiva, odlučio je Glavni Ured već dugo, dia škrabice dade fabricirali u Palestini. Onda još nije bilo industrije, koja bi bila u stanju da preuzme i izvrši takav nalog. Konačno je ipak tvornica za produkciju škrabica osnovana i time e židovskim radnicima u Palestini pružena nova radna grana. Naša slika prikazuje radionicu škrabica. Strojevi kupljeni su u inozemstvu a radn:ke izučava jedan kvalificirani mehaničar. Kad nova tvornica, koja pripada tvrtci Alfred Salzmann a Jerusolimu, bude potpuno uređena, moći će dnevno producirali oko 3000 škrabica. Tvornica dobiva mnoge naloge da načini razne vrste kutijica za privatna poduzeća. Postoji nada, da će se ta industrija! moći razviti na širokoj bazi. Svaki će posjednik škrabice n buduće znati, da primanjem jedne škrabice KKL-a, ne donosi samo sredstava za kupnju zemljišta u Palestini, već da t,o ujedno znači i mogućnost raci* za ždovskog radnika u Palestini.

GLAVNA SKUPŠTINA UDRUŽENJA CIJONISTIČKIH ŽENA U ZAGREBU. U nedjelju dne 21. novembra o. g. održala se, kako smo ja vili konstituira juć a skupština U druženja Cijcnislićkih Žena u Zagrebu, kojoj je pribavio lijepi broj naših sumišljcnica. Prisutne pozdravila je u ime pripravnoga odbora gospodja T. N eubrunn a zatim je tajnica pripravnoga odbora g. J. W einer referirala ,o radu toga odbora. Nakon što su pročitana i prihvaćena pravila udružena, prešlo se na izbore, te e per acclamationem izabran slijedeći odbor, u koji ulaze gde: Clara Barmaper, Olga Fuchs, Charlctta Keszler, Ju'i.a Koaig, Lela Mevorah, Bela Neumann, Flora Njemirovski, S.domja Schlesiger, Schrenger Elza. Hilda Singer, Hellfrieda Spiegler, Erna Stern, Mirjani \Veiller. Za zamjenice pdbornica izabrane su; Nada Ascher, Lizzi Junker, Tereza Neubrunn, Jula We;ner. U nadzorni odbor izabrane su: gg. Grete Rosenberg, Zlata Schrenger, Marga Stern. U ime novoizabranog odbora uzela je riječ g. Mirjani WeS'-ler. U svome lijepom i sažetom govoru rekla je gospo,ica Weiller: Odlučismo eto, da udjemo u novi period u životu zagreb ičke cijon. žene, Ona danas ovim činom dokumentu e, da ne > e da zaostaje za sestrom svojom u drugim zemljama galuta, da ne će više da se cglušuje svojoj savjesti, koja ;oj dovikuje: »I tebe tvoj narod, ženo, treba; treba te u istoj mjeri, kao i tvog druga, a možda i više. 'Ti treba, da dijeliš svu brigu oko izgradnje vanjskog Erec Jisraela t. j. zemlje, kao takove, aU tvoja je sveta dužnost da izgradiš dušu svoga djelala, nutarn i dio Erec Jisraela«. Slabo se koji od naših domova razliku,= od nežidovskoga doma. Ne palimo subetnje svijeće, ne dočekujemo pročišćeno smireni Šabat, ne znamo mi Hanuku, ne poznajmo naše blagdane. Čini nam se dovoljnim, da, kad dod,u veliki jesenji blagdani, uzmemo mjesto u hramu,- ooučemo sebe i djecu u svečano ruho; i time umirujemo našu židovsku savjest. Hanuka svijeće nestaju, djeca ne slušaju priča o velebnoj povijesti svoga naroda, ne upoznaju toru. ko;a ,e izvor svega plemenita i dobra, knjiga, u kojoj je prvi puta rečeno: »Ljubi svoga bližnjega kao samoga sebe«. A većina m*jki šuti o tome mističarski i priča o svetome Nikoh o Kristkindlu. Sveti Nkola donosi darove i židovskoj d eci, na Božić se u mnogome židovskome domu koči prekrasno urešeno božićn:e drvce, a pod njime eto ti očarana našega židovskoga mališana, kojega vlastita majka odvlači iz bogata krila svoga naroda, dajući mu prazno tudje blještavilo. 0 ovome pitanju pozabavit ćemo se mi još podrobnije u predavanjima, u kurzevima, ko e ćemo. da u okviru našeg udružen, : a održimo; danas nabacih tek to pitanje, da označim jedno načelo, da inicurara razmili ian je u tem smjeru. Treba da se u ime odbora zahvalim na povjerenju, ko,e ste nam ukazali, izabravši nas vodstvom udruženja. Ne da tražim zvučne rieči rctcirskoga poleta, nego bih da ukažem odmah na suštinu htjela da iznesem nešto realnije, Dopustit ćete, da dosljedno našo-j odluci; da idemo putem, koji je označila Histdrut Olamit še’.e. Naš ; m Cijonot, kažem dv; e tri o toj organizaci i cijonističkih žena i da s time u vezi prikazem naše zadatke.

