Књижевне новине

STRANA 4

POZORIŠTE Za s | ih kvalitefni đ ; tvaranje novih kvaliteinih kadrova idtVadinjć McBjiitia

pozorišnih umelnika

Stalni razvoj naše pozorišne umefnosti nameće sasvim razumljivu potrebu novih, kvalitetnih kadrova. Te kadrove, ako od njih traž mo ne samo talenat već i solidno stručno obra-

zovanje, opštu kulturu i idejnu izgra- ~

đenost, mogu nam dati samo pravilnoc organizovane pozorišne škole, nastavni planovi, koji odgovaraju našim potrebama i mogućnostima, i nastavni programi koji odgovaraju zahtevima pozorišne umetnosti u zenilji koja izgrađuje socijalizam,

Današnje stanje pozorišnih kadrova ne zadovoljava ni kvantitativno ni kvalitativno. Otvorena su mnoga nova pozorišta i otvaraju se i dalje, a i pred stawi i nova pozorišta postavljaju se se ozbiljniji zahtevi u posledu njihovog rada. Glumački i rediteljski kadar ne zadovoljava. Razlike u stručnom i opštem obrazovanju su često »aatne i u jednom istom pozorištu. Društvena svest i idejno politički nivo glumaca nisu na potrebnoj visqai i još su nvujednačeniji. Stručnog tehničkog osoblja jedva da ima.

I pored tih nedostataka postignuti su izvesni uspesi, ali otklanjaniem tih nedostataka postigao bi se znatno i brži i tem niji razvoj naše pozorišne umetno:;”.. Taj zadatak pripada pre svega WOzorišnom školstvu, ali dosadašnje pozorišne škole (Akademija za igral.;o umetnost u Ljubljani, Zemaljska glumačka škola u Zagrebu, Pozorišni studio u Beozradu. Dramski studio u Novom Sadu i Državna teatarska škola u Skoplju) nisu bile u stanju da priđu potpunije rešavanju tog zadatka.

Predratne škole pojavljivale su se povremeno i nesftajale, a da im država nije posvetila skoro nikakvu pažnju, U njima Je izvestan, manji broj glumaca dobio delimično stručno obrazovanje, dok je većina ostajala bez ikakvog stručnog a sa minimalnim opštim obrazovanjem, Škole osnovane po oslobođenju dobile šu karakter stalnosti, ali bez jedinstvenih nastavnih planova i programa, pa čak i bez jedinstvenog sistema. Neke su bile nezavisne od pozorišta u mestu, a druge manje ili više vezane za njega, Skole u Skoplju i Novom Sndu. sa rangom srednje škole, imale su dvogodišnje trajanje nastave, a srednja škola u Zagrebu trogodišnje. I na Akademiju u Ljubljani i u Pozorišni studio u Beogradu primani su učen:ci sa maturom, a ipak prva je trajala četiri godine i imala jasno oOdređeni rang više škole, dok je druga tirnjala tri godine i nije imala jasno očređeni rang. Odnos između postojećih sredni'h i viših škola uopšte nije bio određen. Nije postojao nikakav sklad ni u godinama učenika ni u njihovim kvalifikacijama, Bež organizovanog sistema odabiranja talenata izbor učenika vršio se samo iz redova prijavljenih kandidata i to uglavnom iz većih gradova. Nastavnički je kadar bio veoma neu*ednačen. Uslove za rad ovih škola karakterisao je nedostalak DOvoljnih prostorija i pomoćnih sredstava za rad.

Pri takvom stanju škole su mogle

! da pokažu samo delimične rezultate.

Reorganizacija pozorišnog „školstva nametnula se Lao važan problem, koji traži hitno rešenje.

Movi odnos prema umetnicima, koji se snažno manifestuje kroz razne oblike (štampu, interesovanje sve masovnjje publike, specijalnu uredbu o prinadležnostima umetnika, nagrade visokih organa narodne vlasti i sl.) razbija i poslednje predrasude O položaju umetnika u društvu i njegovom značaju i daje impuls hiljadama mladih ljudi da posvete svoj život pozorišnoi umetnosti. Najtalentovanijima među nj'ma treba omoZućiti da, kroz temeljni rad u pozotišn'm školama dobiju ono opšte i stručno obrazovanje koje će im posle, u praktičnom radu, omogućiti stalni

. razvoj, Pozorišna karijera pravog U-

drama (petnaestodnevna emisija), Osim radio-drame, koja traje 45 minuta do sat, i književnih priloga i)" strovanih muzikom, koji se emituju svakih petnaest dana u trajanju od 15 do 30 minuta, ostale emisije ograničene su, sem po izuzeti, na 15 minuta. Pored ovih stalnih emisija, organizuju se, povremeno, u saradnji sa muzičkim odeljenjem, posebne, svečane emisije povodom narodnin praznika i značajnih godišnjica.

