Књижевне новине

\

}:

| · ju manje-više ri limđi priznaju kao zemlju i njen poredak koji je djelo (

| takvu djeluje na svijest ljudi da bi naroda i njegove duge, krvave i slo- a : (Partizanska zakletva)

jar se od njih sakrilo nešto što je suprot= žene borbe, jer ovi stranci, po pravi-· | * .• *

|__no njihovim interesima, što je na- lu, nikad to sa svojom zemljom ne O že:bri koš |W og ; ti kih

_ zadno 1 antiljudsko, ili se — obrnuto čine! Ne mislim time reći da treba ... Ove naše brigade, koje su izrasle iz malih partizana } ; ' . odreda, koje su porasle u divizije, sjutra će prerasti u korpuse

svome narodu i njegovoj prošlosi budućnosti oduvijek su bile ı menitije i najljepše osobir

o pokuš

— ukazuje ljudima na to da ima i ta'kvih neljuđi koji u praksi napuštaju čak i fakve istine, mobilišu pomoću takvih istina mase da se bore protiv

avisni ili kolonijalni robovi, jer naša

| zemlja i naši narodi mogu biti slobod-

ni samo ovakvi kakvi jesu u stvarno-

sti, u borbi za svoj novi život. Soci___jalizam i kritika

a slabosti i nedostataka u borbi za njega i njegovo ostva– renje — to je naša, jugoslovenska stvar, stvar borbe, iskustava i rada nas Jugoslovena. Ali svako nije kadar da se digne na fu visinu. I kako iadno izgledaju pred strancima, u očima samih tih stranaca, oni koji

- udvornički ogovaraju svoju sopstvenu”

kriti naše slabosti i nedostatke, jer je skrivanje takođe znak nečiste savijesti, ili da se treba hvalisati. jer je hvalisanje znak slabosti. Ali radi se

JUGOSLAVIJA

... Trebalo je proliti potoke dragocjeme krvi, tre- | balo je da deseci hiljada najboljih simova maših || naroda polože svoje živote u toku dvogodišnje nejed- || make borbe sa mepYijateljem, da bi ma kraju istima

o stvarnom položaju u Jugoslaviji prokrčila sebi put pred: svjetskom, javnošću, Možda mikada mi jedam

| mali narod wije tako skupo došao do toga da uvjeTi |

svjetsku javnost da je krv koja je prolivema u Jugoslaviji njegova kr». i-ž

| (1943)

BOJNI ZOV PARTIJE

RM koji stenjete pod okupatorskom čizmom, svi vi koji ljubite slobodu i nezavisnost, koji nećete fašističkog ropstva — znajte da je kucnuo čas borbe za vaše oslobođenje od

fašističkog osvajiača. Zato doprinesite svoj udeo u borbi za

M. vašu slobodu, pod vodstvom KP Jugoslavije!

|. Kovožedđni fašistički vlastodršsci, koji drže u ropstvu

. svoje narode i narode podjarmljenih zemalja Evrope, navestiše

nam rat do istrebljenja... Mi tu borbu prihvatamo, jer smo jei

· ~ • 9.4 • · i : | | “ : .ı: očekivali, i mi smo se na nju spremali. „U toj borbi neće biti

· mi im kažemo: „U toj borbi neće biti pardona

pardona ni jednom komunisti!? — deru se fašisti-krvnici. A zločinačkim fašističkim vođama i njihovim vernim slugama, u toj borbi neće biti pardona finansijskoj oligarhiji i njenim satrapima!”

REVOLUCIONARNA ARMIJA '

„Mi ćemo biti sijači bratstva među marodima.”

...Mi narodni partizani Jugoslavije, latili smo se oružja za nemilosdrnu borbu protiv krvoločnih neprijatelja koji porobiše našu zemlju i istrebljuju naše narode.. U ime slobode i pravde našeg naroda, zaklinjenmo se da ćemo disciplinovano, uporno i neustrašivo, ne štedeći svoje krvi i živote, voditi borbu do potpunog uništenja fašističkog osvajača i svih narodnih izdajnika.

||. i armije, jer su one jezgro, iz kojega naš narod kuje svoju

||- armiju, da mu stvori pravu slobodu i srećniju budućnost.