Mala grupa žena i to najviše žena iz Engleske došla ;e do spoznaje, đa je obnova Palestine nepotpuna, dok u njoj ne poradi i židovska žena. Za vrijeme 12. kongresa u Karlovim Varyma g. 1921. bila je prva svjetska konferencija cijonističkih žena gdje je zaključeno da se osnuje svjetska organizacija koja će obuhvatiti žene sviju zemalja svijeta, da ih zainteresuje i angažuje za obnovu Palestine i to na posebnom polju rada: rada žene za ženu i dijete. Premda je radi pomanjkanja sposobn : h propaganđistikinja u početku bio rad uvelike otešćan, ipak je uspjelo, da se već u prve dvije godine organizuju i najudaljenije zemlje, i da se u Palestini osnuju praktične institucije, koje su od najveće vrijednosti za Zemlju. Najbolji su dekaz što Svjetska Org. Cijon. Žena znači za Palestinu riječi dra. Haijima Weizmanna prigodom postavljanja temeljnog Kamena djev.ojaćke poljoprivredne škole u Nahalalu: »Mi, to će reći, Cijon. Organizacija, duboko smo uvjereni, da su žene, upućene u sve grane poljoprivrede kao i odgoje djece, jednako važan faktor za razvitak Zemlje kao i naši muški pijoniri. Organizacija žena zaslužila je najvišu hvalu, jer njenim su nastojanjem stvorene institucije, koje su po mom mišljenju jamstvo, da će se za nekoliko godina u Palestini odgojiti dostojan broj djevojaka, dobrih kućanica i radnica i time pridonijeti normaliziranju ženskog pitanja u obnovi Ereca. Dao Bog, da nam Vaš rad i dalje napreduje i da se tako napokon riješi naš veliki problem; »ostvarenje židovskog seljačkog staleža u Palestini«. Tako dr. Weizmann. Kad je WIZO osnivala poljoprivrednu djevojačku školu u Nahalalu imala je pred očima, da pruži haluci i Paiestinki temeljitu izobrazbu, koja će obuhvatiti sve grane poljoprivrede, što spadaju u njen okvir rada; gajenje povrća, dekorativnih biljaka, voća, sadjenje aleja i mladih šuma, peradarstvo, pčelarstvo, stočarstvo, mljekarstvo, rad na polju i kućanstvu. Druga je važna ustanova »Hostel« u Tel Avivu. To je ustanova, koja je proizašla iz radničkih kuhinja, a u kojima djevojke dobivaju temeljitu podoku za praktično kućanstvo. U tu skelu dolaze najviše djevo ke iz kolonija, pa se, kad se navrši naučni rok, opet vraćaju u kolonije, ali sada ne kao balasti, nego kao njihovi najčvršći stupovi. A da sve ovo što sam dosada navela, nije učinila Svjetska Org. Cijon. Žena, nego da je uvela tek svoje stanice za njegu dojenčadi već bi i po tome imala svoj potpuni raison d’ etre. Ne moram ovdje da ističem što znači blagodat higijenske i opće brižljive odgoje djeteta, što znači, sa gledišta siromašnih roditelja, deteta samoga i sa gledišta narodnoga, U krupnim crtama dotakla sam se osnove rada WIZO koma naše udruženje treba da pjosveti jedan posebni sastanak; a sada nekoliko riječi o nama samima. Mi se tek nakon 5 godina opstanka Svjetske Org. Cijon. Žena, kad nam je ova već tako reći pokrčila puteve, kad je već stekla priznanja i simpatija, sjetismo, da je i naša dužnost, da poradimo s nome, upravo u n ezinom okviru. Danas valja da poradimo svim našim silama a i preko njih, da tako rehabilitiramo naše zakašnjenje, Nastojat ćemo, da ne rascjepkamo naše sile na odviše samostalnih grana rada, jer je suvišna rasparčanost štetna. Rad ćemo podijeliti u dijelove samo sa stvarnoga gledišta i to na: praktični i kulturni. Obadva dijela bit će jednako važna. Nastojat ćemo, da osnujemo kurzeve o svim žid. pitanjima, da si približimo povijest, našu literaturu, toru našu, a po mogućnosti i jezik naš. A i pitanje odgoje ne će naći zadnie mjesto u kulturnom referatu. Praktični će rad obuhvatiti u glavnom promican e institucija WIZO, organizaciju provincije, U Keren Kaijemetu preuzet ćemo samo rad oko škrabice, a u Okviru organizacije jedan dio šekelske akcije, U vezi sa institucijama WIZO brinut ćemo se, naravno, i oko h ah šare djevojaka u Jugoslaviji! Po ovome što sam i ovako zbijeno ocrtala, lako možete da uviđite, da su naši zadaci obilježeni višom ljepotom daiekosežnosti. Učestvovati u ovakovom radu dužnost vam je prema sebi, prema narodu i ne smijemo to nikako da smetnemo s uma prema svom djetetu. A vrijeme je, da se dademo na posao. Što ne učinismo danas, teško bi, nemoguće bi bilo sjutrađan nadoknaditi. Zbacimo sa sebe sve, što nas sputava, nemojmo dopustiti, da se prevare toliki mnogi u našem narodu, koji očekuju, da će židovska žena biti u ovaj čas na svome mjestu. Nismo vrijedni po onome reče nam nedavno dr. Chajes što su i kakovi su biti naši predji, nego po onome, što sami možemo, hoćemo i činimo. Nasto te da židovska žena u Jugoslavii predanošću i radom svoim zavrijedi, da bude zvana židovskom ženom«. (Živo odobravanje). Nakon govora gospojice iJCleiller završena ;e skupština, ♦ Prema informacijama, koje smo dosada dobili u mnogim sc j mjestima židovske žene interesuju za osnutak mjesnih organi| zacija cijon. žena. Odbor Udruženja Cijon. Žena u Zagreba eprema sc, da u tom pogledu, kako je i odlučeno na konferenI čiji u oktobru, započne sa sustavnom akcijom.

