Замѣтки по чакавскимъ говорамъ

30 форма u miru—какъ это u вм. va показываетъ—занесенная; ср. еще: okolo gmđa, na grlili (grflk—куча мелкаго камня), па шаЫ (мохъ) н под. Сюда относятся слѣдующія существительныя: bar (просо), bis, brav, brig, brus, bus, cap, cvet, čl8n, črip, dah. dan, dar, đih, duh, glad, glas, gnus, grad, gruli, hlad, jad, jež, jaz, kal. klas, klip, kjun, kos, kim, krflg, kuk, kum, kus, kvds (закваска), list, 16t, lug, judi, mali. mih, mir, mlat, mrak, mrav, muž, inih, pan, par, pas, pir, plug, prah, prut, puk, puh, red, rub, sad, sat (сотъ), sin, smrad, snig, spas, srab (svrab), sram, stan, stid, strah, strug, struk, stup, svit, špag, šum, tast, tat, trag, trak, tuk (жпръ, отдѣляющійся при жареніи чего-нпбудь), val (волна), v§z, vid, vlas, vrag, vrat, vuk, znak, zrak, zub, žag, žđral, žlib. 39. Двухсложныя слова съ неподвижнымъ удареніемъ на первомъ слогѣ и безъ утраты гласныхъ основы (типъ otrov и подобныя). Удареніе можетъ остаться во всѣхъ падежахъ на начальномъ слогѣ пли же оно въ родит, и мѣстномъ пад. множ, переносятся ближе къ концу, при чемъ, если средній слогъ кратокъ, то удареніе переносится въ этихъ надежахъ на самый конецъ, если же онъ долгій—то удареніе (п то ') на немъ. otrov—а: otrovlh, praščići (нош. pl.) — praščić; sinčić : sinčićlh, sinčić. topol, topola : topolik; večer, večera—večerlh, sokol, sokola : sokolili, prsten, prsteni (цвѣты): prstenih, govor—govora, jesenjesena (cp. § 9), ugor—ugora (угорь), va platneni, diver—era. dimpak, đimfiaka : đim|%cik, lišiiak, -a: lišnacih; golub, - a: golubih, kolar, -a: kolarlk, kuhar, -a: kiiharih, malln, -a: mallnih, rataj, -a: ratajih, ribar, -a: ribarik, škrebut, -a, jašmik, -a. Въ то же время находимъ и: sokolili, prstenih, koren, korena : korenih и korenlk; а если средній слогъ дологъ: golubih, kuhaiith, malinih, korak, -a: korakih и korakih; iibad, -a: ubađfli, misec, -a: miseclh, obruč, a: obničih, komad, -a: komadfli, korak : korakih; oblak, -a: oblačili, remlk, -a: remilah, tekut, -a: tekiiti, teku tili.