Књижевне новине

a MC +, IO OE A II

h u 0 15

* OR e ia,

O

Komedija | od Haskola

Kao poslednja dramska premijera, sa kojom je zaključena sezona NaYodnog Rkazališta u Splitu. 1949-50, data je polovinom mjeseca jula »Komedija od Raskota«. Ovo je naša najstarija pučka igra. koju je Dr. Tranjo Mancev po prvi put objelodanio u »Godišnjaku« zagrebačkog sve• učilišta za školsku godinu 1924/25 10528/29. Prema do sada nepotpuno istraženim podacima nastala je koncem XVI stoljeća, Komediji nedostaje početak prvog, svršetak četvrtog i početak petog čina, ·

Djelo je sačuvano prema prijepisu jelšanskog magistera Vice ŠašićBurata iz god. 1704, koji je prema jednoj bilješci djelo prepisao još god. 1747 i uništio zbog toga što je prijepis bio loš, Međutim, kod Jugoslavenske akademije u Zagrebu postoji jedan kraći ulomak bez početka i završetka ove komedije, koji je rukopis nastao pod konac XVI stoljeća uz Maruličeve pjesme »Poklad i Kkorizma«, »Sprovod koludrica sedam smrtnih grihov« i jedne nepotpune »Kolede«. Međutim postoji mišljenje đa je »Komediju od Raskota« napisisao „Martin Benetović (+ 1607), hvarski komediograf, Radnja ove komodije nije nosve originalna, Prvi činovi ne samo po odvijanju radnje, već i po nekim licima ove komedije imaju mnogo srodnosti sa djelima italijanskog dramatičara Angela Beolco detto Ruzzentte, i to baš po komedijama »La Fiorina« i »La Mosche= tta«, dok zadnja dva čina izgleda da Bu posve originalna.

Ako povučemo paralelu između dviju najpoznatijih naših renesanskih komedija, i to sa Držićevim »Dundom Marojem« i sa »Ljubavnicima« od ne• poznatog autora, takođe iz XVI stoljeća, opazit ćemo izvjesne dodirne točke. Dok u »Dundu Maroju« postoji Pomet koji razvija radnju oko Dunda Maroja a u »Ljubavnicima« Intrigalo oko trojice zaljubljenih, dotle u »Komoedđiji odđ Raskota«, Rasškot pučanin, postaje žrtva svojih ljubavnih strasti sa kojim se svi učesnici ove komedije poigravaju na čelu sa Bogdanom Pomnjaninom. Dok je tamo 8# jedne strane pokazana jedna klasa sa svim svojim manama i porocima, mi u ovoj komeđiji, koja se zbiva na otoku Hvaru, negdje oko Jelše, šusrećemo Raskota kao žrtvu praznovjerja, neznanja, duševne ograničenosti i čarolija.

Svakako, ovo kazališno djelo iz naše renesanske epohe je prva nama poznata pučka igra koja je u toku XVI, XVII i XVIII stoljeća davana često na sceni od fadašnjih kazalšnih družina na otoku Hvaru, i služila za zabavu jelšanskim pučanima. Ona se ponovno, po prvi put, javlja na sceni jedne suvremene režijske postave kao važan prilog na-

šeg kulturnog naslijeđa,- kao još :je+:. dio

dramsko djelo koje će madopuniti naš kazališni repertoar. **” »Komodija ođ Raskota« nema naročitih književnih kvaliteta. To je u &tvari »Komedia Rustica«, pisana prilično tvrdim jelšanskim narječjem, ša ne baš sjajnom fabulom, ali u smislu kulturno-historijskog značaja djelo zaslužuje pažnju da buđe izvučeno iz arhivske prašine, da svojim bogatim koloritom bude jedno od onih vedrih, lakih kazališnih djela u kojim oskudjevamo. Ovu je seljačku komediju dramaturški nadopunio, izgubljene scene

rekonstruirao i režijski postavio Kal-.