r * * * „...Bez žrtava se nikakva sloboda ne može osvojiti, a naj-

i onih koji ih vuku nazad i varaju. Ka- o cjelini — o narodu koji se bori, o :}

da su francuska ili jugoslovenska | onome za šta se borio i bori, o njego- jj manje takva sloboda za koju se mi borimo. | „buržoazija uoči Drugog svjetskog vom jedino mogućnom kretanju na- 8, y e < ; rata govorile o domovini i naciji, one prijed, o slobodi i nezavisnosti, o do- : Neizmjerne žrtve i patnje naših naroda u toku ovog rata | _ su se, ustvari, spremale da kapituli- ·movini.. I ti udvornički ogovarači i nadoknađene su najvećim fekovinbrid koje su naši narodi ; raju pređ osvajačem. Domovina je za »demokrati« koji se »stide« što kod ikada izvojevali: stvoreno je nerazorivo bratstvo i jedinstvo ii njih bio njihov — buržoaski — pore- nas nema »dostae demokratije to či- naroda Jugoslavije. X mne u vrijeme kada »njihova« zemlja, 2 : a

_ dak. Zar nijesu baš Nedić i Pavelić _ bili, kdd nas, najgrlatiji propovjed-

,

nici srpstva i hrvetstva, kao i Peten u Prancuskoj francuštva. 'Kod njih su riječi »domovina«, »nacija« narod (srpski, hrvatski ili francuski) imale samo: taj značaj, što su se pomoću rijjih, kao utvrđenih i od svih· običnih ljudi, naroda, primljenih istina, mogle varati mase. A kad su jugoslovenski komunisti govorili u ratu o domovini, ta riječ je za njih značila nešto sasvim drugo — narod, proste obične ljude iz sela i gradova, i još nešto više — mobilisanje maza na toj običnoj, staroj istini u beskompromisnu borbu za njihovo oslobođenje. Ne treba, dakle, ni kad su u pitanju takve istine, suditi o ljudima koji ih upotrebljavaju prema njihovim riječima, nego djelima, prema tome ko, kad i zašto se njima koristi.

A šta su, najzad, domovina i ljubav prema njoj?

To je ono tlo tvoga narođa koje si prvo čelom dodirnuo i s koga si svijet vidio. To su planine i rijeke, plavičasti brežuljci i treptave ravnine, prozirna jezera i moćno moTe. To je cvijeće tvoje zemlje kojim se „djevoj=-, ke kite i vrhovi i provalije kojima se mladež vere. To su večeri 1 jutra i boje neba drukčijih ljepota nego igdje drugo... Ali to nije sve... To je mučna i herojska istorija tvoga naroda, nje= govi pjesnici i mislioci, buntari i ne= imari — ogromni svakovrsni radi borba pokoljenja koja su bila i živjela dđa bi ti mogac biti i živjeti... Ali ni

»njihov«a. narod herojski krči nove puteve ne samo sebi i za sebe, ne~

go. time i drugim narodiras, kada u . tome svakako stoje bar u prvim re-

dovima čovječanstva. To je onaj duh nepreživljene i mračne prošlosti, onaj đuh klasa koje nijesu bile kadre ni

da pomisle da svoju »malu« zemlju (kažem »malu«, jer se zemlje i narodi ne mjere kilometrima i ciframa, nego

onim što stvaraju, onom Jenjinskom ·

leptom koju daju u riznicu čovječan= stva), da tu zemlju učine nezavisnom i slobodnom, da se bore da i ona iziđe na pozornicu svjetske istorije i

” stane rame uz rame, uzdignuta čela, s

drugim narodima i kaže: i ja sam nešto dala i učinila za čovječanstvo... Takvi ljudi vole da »uče« da se dive

— ali ne drugim narodima i njiho=

vim progresivnim dostignućima, nego onim oblicima života koji su preživjei i kod tih naroda i koji ometaju razmah drugih, pa i naših naroda. Učiti od inostranstva, od drugih naroda, da, učiti, jer nijedan narod nije dovoljan sebi, niti je sam stvorio sve, Treba učiti svagda i svuda. Ali šta učiti? I kako i radi čega učiti?

e0000000000000000000000000000000000000000G0R8OOD0O ooooooo0000000000o00eoo0oe000000DeDe0e000000000000D00m000000000000000000000BO0Oo000O0000O0OGOO9OO00epOpo0O0o0GO0OO0O

'mo na osnovu

Božidar Jakac:

Učiti radi socijalizma i za socijalizam, radi domovine i za domovinu. Učiti polazeći. od njene stvarnosti i za njenu stvarnost, učiti stvaralački. Jer ništa novo u istoriji nije stvoreno saučenja i kopiranja, nego na osnovi stvaranja, na osnovi znanja (tj. učenja) primijenjenog u datoj, “konkretnoj, »svojoj« stvarnosti, da bi se mijenjanjem te stvarnosti, razvijanjemi njenih 'progresivnih snaga otkrila, dostigla nova saznanja. Stečena, već postignuta saznanja — radi borbi za novo, radi novih saznanja. A·' tu mnogi mogu danas i od naših naroda i radnih masa po što-šta da nauče, baš što se tiče borbe za nove društvene odnose i stvarne i dosljedne borbe za slobodu. ·

A najsadržajn!ji živi primjer te i takve borbe za tu i takvu domovinu, za socijalizam i nezavisnost i slobodu, za

TITO

nove demokratske i socijalističke od-

nose,; za:svoj narod i ravnopravne i bratske odnose među narodima jeste kod nas.drug Tito. I njegove skorašnje riječi i mnoge riječi o tome, o domovini i socijalizmu, o stvarnom bratstvu naroda i miru među njima, o neučasivoj, neminovnoj i dosljednoj borbi ljudi i natoda za slobodu. U toj borbiserodio-i nju je rađao, stvaraJački učio i stvarao, i u njoj i za nju živi i rađi svakim udarom bila i svakom pomišlju.

Iznad svega naši radni ljudi u mučnoj i stvaralačkoj borbi za novi život, baš zato što su-takvi, što je ta borba socijalistička, što je' to jedini mogućni način njihovog života i kretanja naprijed, jedini mogućni način stvaranja i ostvarivanja novog.u svemu,.i otud ne ni mimo, a Rkamoli protiv drugih naroda. · Domovina iznad svega, (Napisano za »Borbu«)

Q: „Ceteš i II

Vi, ki trdili ste đa nas je gnala | za Titom v boj samo balkanska sla po puški in romantika bodala,

da naša revolucija bila.

Zato pa vselej, kadar čez strmine se je razlegal naš uporni spev, | se je v njegov napev, ki ne premine,

· dokler pod soncem človek bo trpel,

· nalnog ugnjetavanja i socijalnog izrabljivanja.

BRATSTVO I JEDINSTVO „.. Htio bih da svi oni koji se boje za svoju sudbinu i stra-

· huju pred budućnošću, uvide da postoji jedino moguć i ako ' trnovit put k boljoj njihovoj budućnosti, k slobodi i ravno-

pravnosti, a to je: današnja narodno-oslobodilačka borba, učešće u toj borbi u redovima Narodnooslobodilačke vojske i

partizanskih odreda Jugoslavije. (1942)

* * #

„..Bratstvo i borbeno jedinstvo koje se kuje u ovoj teškoj oslobodilačkoj borbi iz krvi najboljih sinova naših naroda, daje jasnu perspektivu — sloboda i nezavisnost naših naroda biće zaista izvojevana; u Jugoslaviji ne smije više biti nacio-

(1949)

VLAST NARODU

...Narodnooslobodilački odbori jesu, dakle, privremeni nosioci vlasti. Oni to moraju, ukoliko negde nisu, istinski postati — jer to je jedini način i jedini put da se sav narod mobiliše u interesu svih i da se zemlja pretvori,u ratni logor... Narodnooslobodilačk odbori pretstavljaju zajedno s našim oružanim snagama, osnovno oružje za pobedu pravedne stvari

naših naroda. , („Borba” 1941)

+ + *

...Stvaranje Antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja

· Jugoslavije jeste jedna od najvećih tekovina naše narodno-oslo-

bodilačke borbe do tog vremena. Položeni su temelji na kojima.

se gradi jedno novo pravednije uređenje u zemljama Jugoslavije, položeni su temelji na kojima se stvara istinsko bratstvo

i ravnopravnost svih naroda Jugoslavije, temelji jedne prave,

istinski demokratske, narodne vladavine. (1948) | * • * ...U Federativnoj Narodnoj Republici Jugoslaviji sva vlast proizlazi iz naroda i pripada naredu. ·'

'to nije sve.. To je sadašnja ,borba | | tvčua naroda za »nešto« i bolje i Što Oe CU a a nije i ne može biti — baš zato što je takvo, protiv drugih narođa; to je ponos pređ drugima Što je tvoj narod takav... Sve je to — i mnogo drugog — domovina... Domovina za naš, danas, to je borba na našem nacionalnom tlu za. nešto svoje opšteljudsko za socijalizam, borba koja je izrasla iz naše istorije .našeB razvitka i iz istorije i razvitka čitavom Žovječan„stva. Domovina ie za nas to baš zbog 'toga što za naše narode nema dru-

gog put naprijed sem zajedno, u. bratstvu i jedinstvu U socijalizam. I kad kašem: „domovina. Jugoslavija.