Kulturna hronika

Po svome šadržaju i opštem karakteru kulturna hronika beogradskog radia znatno se razlikuje od sličnih rubrika u dnevnim listovima, Za razliku od ovih rubrika koje se vode dosta nepotpuno i neredovno, kulturna hronika Radio Beograda obuhvata znaino šire oblasti kulturnog i drušivenog života i o njima opsežnije govori, Istina je da je i njen karakier drugojačiji, jer su urednici kul'iume hronike u mogućnosti da za svoje emisije iskoriste raznorodne izvore informacija, koji im koriste kao materijal za sastavljanje dužih pregleda. U tome se, međutim, donekle krije i Opasnost za kvalitet takvih emisija, jer oslanjajući se previše na raznorodan, već redigovan materijal, redaktor kulturne hronike često ne

tiže da emisiju oblikuje u homogenu celinu, da joj da originalnu boju i učini je zanimljivom za slušaoce. Zato su poneke emisije kulturnog pregleda šture, bezboajne i zamome,

- nevešto komponovane, pretrpane broj-

kama, imenima i suvim „podacima, redigovane po ustaljenom šablonu, 5a istom, Sstereotipnom uvodnom rečenicom i konvencionalnim završetkom, Nije potrebno ponoviti da je takav

način obrade materijala, po tzv. no-

vinarskom šablonu, sasvim neprikladan za radio.

Možemo ipak konstatovati da su na beogradskom radiu takve emisije sve Međe i depse kvalitet kulturne hroni-

metnika treba da je sklad neumornog radnog napora i neprestanog urdizanja, pri čemu osnova stečena u školi treba da bude neugasivi potstrek i nepogrešivi putokaz, Umesto naglog, često više prividnog no stvarnog uspona oduševljenog mladog talenta i kasnijeg mukotrpnog tapkanja na mestu i variranja samog sebe, pa i regresa, — puno, postepeno razvijanje svoga talenta i korišćenje svih njegovih mogućnosti. Umesto egocentrične težnje individualnog ušpe-

'ha po svaku cenu — stalno đavanje

svoje pune mere u kolektivnom stvaranju pozorišnih ansambla. To je moguče samo obrazovanom i idejno izgrađenom umetniku. Da bi došli do što većeg broja takvih umetnika zadatak je pozorišnih škola da izvrše što pravilnijj izbor iz rezervoara, mladih talenata i da izabranima pruže potrebno znanje i upute ih na neumorno stvaralaštvo na liniji realističke umetnosti.

Kako dosadašnje škole nisu mogle da ispunjavaju taj zadatak, to je Komitet za kulturu i umetnost Vlade PNRJ odredio stručnu komisiju, koja je u toku svog rada izradila, u vjidu predloga, osnovu za rad konferencije koja je održana 28 juna ove godine sa pretstavnicima ministarstava prosvete narodnih republika. Na toj konferenciji, posle saslušanih referata koje je podnela stručna komisija, prodiskutovano je pitanje reorganizacija škola za podizanje pozorišnih kadrova i na osnovu tog celog prethodnog rada Komitet za kulturu i umelnost doneo je zaključke po kojima:

»S obzirom na veliki značaj požoOrašne umetnosti i sve veće zadatke koji stoje pred njom, potrebno je pristupiti planskom školovanju pozorišnog kadra, kako glumačkog i rediteljskog, tako i kadra pozorišnog tehničkog osoblja.

Iz naših škola treba da izlazi kvalifikovani kadar koji će da zadovolji potrebe sve većeg broja pozorišta u zemlji i koji će moći da podigne pozorišnu umetnost na stepen koji zahteva razvoj socijalizma i šocjijalist:čke kulture u našoj zemlji. Iz naših škola treba da izlaze ne samo talentovani već i kulturni, solidno stručno obrazovani i idđejno, izgrađeni kadrovi koji će biti nosioci istmski umetničkog repertoara i pravilnih shvatanja o ciljevima i zadacima pozorišta. Pomoću novih, ideološko :zgrađenih kadrova treba da iz našeg pozorišnog života uklonimo izvesne, još neiskorenjene ostatke formalizma i drugih izopačenih pogleda i shvatanja, da razvitak naših pozorišta još više učvrstimo u pravcu realizma, a na tim osnovama, kao i Uz pravilno razvijanje zdravih pozorišnih tradicija naših narođa, da grsdimo našu novu pozorišnu umetnost, i kulturu.«

Novi sistem škola za podizanje po~ S zorišnih kadrova obuhvata: pozorišne škole u rangu srednjih i pozorišne akademije u rangu visokih škola.

Pozorišne škole pored odeljenja za glumu imaće, što je važna novina, i odeljenje za pozorišno tehničko osoblje sa otsecima za dekoratore, električare, krojače i maskere, Školovanje u odeljenju za glumu traje tri, a u odeljenju za tehničko osoblje dve godine,

Pozorišne akademije imaju odeljenje za glumu, odeljenje za režiju sa otsecima za dramsku i opersku režiju i odeljenje za pozorišne rukovodioce. S: obzirom na sadašnje mogućnosti pozorišne škole ne moraju imati oba odeljenja, a odeljenje za pozorišne rukovodioce i otsek za opersku režiju neće se osnivati odmah u svim aka demijama. .

