Књижевне новине

PRIRODA SMESNOG 1 PUT PILMSKE KOMEDIJE

U "PRBENUT IU svoga }o>

| đenja, času toliko značajnom iz pespektiva filmskih hromičara, fimm je bio tek nešto više od fotogratije i možda, u očima današnjeg, lcoreličara, dokument. A. DOtom, pre nego Šlo je slišao da postane ozbiljan, ili Čak da se bavi nečim zamlšoenim, bio je smeh, Sala, Vic, Sledeči lok svoga udesa, tražio je svoj dalji put, izgrađujući se na elomentiima sSsmešnož, ı opasnog istovremeno, Baca 1,)Jmijer prikazala su Tuiuvim gledaocima kinenyatografa >Polivenog polivača, i. smcšno u lom detalju, iako u taj mah potisnuto čudenjem koic je izazivalo prikazivsmje novih živih s obeleženo ie danas u SsVim islorijania filma kao buva filmska Kkomedija. Tačnije b:, vieđutim bilo navesti misao. zoja tv 0» je lo ustvari bilo rođenje 1) filmskog sega. Đuvi ljudi kinematogralra pronašli

3 a,

e ju

su komično u jednoj 5ilnoj nezgodi, omašski bol:cta Uustva)i. fimi je nco= ijm stazanlia, sodina slavu gospodinn 8

L u počelku, doljivo khtenuo Wiroz nekoliko Maksa Lindera cilindrom«, Pet -mjze Paz zende, Basterm !:tona, <aplina, upoznno je ćilav svoi. (5Ubistvo vojvode od Giza, međutim, bio ie bDIZ r.velai ete lragedije na filmskom platnu, ali je .syoj evatući izraz još niz godina film do življavao u liku icomedi\|e. Čilavu pivu deceniju našeg veka u filmu simbolično odreduje filmska .romedija).

Neizvesno je kada je i mimika počela obavezivati, na svoju prisutnost u filn:8koj komediji, kada je kao i 868 postala | iavnopravan " elelement, ali je

savršeno jasno da je ova do Čaplina bila butrleska, vic. Bilo je dovolino da se ceraloid ispuni nizom gegova. mimičkim bpasažima (kreveljenjem, meso đenjem, koji su značili bilo porugu, bilo bes) ne sroislemih scena (ne.u bpočetku), da bi u šatrama zavladao ulnebes. 'Pa komika kratkog daha, u razdobiju nepodeljene proevlasii nemo filma, sasto” iala se u gostu, grimaži. poWoretu: docnije, poneki su Uuspeli da komponuju čilave siluacije sa logičnomi unuftarnjom VoZOom, istovremeno i jednom umetničkom #“imenzijonn, iž Rgojih je izbi1alo ono neodoljivo „smešno, čije boreklo tada nije moglo biti uivrćleno. .

nE od. OVOS ipenutka, u razmerama jednog ištOTiskog istraživanja, filmsii teoretičari mogli bi početi da izvlače zaključke potrebne za demonstriranje ideja O prirođi smmoešnog u ranom dobu filmske komedije. Savremenici 56 mnogo i često DOzivaju na teći Mal:z Seneta, asa filmske bunleske, njenog istinskog toditelja, usivai: „Evo šla ireba činiti da se

_ZDMINNIIINIIIIINII&A, KNJIŽEVNE NOVINE

Last z% književnost, umetncst 1 Wkulturu

Direktor: 'TANASIJM MLA DENOVIĆ

Odgovorni arednik: RISTO 'TOŠOVIO

ređivački odbor:

Oto Bihalji-Merim, Dušan

Matić, 'anasıije Mladđeno-

vić,- Vicko. Raspor,~ napor M slav Adamović i Bisto To-

šović ? Z

"ehničko-umetnička opremš Dragomir Đimitriiević

uovinsko-izda-

List izdaje, i „Wniljžev“

vačko preduzeća ne novine“. Beogvuad Prancuska tel, OOU ya 'ačunr 10 — RR. B. „92 7" LacUul 2 308

ist izlaži svako 'Gruge: ne Gelje. pojedini ,bTOj „Din 0. Godišnja pretplata Din 900, polugodišnja Đin. 900, za inostansivo dvostnko

„Borba“ Beograd

pečanska 91 ———

prima Svakog od 19 do 14

štampa

WrednišLvo radnog dama čascva

Tiukopisi 80 n0 ' aju

vra

·kada

'Saylo diže obe. ruke izma.

