Књижевне новине

a-~

a, žal PĆ

BMRT FAŠIZMU — SLOBODA NAR ODU!

KNJI

GODINA I BROJ 25

Peti kongres — još jedan od istoriski značajnih događaja u razvitku naših naroda i još jedna od sudbonosnih pobeda nove Jugoslavije i u našoj unutrašnjoj politici i na međunarodnom planu — izrazio je snažnu, nesalomljivu jedinstvenost KPJ i njenu nepokolebljivu rešenost da nastavi putem izgradnje sbcijalizma — putem čvrste wWolidarnosti medqunaroanog proieterskog revolucionarnog pokreta, sa Sovjetskim Savezom na čelu. 'fa jedinstvenost i rešemost, prekaljivane u toku dvadesetogodišnje ıegaine borbe protiv surovih režima monar– hofašističkih klika u bivšoj kapitalističkoj Jugoslaviji i u toku herojske oružane borbe naših naroda bDrotiv okupatora j domaćih izdajnika, borbe vođene pod rukovodstvom KPJ, njenog Centralnog komiteta, druga "Tita — utoliko su značajnije i za naše narode i za međunarodni revoiucionarni radnički pokret, ukoliko su izraženi baš danas, kada su naš Centralni komitet, KPJ, narodi Jugoslavije izloženi potpuno mneopravdanim, grubo-besprincip:jelnim napadima rukovodstava nekoliko „komunističkih paiuja. Ta jedinstvenost ı rešenost potvrdili su ne samo visoku teoretsku ı političku principijelnost KPJ, nego i duboku internacionalističku svest kako KPJ tako i naroda Jugoslavije, i pored teških napada Kongres naše Partije najodlučnije je podvukao neraskidivu povezanost i naše Partije i naših naroda sa Partijom i narodima bravskog SovJeuskog Saveza, sa partijama i narodima oslobođenih demokratskih zemalja, sa revolucionarnim partijama i narodima čitavog slobodolJubivog čovečanstva.

"Tok Kongresa — reterati Centralnog komiteta, iscrpna i konkretna duiskusija u kojoj je ućestvovao veliki broj delegata i, najzad, Statut, Program, Rezouucija o osnovnim narednim zadacima, ttezolucija o odnosu KPJ prema Iniormpjrou, kao 1 izbor najviših partiskih ioruma — osvetio je marksističko-Jenjinisučkim RKritičkim muetodom ulogu i razvoj naše Partije na čelu borbe naših naroda za njihovo nacionalno i socijalno oslobođenje, njeno mesto i znacaj u rIroniu meqdunaroanog napreanog pokreta protiv Iašisticko-imperijaljlističkin snaga u svetu, kao i njem doprinos tom pokretu. ok i rezultati kongresa naše Partije još jače su učvrstii veru naših naroda u sebe, u svoju bPartiju, u front mira i socijalizma u svetu, sa pobedonosnim SovJetskim Savezom na čelu.

hezolucija Kongresa o osnovnim narednim zadacima organizacija KPJ, izrađena i usvojena na osnovu sVestrane naučne analize dosadašnjeg razvoja KPJ i stanja u našoj zemiji na organizacionom, političkom, ekonomskom i kulturnom planu, pretstavlja snažno oružje nasih partijskih i najsirih masa trudbenika grada i sela za postizanje novih pobeda naše otadžbine na putu izgradnje socijalizma. Određujuci osnovne zadatke organizacione izgradnje Partije, osnovne zadatke propagande, osnovne zadatke u borbi za aktivizaciju masa u izgradnji socijalizma i za učvršćenje masovnih organizacija kao i za učvFšćenje i izgradnju narodne vlasti, i osnovne zaqatke daljeg proširenja i učvršćenja naše socijalističke ekonomike, Rezolucija, kao i referati, kao i. diskusija, biće novi snažni pokretač naših naroda za učvršćenje i produbljavanje naših dosadašnjih velikih uspeha na svima sektorima društvenog života.