Učenici koji su završili školovanje u pozorišnoj školi, odeljenju za glumu, mogu se odmah angažovati za rad u pozorištima, ali mogu i da nastave školovanje na pozorišnoj aka-

ke poboljšava, Ali se još uvek ošeća potreba za Žživljim, raznovrsnijim emisijama, redigovanim sa više :invencije, sa više smelosti i duha. Treba se otftrgnuti od šablona i uložiti više truda i inicijative, suve i didaktične sastave treba što češće zameniti živom građom, prikupljenom na terenu, na samom izvoru zbivanja, davati što više originalnih prikaza i reportaža iz škola, domova kulture, prosvetnih ustanova, iz života naših gradova i sela, oživljavati likove naših ljudi, graditelja socijalizma, koji su nosioci i kulturnog preporoda naše zemlje,

U emisiji Filmski pregled, koja je po svome karakteru slična kulturnoj hronici. daju se prikazi filmova. članci iz oblasti kinematografije, filmske vesti i sl. Ove emisije, propraćene uvek muzikom, zanimljivo su montirane. ali ne uvek i dobro redigovaue. Prikazi se česte ograničavaju na iznošenje sadržaja. bez temeljnijeg osvrta na umetničku i idejnu sadržinu filma, O nekim filmov ma, naročito zapadne produkcije, trebalo bi pišati i kritičke osvrte.

Književni prilog

Govorećj o opšlim karakterisi,kal.a govornih emisija, naglasili smo da nije svaki literarni tekst prikladan za radio, To se naročito odnosi na književni prilog, emisiju u kojoj se daju odlomci iz proznih i pesničkih dela naših i stranih pisaca. Stoga se Za Tedaktora ove vrste emisija, koji sam ništa ne piše, osim nekoliko kratkih uvodnih rečenica (tzv. »najave»), glavna iečkoća sastoji u izboru teksta, Za poslednju godinu dana kvalitet ovih emisija znatno se podigao i u pogledu izbora dela, i u. njihovoj adapva– ciji za radio, Uvodna objašnjenja o piscu i delu pišu se brižljivije i bolje, auizbor fekstova Unosi se više inven= tivnosti i plana. Ipak, još uvek se događa da se na beogradskom radiju kao

' godišnjica,

demiji. Na taj način ne samo da ćemo kroz pozorišne škole imati veći broj centara za okupljanje i stručno

uzdizanje talenata, te širu i pravilni-

ju selekciju učenika, već je omogućeno i talentima koji nemaju odmah potrebne kvalifikacije za školovanje na pozorišnim akademijama (maturu) da se ipak posvete pozorišnom pozivu i steknu kvalifikacije za studij na pozorišnim akademijama. Postojanjem samo pozorišnih akademija ne bi mogli pravilno rešiti problem pozorišnih kadrova,

Težište za školovanje glumaca je ipak u akađemijama koje treba da dadu visoko kvalifikovani kadar glumaca i reditelja, prvenstveno za naša veća pozorišta, kao i stručni kadar pozorišnih rukovodilaca,

Da bi se izbor učenika izvršio iz što većeg broja talentovane omladine, koja se javlja u okviru raznih amaterskih pozorišta i dramskih grupa po gradovima i selima, u kulturmo-prosvetnim organizacijama i ško-

"lama, ministarstva prosvete treba da

organizuju ekipe koje bi upućivali na festivale, smotre i ostale kulturne priredbe sa zadatkom da na njima vide i prate rad pojedinih učesnika, kaoida daju predloge za njihovo školovanje. U tom odabiranju Bored nastavnika pozorišnih škola i pozorišnih stručnjaka učestvovaće i rukovodioci kultumo-prosvetnog rada masovnih organizacija, rukovodioci kulturno-prosvetnih i kulturno-umetničkih društava kao i nastavnici škola u kojima se razvija amaterski pozorišni rad.

Objektivni, temeljni prijemni ispiti (kod većeg broja kandidata pred dva foruma) kao i kontrolni ispiti u prvoj godini školovanja osiguraće pravilnu selekciju učenika. U prijemnim ispitnim „komisijama pored nastavnika dotične škole biće i istaknuti glumci, pozorišni kritičari, dramski pisci, književnici i drugi javni radnici, koje u komisiju određe ministarstva prosvete, vodeći računa da u nju uđu ona lica koja su kvalifikovana i zainteresovana za izbor učenika, Da bi izabrani učenici dobili dovoljno opšte i stručno obrazovanje i bili ideološki izgrađeni utvrđemi su nastavni planovi i gade se nastavni programi koji obezbeđuju:

1. Solidno stručno obrazovanje koje oslobađa pozorišnu umetnost svake improvizacije i stihijnosti;

2. svestrano opšte obrazovanje;

3. osnovno ideološko obrazovanje koje treba da budućem umetniku da

naučni pogled na svet, zasnovan na

učenju marksizma-lenjinizma.

· Zaključci Komiteta za kulturu i umetnost Vlade FNRJ o reorganizac:Ji škola za podizanje pozorišnog kadra dali su nesumnjivo osnovu na kojoj se može povoljno da reši važni, akutni problem potrebe novih, kvalitetnih pozorišnih kadrova.