Tebnandel

ljudi smeju: sadržafi im dah vide da Će se nešio smešno dogodili, a kad se io smešno dogodi, onda še omi tim dahom, Moji je bio zadržavan, smeju«. Jedna polka, mehaničke prirode žapravo, dobila je u ovim cečima veoma glasan odjek.

·Marljivi istraživači mogli bi u smislu ovih reči pronaći iedno odlučujuće značenje da u korenu smešnog leži uzbudljivost, čak dramatičwost. Kada je lo jednom shvaćeno, komedija je bila na putu da uspe da dobije svoj smisao, pronađe svOj dub, i pravu meru vlastitog komičnog intenziteta. Ovogša puta, osnovno je da u pokret bude stavljen sadržaj, prica, pa čak i naravoučenije u

docnijim trenucima; samo SG

iako smeh mogao planirali, i učiniti ono, što savceluje Wilak Senet: »zadržati dah«.

Čovekom {ipeba,. dakle, da zavlada uzbuđenje, Đro no što poslane Ssvcstan da · se mora nasmejati. A da bi se jarkost tog smeha, nimalo veštačkog, iako veštački biva izazvan, popela do .krajnjih granica, ukazala se potreba da grimasa, gest, ili si~

iuacija koja će izazvati pro-.

lom smeha, ne bude komičwa samo bo svom obliku: ili ick stečenoj sadužinmi: potrebno je da nam ona evOciva nešto ozbiljno, praveći od ioga veliku ili malu karikaturu. ;

Two polvrde u jednoj od Čaplinovih scena (stigli smo već do njega, i onoga što On vnači): na ringu, Šarlo se nalazi licem u lice & protivniWom, Već sama činjenica SUprotstavljanja neuglednos ŠSavla grdosiji od protivnika deluje u čaplinovskom smislu smešno: io je komičnost siiuacije. Posle niza vidrastih pokreta (komično gega), nadmudrivanja suparnika (komično mimike, grimase) 'Sarlo udara orijaša tako da ovaj odleće na pod. U istom času

glave i kao pobednik klanja ge publici: pa i to mu nije dosta: penje se ma konopac koji omeđuje ring i brijumfalno hoda Do njemu. Publika dihti od smeha smeha do kojeg Je došlo poale zaustavljanja daha u oče” kivanju ishoda meča. uzbudenja dakle, u kojem je srce

' publike listom na strani sVO~

ga junaka: publika se Dpicgamićuje od smeha jer se Opominje nekos boks meča kojeg je ikada u životu gledala,'i sde jc jedan od boracća pobednički dizao ruke iznad glave, s Dpaletikom i

dostojanstvom. koje je sada ijedan čovečuljak. Sarlo, u 251555 liudskoji elemel=

u jedmoj novije,

(ratoborno,i) ulozi...

izamoj adosli 2ZDOB pobede, učinio neupoređivo komičTa. To je zenit komedije u a nom razdoblju nemog Til, onom koje je otpočelo odđenjem prvog gega. Vreme je otađa učinilo da su se zbile značajne promene i vidna,pomeranja; ne toliko u prirodi smeha, koji dolazi od publike, već u briPodi Smcšnog, koje se nastanilo u illmškoj traci. Filmska komedija, kao i ostali žanrovi, ıazvija se, hodajući butem ioji je·prestao biti samo burleska, 1 počeo se naizmenično zasnivati na reči ili sadžipi, Postaje sve više zavisho od. veštine scenatisle, oizca dijaloga ili reditelja, hoće li smešno u izvesnoj komično konstruisanoj. situaciji biti uzrok smehu. Ako je nekada. komičnost broizilazila iz simbioze dvaju 1csrodnih .elemenata smešnog 1, na ncki način, stvaranja izvesne alogičnosti momenla, kao i iz naglašavanja, U po-

'sebnoni vidu, jednog elemen–-

ta: prenešenog iz najneposvednije stivarnosli, svoj na~_ vočiti smisao ona je wmosžšla steći | samo . pronalaženje) izvesne dubinske dimenzije, koja. se nije mogla ulrošiti samo u „.spoljnjem, „efellu smeha. Bilo je potrebno da se pronađe jedna 'definicija, i ma njoj izgradi. leorija; 10 ie bilo Čaplinovo delo u sler deće “tri dećoenije” Pa TRKA