man Mesarić, i uspio je u granicama prilično teških i složenih „zadataka koji se postavljaju za ovu izvedbu, da na sceni oživi jednu epohu, da prikaže Raskota sa svim „njegovim slabostima, da igri da jeđan živi, impulzivni tempo kao u igri. »Comeđie dell arte« približujući njeno scensko ostvarenje vremenu kađa je komeđija nastala. . Dramski kolektiv koji je igrao u ovoj komeđiji uspio je da sa svojom homogenom i ujednačenom igrom ostvari postavljene zadatke, ne &avlađavajući mjestimično naglasak jelšanskog narječja, koji je naročito važan a ovako regionalnim djelima, Jelšanska komedija iz kraja XVI stoljeća »Komedija od Raskota« je besumnje još jedan značajan prilog našeg dramskog repertoara, čija će se prava vrijednost moći utvrditi tek jednom svestranom kritičkom analizom, koja će u mnogočemu pomoći i onim narodnim kazalištima koja budu postavljala na scenu »Raskota«, Srećko DIANA

ty

Desanka

ma „IZABRANE PESME"

dr.

i Mala biblioteka »Zora« — Zagreb 1950

Ci se da lirici Desanke Maksimović najviše pristaje atribut: vedra, Da, jedna vedra, gotovo lakomislena vjera i ljubav u dobrotu stvari i ljudi. Ponekad, javi li se sumnja u ljepotu života, sumnja u vrijednost ostvarenih snova, kao da su to akordi tuđi, tako odbojno djeluju u vedroj, upravo beza=-

zlenoj raspjevanosti ove lirike:

Ne, nemoj mi prići! Hoću iz daleka da volim 1 želim oka tvoja dva. :Jer”Bbreča je lepa samo dok se čeka,

dok od'sebe samo nagoveštaj da. ·

(Strepnja)

Negacija ovakvih trenutnih raspoloženja, ovog straha od žive realnosti skoncentrisana je u pjesmama »Predosjećanje« i »Prolećna pesma«, najboljima

u njenoj intimnoj lirici:

Osećam da dosad sve je bilo šala

moga srca vrela;

da još nisam nikom ljubav svoju đala koliku bih mogla i koliku htela;

da ima u meni cela nežna plima

reči nerečeni,

da bih srce mogla poklanjati svima,

i da'opet mnogo ostane ga mehi,

"(Prolećna pesma)

Ovakvu jednu religiju ljubavi, bez progonštvenih nemira, bez grčeva,

protesta i žmaraka, ona će, i izvan kr

uga svojih intimnih raspoloženja, aplici-

rati na šve pojave života: domovinu, na žene koje mijese hljeb, na djevojačke

ruke, na siromahe koji 6u živjeli »bez

mermera i vrtova«, pa bez njih žele biti

i poslije smrti, na majke, na djevojke-vojnike, na osnovce, itd. Iz ove ljubavi,

također, nastala je lijepa pjesma »Spomen na ustanak«. Ona je vrlo graciozno

izvedena, i ima ritamške snage izraza u crtanju neprijateljeve psihologije, gdje u njemu, a u tuđoj zemlji, svaka travka, list, kretnja, zvuk, sve postaje tajna koja izaziva nesigurnost, očaj i stravu, Neprijatelj se u pjesmi i ne spominje, ali biva jasno da se cijela zemlja zbog njega pretvara u busiju.

Desanka Maksimović izlaže svoja estetska osjećanja stilom kakvim to gotovo čine obični ljudi u svom svakidašnjem životu. Ona emocije više opjevava no što ih pjeva. Jedna!e mjere, u jednoj boji i u jednom smjeru, prolazi stvarnost te lirike, Njena je bitna karakteristika: senzitivnost. Sva je njena kreativnost u toj, da je tako nazovemo, »razvučenoj« senzitivnosti, Ona umije da osjeća, ali. joj nedostaje refleksivne moći.