ı S. B.

Propagandni voz u Madđarskoi

Posle oslobođenja Mađarske od strane Crvene armjje, oživljeni muzički život počeo je da se razvija u novim formama. Tako je Budimpeštanski gradski orkestar počeo da daje koncerte po preduzećima, za radnike. Uz taj orkestar, koji je dao najviše koncerata naročito van koncertnih dvorana, i najstarijeg mađarskog orkestra, Pilharmoniskog, neđavno je osnovan i Orkestar mađarskih državnih železničara, od šezdeset članova. Sindikat železničara ije amgažovao poznatog mladog dirigenta Sekea. Taj orkestar je postao treći po veličini u Mađarskoj, i stekao je ugled, davši mnoge ozbiljne koncerte. Nedavno je sindikat Žžmlezničara dobio kulturni voz. koji se satoji od dva spavaća vagona, jednog vagona-biblioteke i jednog vagona za instrumente i inv ıtar. Ovaj voz obilazi provinciju, a orkestar koji njime putuje daje koncerte po provinciskim gradovima, od kojih većina do tada nije slušala ozbiline koncerte, jer je provincija bila u kulturnom pogledu zanemarena. Taj voz sem toga nosi knjige. Na njegovim priredbama gostuju i mlađi članovi buđimpeštanske opere.

književni prilog pročita po neki odlomak bez većeg idejnog značaja i književnih vrednosti, ili se odabere tekst neprikladan za radio. Takvom neuspehu pojedinih emisija doprinosi i često rđav izbor čitača, loš glasovni materijal i male interpretatorske sposob=nosti pojedinih članova radio-drame, koji čitaju tekstove. To se naročito odnosi na čitanje stihova. Pokloniti punu pažnju negovanju recitacije, kao važnog područja dramske umcetnosti, jedan je od osnovnih zadataka našeg radila. U tome pogledu naše pozorište, pred kojim se postovija isti zadatak, treba' da ukaže veću DJmoć radio-dramskom studiju, organizujući što češće gostovanja i saradnju svojih članova na radiu, Pitanje dobrih spikera i recitatora preistavlja uopšte težak problem ne samo za književne priloge na radiu, već i za sve druge, a na prvom meslu za literarne emisije.

Kao i sve druge emisije, književni prilog ne treba ukalupiti u stalne, nepromenljive forme, Njegov program može se na različite načine osvežiti i obnavljati. Jedna od najboljih mogućnosti je održavanje specijaln h emisija u okviru književnog priloga, uz pomoć muzičkog odeljenja radia ili u saradnji s članovima beogradskog pozorišta, književnicima i drugim pretstavnicima umetnosti i javnog života. Fmisije takve vrste, kao što je nedavno održano veče posvećeno Aleksi Šantiću, treba češće priređivati, ne ograničavajući se šamo na nekoliko nasumice odabranih Takve emisije pružaju puno mogućnosti za lite:arno-muzičku saradnju i za iznalaženje novih načina interpretacije programa na radiu. ;:

Jedna takva nova em'sija, stvorena u težnji da se književni prilozi poboljšaju i učine raznovrsnijim, dobila je naziv »Iz novih knjiga i časopisa« i ostala stalno na programu Radio-

_ KRIIŽEVNETNOVIRE a a

BROJ 30

300) 839004. KULTURNI ŽIVOT U REPUBLIKAMA

opere u Njujorku

Metropoliten opera u Njujorku, na čijem se čelu nalazi kao rukovodstvo uprava, sastavljena od teškibeameričkih Rkapitalista, koji ne pretstavljaju upravu iz nekih slabosti prema umetnosti, već samo zato što su i tu osetilj mogućnost za »biznisv, — zatvorena je,

Lože najviših krugova Njujorka, zakupljene, neke i doživotno, od raznih magnata velikih trustova, sada su prazne, -

Ovakvu sramotu doživela je Metropoliten opera u Njujorku samo dva puta za poslednjih 65 godina: prvi put 1892, kada je požar uništio zgradu, i drugi put 1897, kada je kao i danas bila primorana da zbog finansiskih teškoća zatvori svoja vrata.

Danas se radi o deficitu, — ZbOE . kojeg je nastupila trenutna kriza, —

deficitu od oko 150.000 dolara.

Vlasnici Njojorške opere, opere U koju narod ima pristupa ako «visoki krug« Amerikanaca nije rezervisao sva mesta, ili pak ako nije palo na pamet nekom ekscentričnom milioneru da zakupi celu salu za sebe i svoju ženu, nemaju sentimentalnosti.