SL. POŽEGA. (Od našega redovitog dopisnika). U nedjelju 21. o. taj. održana je glavna skupština Mjesne Ci onističke Organizacije. Nakon što je predsjedatelj g. Hoflmann otvorio skupštinu i pozdravio prisutne, održao je tajnik MCO g. Milan Haas svoj godišnji referat. U nastavku skupštine cdržali su još referate za KKL g. Hugo Adler, za Omiadinsko Udružen e »Hagibor« g. Gusti Gerstmann, a za gospodje gdja A .Sternberg. koja poziva sumišljemce, na što intenzivniji rad i na potporu svih akcija. Nakon podijeljenja apsolutorija starom odboru, izabran je novi, te ;e na 1. odborskoj sjednici u utorak 23. konstituisan kako slijedi; predsjednik g. Leo Steiner sen., potpredsjednici gdja Frida Geršković i g. Adam Hoffman, tajnik g, Milan Haas, blagajnik g. Jakob Schillinger. Napomenuti valja, da su u odbor MCO ovaj puta birana tri omladinca, te se može očekivati, da će rad u za ednici ovih dviju organizacija dati povoljne rezultate, {Z. B.)

Pravljenje škrabica (vidi tekst na strani 11 )

SA SJEDNICE RADNOGA ODBORA SAVEZA CIJONISTA

održane dne 23. novembra 1926. Na prijedlog finasijalno-organizatornog pododbora zaključuje se, da se upute sve mjesne organizacije onamo, da najkasnije do konca januara b. g. završe šekelsku akciju, jer će od 1. februara 1927. započeti jedinstvena akcija za obezbjedjei je jugoslavenskih naseljenika u Palestini i akcija za jačanje Saveza. Sve raspoložive sile upotrijebit će se na taj termin u organizatorne svrhe zemaljske organizacije. Upravnik Palestinskoga Ureda izvješćuje o stanju hahš a r e kod nas, ističe potrebu hebreizovanja onih, koji iseljuju, jer se načelno nikome, tko ne vlada hebrejskim jezikom, übuduće ne će izdavati certifikat. Osim toga će svaki iseljenik, koji traži certifikat, morati dokazati spremu u kojoj struci, kojom će moći da bude od koristi jišuvu. Ove će godine organizovati Palestinski Ured društveno putovanje u Palestinu, pretpostavivši, da se javi dovoljan broj učesnika. U tom pogledu ured će provesti jaku propagandu. Uzima se na znanje izvještaj Udruženja Cijon. Žena u Zagrebu s time, da utječe svojom akcijom u mjestima, gdje rad mjesnih organizacija ne zadovoljava. Uzima se na znanje reorganizacija uredništva i uprave »Židova«. Preporuča se Odboru za Hcbrejksu Univerzu, da intenzivira svoj rad. kako bi započeta nastojanja kod jugoslavenskih znanstvenih i književnih ustanova u što skorije vrijeme donijela stvarnoga probitka za univerzu u Jerusolimu. Pročelnik Povjereništva KKI. izvijestio je o radu fonda. Izvještaj će se nastaviti na narednoj sjednici.