Za kulturne radnike, za pisce Jugoslavije, od naročitog su značaja, pored referata drugova Rankovića i Dilasa i reči u diskusiji druga R. Zogovića, delovi Rezolucije koji govore o psnovnim zadacima propagande,

Kongres je, kroz Rezoluciju, u pogledu propagande postavio pred članBtvo KPJ sledeće zadatke :

»1) pojačati propagandu marksizmalenjinizma u Partiji i u radnim ma– sama i — pri tome — posvetiti naročitu pažnju izučavanju marksističkolenjinističkog učenja o «&izgradnji socijalističkog društva. Treba pojačati Žžeorbu protiv pojava izopačavanja ili rzvizije marksizma-lenjinizma, protiv idealizma, mistike itd., čega ima naročito u školama;

2) sistematski razviti rad na marksističko-lenjinističkom izučavanju pro blematike naše zemlje. Zato treba organizovati rad na izradi ı izučavanju istorije naše Partije, istorije radničkog pokreta naše zemlje, istorije narodnooslobodilačke borbe i problema izgradnje socijalizma kod nas. Ovaj zadatak treba shvatiti kao jedan od najnužnijih preduslova ideološkog oObrazovanja partijskih kadrova i va&spitanja masa u duhu socijalizma;

3) voditi sistematsku borbu protiv neprijateljskih „uticaja u kulturnom životu, protiv bezidejnosti i apolitičnosti, podižući ga na veći idejni i umetnički nivo;

4) raditi na razvijanju naučnog žiVota, na učvršćivanju postojećih „aučnih institucija i na stvaranju novih, okupljajući sve pozitivne naučne radnike i pomažući im u njihovom rađu;

5) ukazivati svestranu iđejnu pomoć

ma razvitak književnosti i 8švih grana umetnmo&:

se protiv dekadent=

Adresa uredništva i

administracije: "Francuska 7 — Telefon: 28-098

Čedomir MINDEROVIĆ

nih i formalističkih shvatanja i tendencija, boreći se za visoku idejnost i visoki kvalitet naše književnosti i umetnosti uopšte.« i -

Nesumnjivo je da će se na ostvarivanju navedenih , zadataka sa kulturnog sektora života i izgradnje naše zemlje, naše nauke, književnosti i umetnosti „uopšte, okupiti ne samo članovi KPJ, nego i, najširi aktivi naših naučnika, književnika i umetnika. Put, perspektiva koje su Kongres i Rezolucija otvorili pred našim kulturnim radnicima, put i perspektiva novih borbi i novih pobeda za svestraniji i plodonosniji razvitak naše nauke i umetnosti, naše kulture uopšte — to su put i perspektiva najsvet= lijih stvaralačkih težnji naših naroda.

Petogodđišnji plan ekonomskog razvitka naše zemlje, svestrana materijalna, ekonomska izgradnja na socijalističkoj osnovi, koju ostvaruju milionske mase naših trudbenika građa i sela, preobražavajući iz dana u dah materijalni lik i život naše otadžbine, revolucionarno menjaju i duhovni lik naših najširih narodnih slojeva, njihovu svest. Ideološko i kultumo uzdizanje kadrova i radnih masa nerazdvojno je vezano s ostvarivanjem zadataka u izgradnji materijalne osnove kulture. Neophodno je u široke radne mase neprestano unositi socijalističku svest i kulturu, a zato je potrebno da se sve više uzdižu teoretski izgrađeni kadrovi kako u ostalim oblastima tako i — naročito — u oblasti kulture. Pred kulturnim radnicima nove Jugoslavije, pred naučnici“ ma, piscima i umetnicima uopšte, po= stavljaju se, na svakom od tih kulfturnih sektora posebno, zadaci. pro= dubljavanja opštekulturne revclucije, još svestranijeg i Žživljeg razvijanja svih stvaralačkih snaga. A radi ostvarivanja tih zadataka, naši naučnici, pisci, umetnici — naši kulturni radnici uopšte moraju se u mnogo većoj meri, u indiviđualnom radu, u stva-– ralačkoj praksi, kroz organizacije, sistematski naoružavalti teorijom marksizma-lenjinizma, moraju sve više usvajati nauku Marksa-Engelsa-Lenjina-Staljina. Taj zadatak postavlja se u istoj meri i pred našu književnu kritiku, koja bez sigurnog oružja marksizma-lenjinizma ne može uspešno voditi borbu protiv dekadentno-formalističkih zaostaka i uticaja u našoj književnosti, za dela idejno-sadržajno i umetnički-formalno višeg kvaliteta. Takvu intervenciju, takvu aktivnost od naših književnih i uopšte umetničkih kritičara očekuju ne samo književnici i umetnici nego i najšire narodne mase naših trudbenika kojima su namenjema, u našoj otadžbini, dela naših umetnika i književnika. Naša umetnička i književna kritika, naoružana naukom marksizma-lenjinizma, sem toga treba da interveniše protiv površne deklarativnosti, protiv olake improvizacije koja je u našem umetničkom stvaralaštvu u Pposlednje vreme prilično karakteristična pojava — da se stvaralački zalaže za dublju sadržajnost i idejnost umetničkog dela, za formalno zrelija ostvarenja, za puni umetnički odraz istoTiskog, revolucionamog preobražajnog procesa naše stvarnosti i našeg čoveka. i