U pjesnikinji »Izabranih pesama« ne živi uvijek pitanje o vrednmovanju stiha, i to joj se može navesti kao zamjerka, Za njen literarni postupak bi se moglo reći da se uglavnom odvija linijom naracije. I ona to vzši, zaokruži pjesmu, dovede je do kraja. U tom je nalik na Ćopića: prepriča doživljaj u stihove »Krvava bajka«, »Rađanje knjige«, »Oslobođenje Cvete Andrić« itd. Ali to je i plus i minus njene lirike. Plus, jer bez ostatka iskaže što zapaža i osjeća, a minus jer ne vidi, pa ne može ni da izrazi sam osjećaj, sva njegovu

težinu ozbiljnosti, raspon i snagu.

Bilo bi krajnje vrijeme da naša kritika opširnije progovori o pjesničkom opusu D. Maksimović, Njeni &tihovi i njen talenat to zaslužuju. Ovo treba učiniti tim prije jer posljednja zbirka pjesama Desanke Maksimović — sastavljena po izboru 8amoga autora — ne daje u potpunosti najađekvatniju sliku

njenih poetskih kvaliteta.

a ij

Božena Vilhar: Brođo gradilište »Treći maj«

Vlađo POPOVIĆ

Pacinov muzej

Nedavno je u pesnikovoj rodnoj kući u Titovom Velesu, gde je Racin živeo teškim životom lončarskog radnika, otvoren muzej. Sama kuća, trošna i starinska, kakvih ima dosta u ovom makedonskom gradu, pretstavlja vrlo

zanimljiv podatak o životu i radu pr

vog savremenog makedonskog pesni. ka, koji se uzdigao od fizičkog radnika, bez većeg obrazovanja, do pesnika koji je snažno opevao patnje i Lorbu svoga naroda, i čoveka' ša vrlo širokim kulturnim interesima,

U muzeju koji je zasada vrlo skroman, u Racinovoj radnoj sobi, smešten je jedan deo njegove lične biblicteke, zatim časopisi i listovi u kojima je saređivao i časopisi i listovi u kojima su posle oslobođenja objavljeni matierijali o pesnikovom književnom radu i životu — prvi prilozi za proučavanje njegove bogate i intenzivne ličnosti, U drugom delu, pored lične prepi= ske, sakupljena su pisma koja je Racin dobijao od naprednih književnika iz Beograđa i Zagreba, urednika časopisa i izdavačiciih preduzeća, sa kojima je Racin održavao vezu, Iz ove prepis” ke saznaju se još neke pojedinosti o neobjavljenom romanu »Afion«, čiji je rukopis uništila policija prilikom jednog od mnogobrojnih -pretresa u pesnikovom stanu. Ovde još treba pomenuti:tekstove letaka, koje je Racin pisao. kao partiski radnik za vrema marodnooslobodilačke borbe, jer otkrivaju njegov odlučan stav po pitanju borbe makedonskog naroda u vreme ka-

da su u partiskoj organizaciji Makedo” nije gospodarili šarlovski likvidatori.

„Racinov muzej „iako skroman po o· bimu, već sada daje mogućnosti za proučavanje ne samo pesnikovcg rađa i života, već i razvoja nove makedonske književnosti, čiji je Racin začet-

Kosta Racin

nik i afirmator. Makedonski naučni radnici koji pokazuju veliki interes za Racinovo književno nasleđe, imaju pred sobom zadatak da obogate muzej još i onim materijalima koji nesumnjivo postoje i koje treba pronaći i sakupiti . | ]

LU

VI

| IZLOŽBA SLIKA STEVE TODOROVIĆA

Steva Todorović: Autoportret

Slikarstvo Steve Todorovića na izložbi u Umetničkom muzeju zastupljeno je samo malim delom, jer njegovo slikarstvo, u kome se samo broj portreta penje do pet stotina, nije moglo biti u celini zastupljeno. Ono je ovde prikaz srpskoga društva druge polovine XIX veka. Rođen 1832 godine u Novom Sadu, po završenoj srednjoj školi 1849 godine upisao se u bečku Akademiju, « po završenoj Akademiji 1856 godine dolazi u Beograd i tu ubrzo postaje u »višim« krugovima rado viđena i cenjena ličnost: Steva Todorović je za kratko vreme svoga boravka u Beogradu dobio onu slikarsku funkciju koju je nekoliko đecenija pre njega imao Uroš Knežević — on je postao slikar građanskog društva.