DOPRINOS ZA JUG. HALUČKU FARMU U PALESTINI Izraelitska boigoišt. općina u Splitu doznačila je Savezu Cronista iznos od Din. 1000.— kao svoj doprinos za Jug. Halučku Farmu u Palestini a iz svoga budžeta za god. 1926.

ZA TRI STOTINE DINARA! Značajni detaj iz Varaždina. Pred nekpliko dana provodio je g, prof. Pazi Golđmann -a zaunjernim uspjehom akciju za Keren Hajesod u Varaždinu. Lijepi broj varaždinskih Židova shvatio je ispravno i pošteno svoj židovski zadatak, pa se pridoriosima svojim založio 7 *a ideju izgradnje Palestine, koju im je prof. Golđmann prikaz o u pravom svijetlu i s veoma mnogo uvjerljivosti. Ali našao se ipak po koji Židov, kome nije iHo u glavu, da su Židovi »Židovi, i da to čak vidljivo i pokazuju. Jedan gospodin, sin rabina! požurio se da varaždinskoj javnosti pokiže, da on, dok drugi Židovi daju za Keren Hajesod, daje »druitvu za podupiranje siromašnih učenika«. Nije to dakako činio diskretno, da možda tek zadovolji svoju savjest i plemenko snagu- ogorčena srca, nego ije naveo, da daje društvu »umjesto Žiđ. nacionalnom fondu«, što je društvo moralo da stavi i “ svo'u objavu u varaždinskim novinama. I za ciglih 300 dinara taj je gospodin iskupio svoj plemeniti patriotizam. Problem je u tome, je li ovaj gosp. uspio da za razliku od ostaf-ih Židova u Varaždinu pokaže, da nije »odmetnik i separatista. jer i drugi Židovi i cijoniste daju za nežid. svrhe. Daju, kako im nalaže i židovstvo samo, bez posebnih namjera i nametanja zbog plemenitosti svrhe. I ovakovi ne nalaze p> trebnim, da se otkupljuju od neke sumnje na tako jedni način: s 300 dinara (što će reći jedan par običnih cipela!!

12

«2IDOV»

BROJ 49—50.

ZBOG HANUKE IZAŠAO JE OVAJ PUTA »ŽIDOV. U UVEĆANOM OPSEGU KAO DVOBROJ. NAREDNI BROJ IZLAZI U PETAK, DNE 10. DECEM

Sto Je „IRIS REX 5“ a~arat sa 5 cijevi, sa kojim se mcže za vrijeme davanja Zagrebačke stanice slušati sve evropske stanice osobito čisto te glasno i na glasnozboru (Lautspreher). Upitati se kod Ivan Paspa i sinovi Prva hrv. tvornica za elektroinduslriju Bogovićeva 9 ZAvREB Bogovićeva 9 Detektori, slušalice, anodne bat:rije i s .v drugi materijal uz najnižu cijenu.

GIURO DETEL, ZAGREB SLIKAR NAPISA 1 GRBOVA Prije Marovska 7. Sada Marovska 18,