'U oslobođenoj zemlji, u punom raz-

mahu i rascvetu sv:h suvaralnačiih snaga, naročito na. materijalnom planu koji je i vidljiviji, u borbi za stvaranje* osnovnih novih organizaciomih oblika kulturnog života, naši naroći

već su postigli. nesumnjivo. značajne”

uspehe, Za naše kulturne radnike težište napora i borbe već se uveliko prenosi dalje — na borbu ne samo za dalje razvijanje tih novih organizacionih formi života na kulturnom sektoru izgradnje, nego i za viši kvalitet svih grana kulturnog Života, mauke, književnosti, umetnosti. Perspektivnost naše opšte kulturne politike na bazi socijalističke ekonomske izgradnje, velika materijalna sredstva koja naša država ulaže u izgradnju ku'turnih i umetničkih institucija (filmski grad, pozorišta, opere, kulturni domovi itd.) svedoče ne samo o korenitim materijalnim promenama u životu naših naroda danas i u budućnosti, nego u isto tolikoj meri i o perspektivi opšteg, svestranog podizanja materijalnog i kulturnog nivoa života naših naroda. A ta činjenica, sa svoje strane, obavezuje naše pisce, naše umetnike uopšte na nove značajne zadatke, ha širu i veću produktivnost, na razvijanje, na kvalitativno i kvantitativno pojačanje napora za stvara-– nje novih dela (drame. scenaria, libreta, masovne pesme itd.).

Među najznačajnije zadatke Koji stoje pred našim piscima i umetnicima spada: delima visokog kvaliteta odraziti veličinu, lepotu i revolucio= narni značaj naše narodnooslobodilačke borbe kao i našu novu stvarnošt, nove društvene odnose u našoj otadžbini rođene u toj borbi i našeg novog čoveka koji se kali u borbi za izgradnju socijalizma, i time, na svoj način, uticati na razvitak naše zemlje.

Kritika, časopisi, umetnička udđruženja, razni oblici tfeoretsko-idejnog i umetničko-stvaralačkog rađa u punoj meri treba da obuhvate i naše naimlađe kadrove umetnika, pisaca i kulturnih radnika uopšte, jer je to jedan od osnovnih. neophodnih preduslova za pun, pravilan i šsvestran razvoj svih naših stvaralačkih snaga na kulturnom frontu izgradnje.

Peti kongres KPJ najnovija je blistava stranica istorije nove Jugoslavije. Ali, istovremeno, i nova, najčasnija obaveza kako za članove naše herojske Partije, tako i za najšire slojeve naših pravih, napretku i budućnosti naroda odanih trudbenika nauke i kulture, među kojima pisci imaju takođe vrlo odgovorno mesto.

Peti kongres KPJ bio je istoriski značajna manifestacija idejne, političke i moralne snage naših naroda i pretstavlja nov odlučan korak u učvršćenju i obogaćivanju svih velikih tekovina najplemenitijih težnji i borbe naših narođa,

Zrelim umetničkim delima, delima

visokog „kvaliteta „odraziti idejnu, političku i moralnu — stvaralačku snagu naših naroda, koja je

tako veličanstveno došla do izraza ma Petom kongresu naše Komunističke partije, smele predvodnice naroda u borbi za oslobođenje i ža izgradnju socijalizma — to je zadatak pisaca i umetnika nove Jugoslavije, časni zadatak čijim će ostvarenjem opravdati ljubav i poverenje kako KPJ tako i naroda.

BEOGRAD, UTORAK, 3 AVGUST 1948

.