Ono što je na izložbi izloženo samo je mali deo ogromnog broja crteža, koje je on tokom godina uspeo da napravi, No i ovako se dobija potpuna pretstava o njegovom načinu crtanja. Organizatori izložbe su uspeli da Stevu Todorovića prikažu u raznim fazama njegovog razvoja: izloženo je ne= koliko njegovih studija iz đačkih dana, pa preko crteža i skica najrazličitijih objekata (među kojima i par crteža iz rata 1877 godine, slučajno očuvanih) do studija za kompoziciju. Među najinteresantnije i, svakako, naj=lepše ovde izložene &padaju »Moja zaručnica« (verovatno studija za reprezentativni portre, pomenute skice sa bojišta ir rata 1877 godine i studije za kompoziciju »Strahinić Ban i silni Vlah Alija«.

Ni mnoge slike Steve Todorovića nisu bile bolje sudbine od njegovih crteža: u ratovima je &trađao veliki broj figuralnih kompozicija. No one očuvane i ovde izložene veoma ga dobro

reprezentuju: — pre svega kompozicija »Prva gimnastička škola« (slika Steve Todorovića sa njegovim učenicima iz Gimnastičke škole), koja, iako malog formata (jedva nekih tridesetak santimetara u kvadrat), po svojim kvalitetima „nadmaša mnoge njegove kompozicije velikog formata. To je jedan od prvih grupnih portreta u srpskom slikarstvu realistički rađeno, 'ali je još značajniji predeo koji se pruža iza ove grupe ljudi: to je jedan od prvih pejzaža određenog predela u srpskom slikarstvu, Po tome, po pejzažu »Manastir Manasija« (vrlo toplih tonova, neobičnih za tadanje bečko slikarstvo), on &e ubraja u prve srpske pejzažiste koji daju sliku potpuno određenog pređela. Njegove istoriske kompozicije, iako po celokupnoj koncepciji potsećaju na scenu našeg tada tek u razvoju pozorišta, značajne su kao podatak o shvatanju istoriske kompozicije u drugoj polovini XIX veka kod nas: još uvek pod jakim uticajem revolucionarnog romantizma iz sredine XIX veka. koji je nalazio povoljno tlo za svoje održavanje u našim krajevima u kojima su se još VO= dile borbe za oslobođenje od Turaka, one su, u odnosu na evropsku umetnost bile anahronizam (u Francuskoj poslednjih decenija XIX veka impresionisti su bili već potpuno primljeni, da bi prvih decenija XX veka ustupili mesto ekspresionistima). Ali su te kompozicije) u našim krajevima bile stari potstrekač na borbu za konačno oslobođenje. Od istoriskih kompozicija su izložene »Hajduk Veljko na topu« i »Postriženje sv. Save.

Najveći boj izloženih radova su portreti — porodični, reprezentativni — na kojima je Steva Todorović napravio sliku Srbije iz druge polovine XIX i prve četvrtine XX veka. Tu je kod jednog slikara — ne tako česta pojava — ostao lik cele jedne klase na vlasti. Svi ovi portreti &u neujednačeni u kvalitetu ali nikada &labi.