Deficit je nastao, — opera se zatva-

ra, iako je dobro poznato da su profiti

američkih milionera u prošloj godini dostigli sumu od sedamnaest milijar-

di dolara,

Krivica za ovaj sada nastali »deba-

cle« — kako tvrdi direkcija — ieži na pozorišnim i muzičkim sindikatima — »pošto su njihova neograni-

čena potraživanja prebacila«! je kako mogu da prebace potraživa– nja koja su neograničena! Ali, kada se zna da članovi orkestra »MET« (Metropoliten) za poslednje dve godine — dakle u vreme najvećeg Uuspona — nišu primili nikakav dodatak, a i danas još čekaju na ostvarenje jednog penzionog fonda, cela dituacija postaje samim tim odmah jasna,

Međutim, još ima »nade«. Kad je operu zadesio deficit, pojavio se »spasilac«, Hrabar »biznismen« s mnogo uspeha, Billy Rose, čovek sa Brodveja, direktor mnogih unosnih revija i noćnih klubova, hteo je da izvuče Metropoliten iz nezgode. On je predložio upravnom odboru da »preuzme upravu kuće« za jednu sezonu, i to sa garancijom da neće doći do gubitaka.

Zračak nade se pojavio! Ali, ipak, došlo je do malog nesporazuma. Najzad i prirodno je što je Billy Rose tražio potpuno »slobodne ruke« kao protivuslugu, On je obećao veliki uspeh Metropolitenu i naročito naglasio da bi on operu stavio u »tekuću formu« (potpuno unutarnje saniranje).

Ponuda Billy Rose-a je odbijena. Američki milionari zasada se nisu odlučili da Metropoliten operu stave u »tekuću formu«, drugim rečima, da jie modernizuju Roše-ovim »vamp gerlama« i »koktel-šekerima«.

Možda će se i naćisneki privremeni spasilac, Međutim, činjenica je da je čuvena Metropoliten opera zatvorema po treći put od svog postanka do danas. Iz toga se najbolje vidi u čijim se rukama nalazi danas umetnost u Americi i koliko je stalo kapitalistima hoće li Njujork, mnogomilionski grad, imati Metropoliten ili ne.

A. P.

HOLIVUDSKI FILMSKI TRUST

Američko društvo za izvoz filmova (»A· meriken mošn pikčer eksport asoslešn«) objavio je da će preduzeti represalije protiv bioskopa »Itailia« u Rimu, čija se direkcija teško ogrešila prikazujući sovjetski film »Zakletva«. Od prvog dana ovaj film imao je ogroman uspeh, tako da su ulaznice bile rasprodate danima unapred. Ovaj uspeh alarmirao je pretstavnike AMPRA, koji su zapretili direkciji bioskopa »Italijas da će im on. mogućiti iznajmljivanje američkih filmova, ako se ne Obavežu da neće više prikazivati sovjetske filmove. Pošto je direkcija bioskopa taj zahtev odb'la, Amerikanci su se obratili Ministarstvu PTT, u čijoj se zgradi bioskop nalazi, zahtevajući da preduzme orgovara– juće mere. Na to je Ministarstvo PTT zabranilo bioskopu »Italija« svako reklamiranje sovjetskih filmova.

Beograda, U okviru ove emisije čitaju se obično tri odlomka iz poslednjih brojeva naših časopisa i novih knjiga. Uz svaki tekst daju se i kratke »najave«, tako da ova emisija, koju čitaju obično dva ili više spikera, spada u najzanimljivije za slušaoce beogradskog rađia.

Posebnu vrstu književnog priloga čine literarni tekstovi, najčešće pripoveke, ilustrovani muzikom. Za ovu vrstu emisija naiprikladniji su tekstovi lirskog ili herojsko-epskog karaktera, ispunjeni dramatičnom sadržinom, koja omogućuje muzičku obradu. Za neke tekstove muzičari su stvorili originalne kompozicije (»Smrt Smail-Age CČengića«, Gorkijeve priče); najčešće se ipak muzika montira sa ploča, Kada je muzička pratnja dobro izabrana i kada je uspostavljen pun sklad između književnoS i muzičkog teksta, ove emisije deluju neobično snažnoisugestivno. Često se, međutim, u težnji da se postigne laki efekat, lošim izborom muzike tekst preterano lirizuje i razvodnjava, ili se zloupotrebljavaju zvučni efekti (grmljavina, vetar, zvona, topovi), čime se samo doprinosi izopačavanju „književnog dela, ugušenog u takvoj vulgarno nafuralističkoj montaži, 'Tako, u jednoj pripovetci Meše Selimovića, jilustrovanoj muzikom, u trenutku kada glavni junak tone u talasima i umire prkosno pevajući, najed nom se, po završenom fektsu priče, kao završni finale ili apoteoza — žzačuje solo pesma sa ploča!