· Juposloven prije i iznad sveBša — te! stare riječi i stare istine imaju i mo raju 1 mogu imati za nas samo jedan

| smisao — kretanje naprijeđ naših na 'roda, a za nas kretanja naprijed više, nema i ne mož> biti be» socijplizma.. To je suština. Ali to ne znači đa oni |. Moji nijesu ođuševljeni socijalizmom

kod nas, ili su čak 1 protiv njega, mo~ : ? 9: : gu reči: pošto sam protiv socijalizma. krivice in laži zavratno rast, COO Na

ja,sam i protiv takve — sorijalističke fi šli smo za niim. da bi s pestmi podprli

— Jugoslavije, a da se istovremeno Be „boj' razlaščenih ljudstev za oblast. MESNIM, __ pretvore u sluge onih koji priželjku> | Sa Sa ; ii

ju da Jugosloveni buđu zavisni, polu=

prelival iz davnine in daljine | vseh vćlikih in dobrih src odmev. | • #* *_

, ... Jedinstveni ekonomski program zahtijeva i političko jedinstvo. ? |

je vertnjaška in nevarna šala 'čudaških tolovajev iz gora,

_

! Sodili ste, ker v vas so pogasili vse ognje, ki Evropi so nekoč na njenih potih,iz teme svetili, /

; ZA SOCIJALIZAM, NEZAVISNOST I MIR

... Kao što bez ostvarenja ovog Plana, bez industrijalizacije naše zemlje nema blagostanja našim narodima, tako bez ostvarenja toga Plana nema ni baže za našu ekonomsku i političku nezavisnost. Zbog toga. smatram da je dužnost svakog građanina naše zemlje da da sve od sebe za ostvarenje zadaća koje se postavljaju pred nas u vezi s Petogodišnjim planom. !

mi dovolili boste, da odkrito, kot je pri nas v navadi, razložim, kar je sicer že dolgo vsem očito,

(1947)

bili nje čast in sreča, vest in moč, da tudi v naših dušah je po. sili

zakaj smo šli, vsi, kar nas je za njim, · zavladala bila polarna noč.

ki ga nazivamo s ponosom Tifo, v krvave meteže četverih zim. Pa ni tako! Tu notri v nas gorijo prešerni zublji sončnega duha, ki, najsi vaši hlapci ga dušijo,

#

Šli smo za njim, da ne bi pokončali | nas tisti škornji, ki skrivaj ste vi

jih za pohod divjaški podkovali, (1947)

ustvari, ko njegova obvelja, . * * '\e naše zemlje rajsko čarovnijo,

| J - ] ... Neka niko ne misli da ćemo zbog toga što se sada nalada sama sebe več na'prepozna.. '

| zimo u teškom ekonomskom stanju, ma i najmanje popustiti i i žrtvovati izvjesne tekovine naše velike i natčovječanske borbe. |. ' j ) (1946) | „.. Parola · „Fabrike radnicima”, „Zemlja seljacima” nije ||

neka apstraktna propagandistička parola već takva koja ima u sebi duboko sadržajan smisao. Ona sadrži u sebi čitav program | socijalističkog odnosa u proizvodnji, u pogledu društvene svo- | jine, u pogledu prava i dužnosti trudbenika — i prema tome | . '|. može se i mora ostvariti u praksi, ako mislimo da zaista” ; · dimo socijalizam, ; O (1950)

in ko smo šli za njim v najtežje dni, zavest mogočna, ne nagon drhali, | ala Bam iz VPočinN Je Oi; in ker tako yo narod naš nikoli x: l n ne bo pohajal v senci v vrat, «<: Šli smo za njim, đa bi ze večno strli ONUONOM., GvBta iu j | ' v deželi, ki bila ni naša last, | PORT y POJE | Ć čeprav smo v nji znojili se in mrli, ki veje iz vas turobnih grobnic hlad . | | Zato, ne: smešno' ko bedak” oholi, 3. ponosnim čelom gleda na zapad | moj narod in v dežele naokoli. ON OJ 0 0 Matej, BOR

,

aatavegoeesesbegenegepoooooaogago0oobapaegopagaaae000009a000000090000toeae oooeaosoooopogaı 7 O aĆ

„LLMPA JJ NAVVVN0A BO JO. Ce M 00000065000000000000D00000000000000000D00000D |