I pored svega ovoga što je izloženo, potpuna preistava o slikarstvu Steve Todorovića ostaje, bez njegovih dvadesetak ikonostasa i ostalih &lika religiozne sadržine, nepotpuna, jer je to ono Slikarstvo zbog koga je on vodio onako Žžučnu polemiku sa Đorđem Krstićem, u kojoj su jedan drugome dokazivali đa je samo jedan od njih pravi nastavljač tradicije našeg sređnjevekovnog crkvenog slikarstva, Nijedđan ni drugi to nisu bili, ali tada to nisu mogli da vide.

Ova izložba, kao i sve ostale izložbe 'Umetničkog muzeja, još je jedan korak dalje u prikazivanju javnosti, u prvom redu mlađim generacijama, slikarskih dela naših umetnika iz dalje i bliže prošlosti.

Mile KUJUNDŽIĆ

Branko Ćopić: ŠEST VUKOVA I JEDAN RED

U pripoveci Posljednja odbrana (iz zbirke Surova škola) Branko Ćopić opisuje život seoske đece u Bosni za vreme Narodnooslobodilačke borbe, Deca: se školuju i pod najtežim okolnostima. Kad su neprijateljski bombarderi porušili školsku zgradu, učitelj s đacima odlazi u šumu i tamo nastavlja rad. Tada se često događalo — dok učitelj nešto objašnjava — da u okolini odjekuje cika pušaka, grmljavina topova i brujanje aviona. Ovi borbeni odjeci naročito su privlačili pažnju šestorice četvoroškolaca — »vukova«, koji šu &«e čcsto igrali stare dečje igre, »Omani, vujo, repom«, omiljene u selu pod gorom gde se često pojavljuju »vuci i hajduci« i »mrki osvetnici«. U igri su glavna lica »vukovi« i »rep«: šestorica najjačih četvoroškolaca bili su »vukovi«, a večiti »rep« bio je prvoškolac — »Buva«... Ali kada su borbeni odjeci učestali, mlađi »vukovi« su zaboravili i školu i igru, pa su otišli u borbu. Pripovetka se svršava majčinim i učiteljevim pismom »Vuku« Duti. Oni mu poručuju da na svakom mestu bude dika i ponos SVOjoj majci i svom učitelju.

Ćopić je temu ove pripovetke proširio na borbu i obnovu i napisao »partizansku bajku« u stihovima Šest vukova i jedan rep.

Idejno-tematska osnova ovog dela, ma da nije potpuno nova, uvek će ostati aktuelna, sveža i #aspitna. Forma je usklađena sa sadržinom: stihovano pričanje teče glatko i prirodno, prostosrdačno i zanimljivo, 8 ozbiljnim i šaljivim raspoloženjem, s izvesnim „anegdotskim „epizodama i poukama — taman kako odgovara dečjoj psihi. Ćopić je ovde pokazao najveću veštinu u spajanju bajke i stvarnosti, u ostvarivanju želja iz bajki u našoj savremenoj stvarnosti,

šao je zbog »ote«. Ovđe izgleda prigodnije ime Stjepo nego Pepo, Ma da je pesnikov jezik čist i svež, a&til mefaforičan i personificiran, ipak se zapaža i poneka za decu nepodesna reč i izraz — kanonada, rang, cigli, odžak, muk, vrbik i dr.; ima i čudnih stilskih obrta: »učimo kako uhvatiš munju dignutim prstom gromobrana«

.»hambari ptice krstokljune«... Radi

bolje kompozicije »Zmaja iz priče« trebalo je staviti iza »Čarobne svjetiljke«, a iz »Kraja« bismo stihove koji se odnose na Pepa dođali »Junaku jačem od smrti«...

Evo dve-tri i o jlustracijama: »momče s čizmama od sedam milja« malo liči na momče iz bajke; nad grobom »junaka jačeg od smrti« ne šumori lipa i ne vidi se humka — kao što pesnik peva; bosansku narodnu nošnju trebalo je izraziti i realnije pretstaviti...

Međutim, sve su to samo greščice prema stvarnoj vrednosti ove »partizanske bajke«, ove divne i dragocene knjige za decu.