Radio-drama

Radio-drama pruža najbolju priliku da se uoče sve osobenosti interpretacije književnih i pozorišnih dela pred mikrofonom. Slušalac pred sobom ne vidi pozornicu, glumce, inscenaciju; on je upućen isključivo na glas glumaca; sve ostalo prepušteno je njegovoj mašti. Stoga je razumljivo da se zadaci članova Radio-=dramskog studija razlikuju od zadataka

Čudno'

SRBIJA U Prištini je osnovano

· Oblasno državno pozorište

U Prištini je formirano Oblasno državno pozorište, Ministarstvo prosvete Naroa+ ne Republike Srbije uputilo je na rađ u ovo pozorište i nekoliko glumaca iz Srbije. U sastavu pozorišta postoji srpska i šiptarska grupa. Srpska grupa otpočeće sa radom 1 septembra, a šiptarska 1 oktobra ove godine. ı * Već skoro dva meseca nalaze se na terenu Srbije i Crne Gore naučne ekipe Etnografskog instituta Srpske akademije mauka. Na područjima koja ispituju, naučni radnici vrše dvojaka proučavanja. Neke ekipe* ispituju naselja i poreklo stanovnika, a druge studiraju narodne običaje, folklor, domaću radinost, narodnu međicinu i narodne pesme. H

Na terenu Sreza pećkog naučno-ispitiva~– čka ekipa proučava i ispituje oblast Rugo-

ve u antroprogeografskom i etnografskom

pogledu.

%U pripremama za festival, omladina Kragujevea znatno je pojačala svoj rad na kulturno-prosvetnom polju. Pre izvesnog vremena organizovano je kulturno-umetničko društvo. Do osnivanja ovog društva u Kragujevcu su postojale kulturno-umetničk grupe po aktivima preduzeća i kulturno-umetnički rad u đačkim družinama po školama. Novo kulturno-umetničko društvo koordiniralo je rad, a što je najvažnije, privuklo je u svoje redove veliki broj radničke omladine, koja se do sada nije masovno angažovala u kulturno-umetničkom radu,

Za pretfstojeći festival omladine Jugoslavije, vrše se u društvu ozbiljne pripreiie. Organizovani hor od 12 omladinaca i omladinki sprema kvalitetne stvari i ulaže dosta truda da postigne dobre rezultate. vrše se pripreme i za nastup mladih umetnika. Za izložbu mladih umetnika vrše se takođe ozbiljne pripreme. Izložba će biti otvorena za vreme trajanja festivala u Beogradu.

HRVATSKA

Rad Zemaljske glumačke škole u Zagrebu

Odmah posle oslobođenja osnovana je Zemaljska glumačka škola u Zagrebu.

'U školu su primljeni u prvom redu mladi glumci iz kulturmih ekipa i družina, koje su radile za vreme narodnooslobodilačke borbe na oslobođenoj teritoriji. Godine 1945 redovnim ili vanrednim školovanjem osposobilo se mnogo taleniovanih mlanih glumaca. Mnogi od tih glumaca rađe sađa u najistaknutijim našim pozorištima (Ju goslovensko dramsko pozorište u Beogradu, Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu, Narodno kazalište na Rijeci itd.)

Ove školske godine završilo je s odličnim uspehom školovanje 8 glumaca koji su tokom stuđija izveli »Ujka Vanju« od Čehova, »Vasju Željeznovu« od Gorkoga, fragmente i činove iz Moliera, Shillera, Ostrovskog, zatim je priređeno nekoliko večeri recitacija, od kojih je najznačajnije Krilovljevo veče.

U školi pređaju najistaknutiji pozorišni stručnjaci.

=: U Sisku je posle oslobođenja formirana stalna Kazališna družina, sastavljena od talentovanih amatera, koja je neprekidno radila u sklopu Doma kulture. U nizu nastupa, kako u mestu tako i na gostovanju, družina je izvela niz dobrih pretstava od kojih su neke zapažene na prošlogodišnjem i ovogodišnjem festivalu radničkih kulturno-umetničkih društava u Zagrebu.

Stalno se razvijajući i pokazujući vidne

rezultate, družina je toliko uznapređovala, da je Izvršni GNO u Sisku maja ove godine prihvatio predlog Povereništva prosvete, da dosađašnja kazališna družina radi kao stalno Gradsko narodno kazalište. Na taj način sledeća pozorišna sezona u Hrvatskoj počeće -·s jednim profesionalnim bpozorištem više. X%x+U jesen 1947 osnovan je pri Mesnom Bindikalnom Veću u Zagrebu kurs za glumce i režisere. Kurs se održavao uz pomoć nastavnika Zemaljske glumačke škole. Nakon šestomesečnog svakodnevnog rada kursisti su položili ispit sa dobrim rezultatima. Pretstavom keja je održana 3 jula, kurs je završio svoj rad. Najbolji kursisti biće amgažovani u novoosnovanom Zagrebačkom drzmsrnm kazalištu kan glumei ı pomo.ni reditelji, Polaznici tečaja su uglavnom radnici i nameštenici, članovi radničkih kulturno-umetničkih društava.

SLOVENIJA

Omladinski festival u seliačkoj radnoj zadruzi

Sreski odbor Narodne omladine Slovenije priredio je kulturno-umetnički festival u Komendi, povodom formiranja prve seljačke radne zadruge na Gorenjskom. Kulturmo umetničke grupe iz slovenačkih Tabrika i ustanova, sindikalni pevački hor »Soliđarnost« iz Kamnika, folklorna grupa fabrike »Induplati«, omladinski i harmonikaški hor i Domžala izveli su bogat program pred seljacima-zadrugarima.