Već više od tri godine nova radilišta' uporno, brzo i uspješno mijenjaju lik i izgled porušenih beogradskih uliča i četvrti. Na prostorima gdje je, iza nakrivljenih kapija i mrtvih numera, rastao zelen korov po ruševinama — podignute su građevine za mašnih razmjera, čvršće, liepše, i više od onih što su tu bile. Na mjestima gde su kroz oslijepljene prozorske okvire vapili ogorjeli, od požara počađali, zidovi — penju se u. petospratne visine oštri bridovi novih zprada. Nema više onih pustih poljana bez smisla i oblika gdje su se bacali otpaci i skupljali bezprizorni. prosjaci i napušteni psi pod mjesečinom.

Danas u Beogradu, kao i u mnogim našim građovima, ima ulica u kojima je toliko novog napravljeno da ih ie teško prepoznati i, s druge strame, nema ni jedne ulice u kojoj nije nešto novo i dobro sagrađeno, uređeno ili podignuto..U toj atmosferi svakodnevnog rada i stvaranja — šoferi i kočijaši su odavno navikli da svoja vo-

zila spretno provlače kroz prolaze stiješnjene · gomilama građevinskog materijala; frontovci su, u stalnim

đobrovoljnim akcijama, naučili i prisvojili mnoge zidarske riječi.i nazive; osjetno se promjenio i duh i lik zidara — graditelja . . .

Ziđar - pedagog Kuzman Zurak

Oko prostranog gradilišta u Birčaninovoj ulici — prolazi su stiješnjeni, trotoari prekriveni cementnim gredama, šinama, snopovima čeličnih prutova, gomilama cigle, piieska i drveta. Nad zasjenjenim pločnicima rastu u sunčanu visinu, golemi i okomiti kao hridine, nejednaki i zupčasti zidovi. Vjetar olujnog jutra donosi sa te strane prašinu, nejasne dozive i škripu dizalica koje nose u vis tovare cigle i maltera. Radnici se skoro noc opažaju — rasuti po visokim „dugim zidovima, nagnuti nad poslom, zauzeti zidanjem, malterisanjem, prikivanjem frske, prinošenjem i dodava-

·' njem materijala, oni se bolje vide tek

kad se uđe u tu ogromnu košnicu rada. Hodnici su unutra uski od čitave mreže privremenih skela i ljestvica po kojima se penje. prolazi, radi i nosi. Tu saobraća mnoštvo punih i praznih »tragača« (drveni sandučić na ručkama za prenos cisle i maltera), tu se prepliće kucanje čekića, štrnpot lopata i škripa mistrija.

Od svih zidara tu najviše pada u oči Kuzma Zurak, zidar i učitelj zidara, sa svojom školom i svojih 15 učenika. Njegovi đaci ne sjede u klupama nego su rasuti po raznim »ućionicama« gdje malterišu, zidaju 1li prikivaju trsku, Po godinama od 15 do 56, po zavičajnosti iz raznih krajeva (ima ih iz Dalmacije, Makedonije, Kosova i beogradske okoline) —ovi kursisti su složni na poslu, jedinstveni u naporima, skoro podjednako spretni u radu. Zajedno su upisivali Državni zajam i zajedno sa svojim majstorom — u takmičenju za Peti Kongres Partije — išli da dobrovoljno rade na Zadružnom domu u Novoj Pazovi,

Kuzman Zurak je plećati džin širokih grudđi i krupne lavovske glave s dobroćudnim rumenim licem. Rodom

je iz 'Bjelna, iz. Sjeverne. Dalmacije,

a u Beograd je došao kao pečalbnar 1925 godine. Ljeti je nalazio posla; zimi ga je više tražio nego nalazio,