Sava RISTANOVIO

BIBLIOGRAFIJA ·

Carls Dikens: MALA DORIT., Preveo Stanislav Vinaver, Izđanje »Novinskog i izdavačkog preduzeća Saveza udruženja no-

|

vinara FNRJ«, Beograd 19050, ćirilicom, Btr. 624, cena? Fridrih Engels, Pol Lafarg, Vilhelm

Ti.ibkneht, Fridrih Lesner, FP. A. Zorge, Dženi Marks, Elinor Marks: KARL MARKS. Izdanje »Kulture«, Beograd 1950, ćirilicom, str, 151, cena 17 dim,

V. I. Lenjin: ZBMLJOPOSED U EVROPSKOJ RUSIJI. Preveo Z. Tkalec, Izdanje »Kulture«, Beograd 1950, ćirilicom, str, 30, cena 3 din.

ISTORISKI ARHIV. Izdaje Istorisko odelenje Centralnog komiteta komunističke partije Jugoslavije, Beograd „1950, ćirilicom, str. 346, cena "70 din.

\ . U NOVOM SADU OTVORENA JE IZLOZBA O

NAPREDNIM POKRETIMA VOJVODINE t

U Vojvođanskom muzeju (Novi Sad) otvorena je izložba istoriskih dokumenata, koji prikazuju doba u razvitku naprednih pokreta Vojvodine, Među ostalim dokumentima nalazi se pismo I, Turgenjeva upućeno Iliji Vučetiću, prevodiocu Turgenjeva. Tzloženi su i prvi prevodi na &6rpskom jeziku pojedinih delova Marksovog »Kapitala«. Izložena su pisma prvih srpskih socijalista Svetozara Markovića i Vase Pelagića. Na ovoj izložbi prikazan je razvoj štampe u Vojvodini za vreme Narodnooslobodilačke borbe. Izloženi su takođe rukopisi, knjige i slike vojvođamskih pisaca koji su streljani od fašističkih zločinaca u vreme Narodne revolucje.

IZLOŽBE SLTITKARSKIH RADOVA STEVE TODOROVIĆA - Povo.cm 25 podišnjice smrti slikara Steve Todorovića u Umetničkom muzeju u DĐeograda otvorena je izložba njegovih slisa, Među radovima nalaze se i portreti Đura MDanićića, Milorada Šapčanina i Matija Tana.

GALERIJA UMBTMOSTI U ZADRU — U

Medđdulićevoj ulici u Zađru otvorena je Galerija umjetnosti u kojoj je izloženo Bo značajnih umjetnićiih radova. . SPOMENIK VLADIMTIUJ NAZORU NA PLITVIČKIM „JEZERIMA — Srpsko kulturno-prosvetno društvo »Prosvjeta« otkrila je na Plitvičkim Jezerima 91 jula, na dan ustanka naroda Hrvatske, spomenik velikom hrvatskom pesniku i borcu za bratstvo hrvatskog i srpskog naroda — Vladimiru Nazoru. Spomenik se nalazi pored jezera Labudovca de še 1343 godine prvi put sastalo Zemaljsko veće narodnog oslobođenja Hrvatske. Histu Vladimira Nazora izradio je vajar Vanja Radauš,

ODLIKOVANJE NAUČNIH RADNIKA Na predlog Pretsedništva Vlade FNRJ, Prezidijum narodne skupštine Pederativne Narodne Republike Jugoslavije rešio je da za naročite zasluge učinjene našim narodima na kulturnom-naučnom polju odlikuju Orđenom rada prvog ređa: Dr, Stevana Jakovljevića, inž. Bogića Kneževića i dr. Ksenofona Šahovića.

KNJIŽEVNE VEČERT U ČAST ?2? JULA U SARAJEVU — Savez kulturno·prosvjetnih društava I reona u Sarajevu priredio je tri književne večeri u radnižkim kvartovima, u čast Dana ustanka Bosne i Hercegovine. Čitani su prozni radovi Rodoljuba Čolakovića, Vladimira Dedijera, Mehmeđa Selimovića i Branka Ćopića.