Na ovom festivalu odabrane su grupe. koje će pretstavliati Kamnički srez na SOUP pokrajinskom festivalu u Kranju. pozorišnih glumaca. Lišeni mogućnosti da glume na pozornici, njihov je osnovni zadatak da svojim glasom, njegovom „pravilnom i sugestivnom upotrebom, ožive pred slušaocima dramsko zbivanje, Stoga je negovanje dikcije jedan od najvažnijih zadataka radio-dtfame. Pri tome potrebno je marljivo proučiti sve osobenosti tehnike izvođenja perđ mikrofonom, Na tom području kod nas se još uvek radi empiriski, po pretežno pozorišnim šablonima, oslanjajući se na nekoliko opštih iskustava, stečeni} u rađu, bez nastojanja da se pronađu i savladaju osnovne metodske postavke, i da se po njima pristupi teme!jnom studiranju uloge. Svaki član Radio-dramskog studija došao je tokom rada do nekih iskustava, tako, na primer, da se preko radia mora »prirodnije« glumiti nego na pozOoTnici, pošto mikrofon osetljivije reaguje na glas i preciznije registruje zvuke no što je to slučai na pozoTnici, gde glumac najčešće mora da govori podipgnutim glasora da, bi ga gledaoci čuli. Međntim, naći tačnu meru i granice u kojima pred mikrofonom treba upotrebiti glas, otkriti najpravilniji način njegove upotrebe, na sva fa pitanja principijelnometodskog karaktera radio-glumci i reditelji ioš ne znaju da odgovore. Kao posebna grana pozorišne umetnosti, radio-drama zahteva temeljniie studije, dublje feorefsko znanje, koje se traži i od pozorišnih gluma=– ca, s tom razlikom što se na rađiu istražuju druge oblasti i primenjuju drugi metodi interpretacije. U radđiodramskom stuđiu, međutim, najčešće se primenjuju i skustva iz pozorišta i glumi kao ma pozornici. Zato je čest slučaj da se dramatični momenti i pateMični pasusi, hoji na pozornici ubedljivo deluju, prefwore na radiu u neprijamu i nerazumljivu viku.

Događa se da slušalac, prateći radio-dramsku emisiju, često izgubi niti

Odgovorni urednik: Jovan Popović. Beograd, Francuska broj 1 — Štamparija »Borba«, Beograd, Dečanska 31.

.. _ “

i _

. BOSNA I HERCEGOVINA

Izložba trideset godina zemlje socijalizma u Zenici

Odbor Društva za kulturnu saradnju Bosne | Hercegovine sa Sovjetskim Savezom u Zenici priredio je izložbu »'rideset godina zemlje socijalizma«. U velikoj vpPl Radničkog doma izložen je veliki broj slika i grafikona koji prikazuju ogroman na» pređak i razvoj zemalja Sovjetskog Saveza od Oktobarske revolucije do danas.

* U Sarajevu je održano savetovanje na kome je odlučeno da se pokrene pionirsk! list, pod rukovodstvom Zemaljskog veća Narodne omladine Bosne i Hercegovine. Pionirski list će izlaziti jedanput mese» čno. Prvi broj.lista priprema se za 1 OKtobar ove godine. .

%U Sarajevu je održana prva zemaljska smotra ogranaka Hrvatskog seljačkog prosvetnog društva Seljačka sloga. Učestvovala je i po jedna folklorna grupa Srpskog kulturno-prosvetnog društva »Preporod«, kao i folklorne grupe sarajevskih metalaca i poštansko-telegrafsko-telefonskih službenika, Iz Bosne i Hercegovine nastupila su 24 ogranka, odabrana na sreskim smotrama Seljačke sloge.

Na kraju smotre ocenjivački žiri doneo je odluku da se nagradi 10 najboljih ogranaka, koji su se istakli u pripremama, disciplini, originalnosti i umešnosti na samoj smotri. Nagrađeni su ogranci iz Husine, Gorice, Guče Gore, Neum Klenka, Luga, Posušja, Šuice, Bunara, Uzdola i Čitluka. Seljaci iz Husine otpevali su pesmu »Kad je bilo« koja je sadržavala borbu husinskih radnika i selajka pre rata i narodni ustanak 1941 godine.

XxOmlađina Bosne i Hereegovine priprema se za savezni i republikanski festival kulturno-umetničkog rada. Određeno je da se republikanski festival održi od 1 do 10 oktobra u Sarajevu. To će biti smotra celokupnog kulturno-umetničkog rada omlađine, na kojoj će se izabrati najbolje grupe, pojedinci i sekcije, koje će zastupati omladinu Bosne i Hercegovine na saveznom sletu u Beograđu.

Sreske smotre kulturno-umetničkog rada već su otpočele,

Na ovogodišnjem {festivalu Mkulturno-umetničkog rađa omladine Bosne i Hercegovine učestvuje u velikom broju seoska i radnička omlađina. i

U okviru saveznog festivala kulturnoumetničkog rada Narodne omladine, u Beogradu će se održati izložba na kojoj će učestvovati i omlađina Bosne i Hercegovine. —--———-

BIBLIOGRAFIJA

Iz Vukove borbe za književni jezik i pravopis, odabrane strane (uredili: R. Aleksić i M. Stevanović). — Izdanje »Prosvete«, Beograd 1948, str. 166.