Dokumenti heroiskog puta naše Partije

U Umetničkom paviljonu u Beogradu otvorena je, povodom Petog kongresa KPJ, izložba partiske štampe. Na izložbi je zastupljen samo deo štampe, legalne i ilegalne, koju je izdavala naša Partija od 1937 godine. Izložene su i fotografije rukovodilaca i zaslužnih trudbenika partiske štampe od kojih su mnogi svojom krvlju zapečatili svoja 'ibeđenja. Skice označene na karti pokazuju mesta u kojima su radile ilegalne štamparije i tehnike, a sem toga izložene su i makete pojedinih štamparija iz #vremena narodnooslobodilačkog rata. Izložba govori potresno i ubedljivo o herojskom putu Komunističke partije Jugoslavije, o njenoj borbi, pod najtežim uslovima duboke ilegalnosti, protiv krvavih nenarodnih režima stare Jugošlavije, 1 govori dokumentima o pobedonosnoj borbi Partije i naroda u velikom oslobodilačkom ratu, o dubokoj i čvrstoj vezi Partije, radničke klase i svih naroda Jugoslavije u borbi za izgradnju socijalizma. Izložba je i dokumenat pomoći i podrške naše Partije i naših narođa — borbi radničke klase i porobljenih naroda u svetu. Izložba je još jedna od bezbrojnih činjenica koje dokazuju vernost naše Partije principima marksizmalenjinizma, nepokolebljivu ljubav Partija naroda prema velikoj zemlji socijalizya SSSR, | * Opa

Ba izložbe štampe Komunističke partije Jugoslavije

l

OVINE

OSLAVIJE

LIST IZLAZI JEDANPUT NEDELJNO

UTORKOM

PRIMERAK 3 DINARA

Mihailo LALIĆ

nije bilo građevinarskog štrajka u kom nije učestvovao. Poslije oslobođenja je stalno na radu a niz građevina na kojima je radio na poseban način pokazuje kako se brzo. u svim pravcima

i oblastima, kako se mnogo, sa koliko se plana, uspjeha i oduševljenja radi u našoj zemlji. Radio je na zgradi Bolnice, na magacinima Brodare, na zpradi Histološkog instituta, Tehničkog fakulteta, Klinike za rak, na radničkim stanovima u Ulici sedmog Jula i na stanbenoj zgradi u Ulici kneza Miloša. Na tim radovima je dvabut pohvaljen, dvaput nagrađen, triput proglašen za udarnika, ali najvećim odlikovanjem smatra to što je prošle godine primljen u Partiju.

Radeći na osposobljavanju novih kadrova za građevinarstvo, Kuzman Zurak je u toku prošle godine spremiO tri mlada zidara koji su položili ispit i sada rade kao kvalifikovani radnici. Ove godine je produžio sa spremanjem novih zidara.

— Tu vrstu posla, učenje * drugih ne vole stari majstori — objašnjava on. — Kažu: »Duga je io priča, ne može se brzo postići uspjeh.« U stvari, može! Samo ti lijepo postupaj 5 učenikom, daj mu volju, ne žali truda i — uspjeh mora da dođe. Eto, za onu trojicu bio sam se sav zauzeo. Norma mi je išla na njih, tako da sve do novembarskog takmičenja nisam mogao biti proglašen za udarnika. No, ja sam se malo žrtvovao a osposobila su se tri nova zidara. Ove godine su mi to priznali — dobio sam o proslavi Sedmog jula 15.000 dinara na= grade za taj rad, Nego, nije samo u tome stvar. . .

Čvrstim, prosto zidarskim riječima, kratkim rečenicama, on objašnjava kako malo zidara imamo i kakvi su njihovi nedostaci.

— Ima među starijim „majstorima mnogo takvih koji su pnije rata ostajali bez posla, išli u druge zemlje da ga traže, lutali onako nezaposleni. Strašna je nezaposlenost za radnika'ovjeka: to se ne zaboravlja. Strah od toga stanja ušao im je u kosti. I sad im se čimi da to nije baš posigurno otkionjeno. Misle: što brže radiš, što više novih naučiš — tim prije ćeš izgraditi sve i ostati bez posla. Kako da im objasniš: koliko još fabrika, škola, bolnica, stanbenih zgrada, maga-– cina i šta ti ja znam, ima naša Partija da podigne! A zato moramo da izliferujemo čitave regimente novih majstora . .

U sobama gdje njegovi kursisti završavaju malterisanje, Zirak zadovolino prevlači rukom po ravnim i glatkim površinama. On ne krije zadovoljstvo i s ohrabrujućim osmjehom kaže:

— Djeco, ovo vam je dobro. Ispupčenja nema i ne može da ga bude kad se ovako radi. .