U GRUŽANSKOM SREZU VRŠE SB VELIKA ARHEOLOSKA ISTRAŽIVANJA Između sela Dobrače i Ramaće u gružansirom selu otpočela su Velika arheološka istraživanja kojima rukovodi Arheloški institut Srpske akademije nauka. Sada se vrše jspitivanja dvadeset nadgrobnih mogila iz drevne prošlosti,

IZDAVAČKA DMLATNOST U PRVOJ POLOVINI OVE GODINE — U toku prva polovine ove gođine u našoj zemlji izdato je 1.996 knjiga i brošura.

TZDAVAČKA DELATNOST U MAKEDONIJI — Navršilo se pet godina rada prvož i najvećeg makeđonskog izdavačkog preduzeća Državnog knigoizdatelstva Makedonije, koje je od 6VOgE osnivar.,ja dđo danas štamnpalo 230 izdđanja u preko dva miliona primeraka. Makedonija danas ima ulkupno pet izđavačkih pređuzeća, koja su za

et posleratnih godđina izdala 546 knjiga u "etiri i po miliona primeraka. Knjige se štampaju na makedonskom, turskom i šiptarskom jeziku. ·

PRDAGOŠKI INSTITUT U VIROVITICI — Pedagoški radnici u_Virovitici rešili su da osnuju svoj pedagoDški institut, koji će im pomoći da podignu svoje stručno znanje. Kabinet će raspolagati raznom literaturom iz oblasti pedagogije.

KONCERT MLADIH KOMPOZITORA U SPLITU — U Narodnom kazalitu u Splitu održano je prvo koncertno veče mladihn Operskih kompozitora. Na koncertu su zapašema dela R. Radića, P. P. Bergama, PP. , Kuzmanićča, Ž. Rapaniča i Ž. Nožice. KOm- | pozicije su izvođili članovi Muzička škole iz Splita i član splitske opere Li. Šegvić, a orkestrom je dirigovao Vid Kuzmanić. '

DRUŠTVO »IVAN GORAN KOVAČIĆ« GOSTUJE U JUGOSLOVENSKOJ ZONI sSTT — Već nekoliko·đana u Jugoslovemskoj zoni Slobodne Teritorije "Trsta gostuje hor i folklora grupa zagrebačkog kulturno-umetničkog društva »Ivam Goran Kovačića«. Članovi grupe daće nekoiko koncerata u seljačkim radalm zađrugama i tvormnicama u Bujama, Kop”u i Porto ROožu. ZAGRBEBAČKO DRAMSIO KAZALISTE DOBIĆE NOVE GLUMCM — U idućoj sezoni zagrebačko UDram:ko Kkozalište dobiće 14 profesionainih glumaca iz raznih kazaljšta Hrvatske i iz Pozorišne akaijemije BeoOgrađa. RADNIČKO POZORISIPE U SARAJEVU — Od marta meseca ove godine na Radničkoj pozomici u Sarajevu izvedemo je devet pretstava. Tzvođoena su pozorišna dela Jovana Sterije-Popovića, Nušića, Ćehova i drugih.

KRAGUJEVAČKO NARODNO POZORIŠTE — U prošloj gođini kragujevačko Narodmo pozorište izvelo je sto osamdeset i đevet pretstava,

GOSTOVANJE NARODNOG POZORIŠTA IZ ZRENJANINA — Narodno pozorište »Toša Jovanović« iz Zrenjanina malazi BE na dvadesetodnevnom gostovanju u banji Melencima. Poređ toga članovi OVOg po“ zorišta dali su veći broj pretstava u Dragutinovu ~MMlemiru, a Obići će i nekoliko . mesta u severnom Banatu.