TL. N. Tolstoj: Polikuška, pripovetka. Preveo Roman Šovary; pogovor o piscu: Gustav Krklec: portre pjsca na naslovnoj strani: Vojin Bakić. — »Mala biblioteka« (urednik Gustav Krklec), Izdanje Nakladnog zavoda Hrvatske, Zagreb 1948, str. 108,

M, Gorki: Konovalov, pripovetka. Preveo Roman SŠovary, pogovor o piscu: Novak Simić. — »Mala biblioteka«, Izdđanje Naklatinog zavoda Hrvatske, Zagreb 1948, str. 98.

Vladimir Nazor: Portreti i siluete (Šarko, Tri pripovijesti iz jednog dječjeg doma, Zagrebačke siluete). — »Djela VI. Nazora«, knjiga VII. — Nakladni zavod Hrvatske, Zagreb 1948, str. 462.

August Cesarec: U katakombi. — »Mala Pibliotekat »Prosveta« Beograd 1948, str. 59.

M. Panić-Surep: Svetlost zemaljska, pesme od 1934—1947 — »Srpska književna zadruga«, Beograd 1948, str. 134.

I. M. Rapoportova: Abeceda glume. »Mala pozornica« (odgovorni urednik Đoka Petčović), kolo četvrto, svezak 1. Izdanje Nakladnog poduzeća »Glas rađa«, Zagreb 1948, str. 59.

Joža Gregorin: Teški put staroga Mihala, drama u četiri slike. — »Mala pozornica«, kolo četvrto, sv, 2. — Izdanje Nakladnog poduzeća »Glas gada“, Zagreb 1948, str. 95,

Zeljeznov-Grun: Mladost pod suncem, komad u tni slike, prevođ sa slovenskog: F. Delak i J. Kušan. Upute glumačkim družinama: Đ. P. — »Mala pozornica«, kolo četvrto, sv. 3. — Izdanje Nakladnog po» duzeća »Glas rađa«, Zagreb 1948, str. 55.

Zoran Hudales: Dvije aktovke (Povratak, Politika). — »Mala pozornica«, kolo četvrto, sv. 4. — Izdanje Nakladnog poduzeća »Glas rada«, Zagreb 1948, str. 58.

Ostrovski-Bondarenko: Pavle Korčagim, inscenacija u 9 slika prema romanu »Kako se kalio čelik«. Preveo: Malik Mulić. Režiserske upute: V. Koljesajev i Z. Sa* žin. — »Mala pozornica«, kolo četvrto, sV. 5 .—- Izdanje Nakladnog poduzeća »Glas rada«, Zagreb 1948, str, 89.

Tivgenij Petrov: Otok mira, komedija u četiri čina. Preveo Roman Šovary. Beleška o Petrovu i sovjetskom humoru: M. Matković. — »Mala pozornica« kolo četvrto, sv. 6. — Izdanje Nakladnog pođuzeća »Glas rada«, Zagreb 1948, str. 105.

S. Batušić: Stanislavski u Zagrebu, sječanja, svjedđočanstva, dokumenti o FOstovanju MMHAT-a 192 god. u Zagrebu. »Mala biblioteka«• Nakladnog zavođa Hrvatske, Zagreb 1948, str. 142.

događaja, ne shvata više ko govori, ko ulazi na scenu, a ko se udaljuje, ostajući dugo u nedoumci o čemu se zapravo radi. U takvim slučajevima krivica za neuspeh emisije leži najviše do reditelja. Pred njim se postavlja isto toliko složen zadatak &oliko i pred glumce. Ođabrati pogodan komad, izvršiti njegovu adaptaciju za radio, pravilno ga skratiti, uputiti izvođače u sve osobenosti glume pred mikrofonom: kako da podese -jačinu

· glasa, u kojoj meri da naglase poje-

dine pasuse, koliko da se zadrže na pauzi itd. — sve su to zadaci koji od reditelja traže veliko stručno znanj” i iskustvo, Wet \|

Jedna od najpopularnijih emisija na Beogradskom radiu, radio-drama ima svoj poseban značaj. Treba uvek imati u vidu da izvođenje komada preko radija sluša daleko veći broj ljudi nego u pozorištu, pa i mnogi reditelji i amateri u provinciji, Stoga pitanju kvaliteta ovih emisija treba pokloniti punu pažnju. A nekoliko uspelih komada, koje su članovi beogradskog radio-dramskdg studija izveli ove godine, svedoče da postoje uslovi da #e njihov rad poboljša i usavrši.

UREDNICI: Jovan Popović i Milan Deđinao

PRETPLATA ZA KNJIZEVNE NOVINK

Za mašu zemlju na 3 meseca 35 dinara,

na 6 meseci 70 dinara i na godinu dana 140 đinara.

Za inostranstvo: na 3 meseca 50 dinara, na 6 meseci 100 đinara i na godinu dana · 200 đinara,

Broj čekovnog računa 1-9060049 Poštanski fah 617.