Stepenice, skele, ljestvice — vijugaju kroz labirint hodnika, penju se i spuštaju do odjeljenja gdje se prave i zakivaju plafonske trščane ljese. Ranije se to radilo po starom: posebno i pojedinačno zakivao se svaki prut trske direktno na tavanicu, posao spor, sitan, a težak i dosadan; radnik mora da stoji na skeli, s glavom zabačenom gore, da gleda u ekser koji zakiva — dok mu prašina neprestano sipi u oči i smeta poslu. Sad su organizacija i metod rada poboljšani: na drveni okvir od desetak kvadrafnih metara, dolje na podu, gusto se Dprikuju trščani prutići a zatim se čitava ta tabla podigne i pričvrsti za »epstregere« (cemenfne grede) plafona. Tim je rad olakšan i ubrzan, a očima ne prijeti opasnost.

—Zidarstvo se svakodnevno usavrtava, — kaže Zirak. — Ima već desetak naćina da se uprosti, olakša i ubrza, samo ih treba znafi i primijeniti. Nego, stari ne vole da mijenjaju ukalupili se ljudi. Novi zidari su utom pogled: A*-nogo elastičniji.

Tok ničEmova grupa diže široku trščanu tablu, dok joi Zirak pomaže i glavom i rukama istovremeno ~— oko nas škrgUću i na svoj način pjevaju digalice. utnji mašina za cement. Negaje odožgo dozivaju — traže mate-

ss T3\ Zirak je izgleda dobar majBVOF? „ „VN ; ;

— O//ličan: partijac! — kaže Mato Tomas * dodaje — Danas devet njegovih ku#fsista polažu ispit i već sutra čem imati nove kvalifikovane radđ-

nike, nove zidarske snage. Ima taj dobru metođu: zalaže se. Prije nego počne rad, dok još nikoga nema na radilištu, on okupi flu Svoju »školu«, voda ih tamo — Vamo i pokazuje »suvo ziđanie« »vezu cigle«, malterisanje ... Kada se svrši po objasni. Tako su po cio dan s njime.

Gospođar Mašine

| Tomas je takođe vrlo zanimljiv trudbenik ovog velikog NeimaTovog radilišta. Plav i rumen čovjek još mlad, rodom iz hercevačkog sela kod Tjubuškog, Mato je još u

vojsci zavolio mašinu. Poslije izlaska

· iz Armije zaposlio se u Rengerndu i

tražio đa radi s mašmom. Završio je šestomjesećni kurs u Domu Više zanafske škole a aprila ove godine dala mu se prilika da onoW>že što je na fom krafkom kursu naučio. \ Došao ie na novo radilište i začudio se videći da mašina — mješalica

Pred novim zadacima · KOD ZIDARA

marke Opf stoji a kraj nje ljudi rukama miješaju beton.

— Zašto ne radi mašina? — zapitao je. . e — Crkla! — objasnili su mu ukrat0. Može da se opravi, — rekao je on

poslije pažljivog pregleda i sam počeo da radi na opravci.

Opravci se usšprotivio tehničar ubijeđen da je to uzaludan posao; evidentičar — valjda zato što bi posli< je opravke morao da mijenja svoju šemu evidencije; neki stručni rukovo= dioci — ne zna se zašto, Odupirali su se navodeći »morske razloge«: da je to gubljenje vremena; da će mašina, i ako se opravi, trošiti mnogo goriva i ma– ziva . . . U svemu, izgledalo je da će im biti mnogo krivo ako miješalicu ne pošalju u staro gvožđe.

— Mašina će se opraviti i trošiće mazivo i gorivo kao i sve ostale mašine, — zaključio je Mato Tomas i potražio glavnog mehaničara i rukovodioca mašina u preduzeću, Živkovića, da mu pomogne pri opravci .

Taj Živković je bio poznat kao stručnjak i već godinama je imao svoju privatnu mehaničarsku radnju. U pre= duzeću je primao platu od 21 dinar po satu a radio nije skoro ništa, ili bar ne ništa korisno. On se naročito energično usprotivio opravci mašine:

— Ja, kao dugogodišnji stručnjak nisam je mogao opraviti, a otkud da je opravi ovaj nadničar sa kursa!

Sutradan kada je »nadničar« došao da nastavi rad na opravci — glavni mehan.ćar je bio pripremio sve da. se mašina razmonfira i baci u staro gvožđe. Pomoćnik, koji je ranije radio uz mašinu, bio je već premješten na drugo radilište i spremao se da pođe, Tada je Mato Tomas rekao sve šta misli o toj »zavjeri protiv mašine«, na svoju ruku zadržao pomoćnika i, 8 njim zajedno, produžio da opravlja..s

— Kada sam pošao kući, zaključao sam mašinu: bojao sam se da mi ne pcdvali sabotažom.