»ZVEZDA« FILM „SNIMA UMETNIČKI FILM »DEČAK MITA« — Književnik Oskar Davičo napisao je scenario po kome 5Ć snima umetnički film »Dežak Mita«. Film prikazuje razvitak mlađog radnika Mite icoji se razvija u svesnog borca za prava radničke klase, Režiser filma je Radoš NOvaković, a glavne loge tumače RastislaV Jović, Marija Stojković, Gordana Kovačević 1 Dragutin Pelba. Fi;m se snima u Filmskom građu na Košutnjaku.

PILM PO POZORIŠNOM KOMADU B. NUŠIĆA — Prema pozorišnom komadu Branislava Nušića »Muva4, režiser Brana Ćelović napisao je scenario za Kkratkome” tražni film, Glavne uloge tumače mladi glumci Ljubomir Diđić, Branka Veselinović i Slobođan Stojanović. Režija je poverena piscu scenarija Bzani Ćeloviću. Proizvodnja »Avala-film«.

»HOJA LMWRO« — NOVI UME'TNIČKI PILM — Po motivima iz »Dubravkea od dubrovačkog pesnika Gundulića, VjekoslaV Afrić napisao je scenario za fim >Hoja Lero«. Sađa se više poslednje pripreme Za početak snimanja. Pilm će režirati Vjeko" a Afrić. Proizvodnja » Zvezda-Film« Beo" građ.

DOKUMENTARNI PILM

»TIHVHM« »Avala« film snima dokumentarni m

i vw . d

Žž D .. d ! | u isticanju značaja bajki za formira- » Pil W rad na

S; OVISC n O e O nje dečjeg karaktera, za preobraža- oc O O OSC | HOE SO ija

ı - vanje dece u junake i u ljude novog SORLIO je napisao Ivan Draškoci koji i

O: | : kova. Vezujući prošlost za savreme- režira film. i

ei nost, on vrlo vešto pokazuje korene O a S AŠNOSa | iz kojih se razvijaju „mladice, stare

i grobove iz kojih se rađaju novi ži-

·voti pod novim uslovima.

Za Ćopića je bosansko planinsko selo glavni izvor motiva i nadahnuća, On tamo nalazi mahom dobru decu, dobre ljude i žene, i sve ih dobro poznaje i voli; ali na negativnim tipovima ređe se zadržava, ili brže preko njih prelazi. Njegov iskreni patriotizam i humanost izbijaju skoro iz svakog stiha; ali ga nostalgično osećanje katkad i sputava da se Vine i van »Bosne-ponosne«, Njegovo ponavljanje u tematici posledica je preterane težnje da što pre zadovolji što više svojih čitalaca i da što sve-

00 | OL OtOlı : stranije obuhvati našu savremenu teGranitelji Autoputa 1950: — Neka ovo dielo matiku... | maših ruku koristi našem narodu, neka Mogu se učiniti i neke Znafije za

„ojača naše bratstvo i moć naše socijalističke domovine! merke: »Duboki rudnik Minesote« do-

Redđakcioni odbor

Fran Albreht, Jovan Boškovski, Joža Horvat, Dušan Ko-

stić, Tanasije Mlađenović, Jo" van Popović, Mehmeđ SelimoBS Petar Šegeđin, Risto ToOVI, PRETPLATA ZA KNJIZEVNH NOVINE Za našu zemlju na 3 meseca 35 dinara, na 6 meseci 70 dinara i na godin 140 dinara, Za Inostranstvo: na 3 meseca 50 Ginara, na 6 meseci 100 đinara 1! na godinu 200 dinara Rukopisi se ne vraćaju, Broj čekovnog računa 780830 Poštanski fah 617

3: Reakcija 1948: — Evo, gledajte, Sovjeti graII | ide magistralu kroz Jugoslaviju za ha: - pad na zapad!

HKontrarevolneionari 1948: — Američki im. pcerijalisti izgrađuju aufostradu TrstBeogrzJ, aa napad na Sovjetski Savoz.

ay Toa 041

OP M a a Stat STV 2