Dan kasnije mašina je proradila i radi već mjesecima bez zastoja i bez greške. Svojim radom ona zamjenjuje skoro 50 ljudi na jednom od najtežih zidarskih poslova.

Nešto slično desilo se prije mjesec dana na Neimarovom radilištu u Malaj ničkoj ulici. Tamo su zapustili mašinu i već htjeli da je šalju na generalnu opravku zupčanika. Opravka bi irajala oko dvadeset dana, a mašina je baš u to vrijeme bila najpotrebnija, Pri pregledu, Tomas je ustano=vio da glavni kvar nije na zupčanici= ma nego na osovini; pošto je uočio otklonio smetnju — mašina je produ= žila da radi i pomogla dovršavanju zgrade.

Od prvog maja 1947 godine Tomas je šest puta jedno za drugim proglašen za udarnika. U maju ove godine odlikovan je Medaljom rada. Sem poslova na radđilištu i u redovnom radnom vremenu često mu se pružala prilika da, drugim radilištima ili prosto na putu ukaže pomoć mašinama i onima koji se bakću oko njih.

— Za mene je mašina prosta, poznata i mila stvar, od nje ja nemam zime. Ako je paziš — pazi i ona tebe. Poslije rada očistim je tako da bih iz nje mogao jesti.1 to nije teško ako se radi. Nažalost imamo ponegdja lijenih i glupih ljudi — od njih dolaze kvarovi i svako zlo. Mučno mu da radi, čini mu se nije to njegovo; lijen je da promisli j uvidi da je to baš nje» govo i to njegovo najbolje oružje.

; *

U atmosferi svakodnevnog rađa i stvaranja, osjetno se promijenio uzdigao i uobličio plemeniti duh i lik zidara-graditelja. On je zavladao zanatom, poslom, svojom mašinom i svojom sudbinom i ni čim ne primjećuje kako su često sasvim nove riječi i misli koje kaže, kako su velike promjene ne samo oko njega nego iu njemu. .

Narodna vlada Narodne Republike Bosne i Hercegovine istaknutim radnicima na izvršenju Petogodišnjeg plana

Povodom proslave 27 jula, Dana narodnog ustanka u Bosni i Hercegovini, a u interesu privrednog i kulturnog razvitka i socijalističke izgradnje Bosne i Hercegovine, vlada Narodne Republike Bosne i Hercegovine na svojoj sednici od 17 jula 1948 donela je odluku da se nagrade istaknuti radnici na izvršenju Petogodišnjeg plana u 194748 godini.

Vlada Narodne Republike Bosne i Hercegovine dala je ove nagrade: I) za naučni rad i primenu nauke u privrednoj izgradnji i podizanju narodnog zdravlja 435.000 dinara; II) ı organizaciju rada i za unapređenje procesa proizvodnje — uđarnici, novatori, racionalizatori i istakmuti organizatori privredne izgradnje 895.0000 dinara; III) za kulturno umetnički rad i narodno prosvećivanje: književnost 70.000, likovna ume\nost 80.000, pozorišna umetnost (dramska i operska režija, dirigovanje, koreografija, gluma i operske pevačke uloge) 285.000, muzičko-pedagoški rad 65,000, film 40.000, borba protiv nepismenosti 70.000 dinara, IV) za unapređenje polioprivređe i zadrugarstva 155.000 dinara; V) za unapređenje školstva i nastave 110.000 dinara. Nagrađe su dobili: 28 naučnih radnika i radnika na primeni nauke; 52 višestruka udar-

POŠTARINA PLAĆRNA U GOTOVU

i

nika; 5 novatora; 5 racionalizatora; M Or

ganizatora privrednih preduzeća: ževnika: i drame i opere; 2 dirigenta opere; 2 koreo: grafska radnika; 8 glumaca: 7 operskih pe aa VA „O OCOTLOO PAORIJ 6 muzičkc agoških radnika; 3 filmska radnika; 7 ra nika na Jed aD Ep dodNa; 2 ze i uge; 2 rad advnuge; i i

radničke zadr profesora i, (aa ui odM a

e z

: 5 Kknji- · 5 likovnih umetnika; 3 režisera