& NARAVNO, vazvoj kome”

dije. nije pritom bio posut samo cvećem blistavih uspeha.. Prestali su da postoje iibovi, jer dc svaka filmska komedija postojala samo ža sebe, i za. sebe samu. alo. Je uspela da webe deliniše, stvarala vlastitu 'coriju. A. ako je,i bilo uspešnijih pokušain liudi da.izve du opšte zaključke O srodnostima između nekih od njih, onda je 1O biio najčešće u jednoj ipak dalekoj in-

d. stanei,-+ kada se išlo. tago-

ima koje su iza sebe oslav\jali tako znarneniti duhovi, kao Čaplin ili Kler. Jer, zaisla, u jednom dalekom domenu, njihove srodnosti preslaju da budu male. Metamorfozu, koja „nije mogln biti izbegnuta, ušlovljavale su i same promene u

dužini filma, jedan tazloB. dakle, sašvim mehanižki.

Ali. aazumljiv istovremeno; svaka scena nije mogla posedovati isti komični intene= „itet — zbog bezuslovne Dćčtrebe da postoji no Slo bez dovoljno određenosli na-

o SG

zvalo »radnjom«#“, a što: ija moglo biti kršteno i kao »ćdplet”, ili čak i »Slikanje

karaktera, naravi«.

Moglo bi se pokazati, u danima koji nisu daleko, da je dolazak televizije Za Tilmsku komediju imao jednu stećnu posledicu. Ona joj je vratila. (memarno, zbog vlaslitih vremenskih ograničenja) ponešto od onoga što je ova izgubila sa umiranjem neme epohe, Pratimo li pui-

kaze komičnih eleviziskih skečeva — jer. oni se naj-

:će trude da izazovu smeh. gotovo istim miualkseneiovskim efektima — čija je POo-

pularnost danas” van svake sumnje, uve?ićemo se da ima 3osta igtine u pomisli (budući da film vrlo budno, reguje na impuise ielevizije, i kotvisli njena iskustva) da je filmska, komedija na putu da se vrati svojoi prvobitnoj uštini. Seni ioga, televizija konisti zalihe starih filmova, :omedije naročito, iz memog razdoblja; treba biti duhom savršeno oisulan da se me bi mogle puedvideti značajne posledice. Ono čega je fjlm-" ska komedija imala dosta u doba Mak Senetovo, sve više se- danas bojavljuje u Wkuat-

lim komičnim preipr'ogra=nima. : »Ono« -— 1O je O8#0bu.a ko-

ja bi najbolje wnogla i ičvažena rečima »svodenje na besmislenost, ipPaci:0nainož, šlo je, pajzad, i su? sobina ansloameničRos niora uopšte Danas je 1o naslašeno, i tagprostPanjeno u Zapndnoj MVrTropi natvočilo, i današnje doba i aove

vnCije 1 i aacija koje deluiu 4

bheš što besmislenim (ariHiennim. vekhlo bi se oko 1910 „„alogičšnim oko } Hp40)]

» ı'

čine ono Što se zadrćčalo u mašti ili sećanju. vide 1U)Osučnost za preporod i STCB= "anje izvorne filmske i: om ke. (8 ovog stanovišta, iožda bi se mogao povesti is?PpaJ razgovov o izvesnoj noli TOtantike koja je uvek POosiOiala u filmskoj kon)ed od riajpanijet doba do n ih dana. i zbos čega je Canln

nopjromantičniji junak filn_ skos blafmm umeo ds i43zl-

va 1 meno). x Ne označava li ovaj novi tok stvari, za sada ne {O!iRO uopšten d9 bi mogla bit: iZmišliena pravila za tic da

tugu i smeh istOVIE=

se filmska Womedija Kkueće pulem koji će, na njenu

sopsivenu, sreću, Spojili DIO. šlost sa buđućnošću?

Žika Bogdanović

Neka junaci

(Nastavak wu wdevele strane)

weligijom zemlje, u ritmu uz 'držanog pokteta i tišine, Dov ženko je uništio smrt i Čoveka' izjednačio sa zemljom i večitim biljkama ma njoj,

Kada se pojavio intervenci jom. irgovaca i komencijalnih zabavljača, zvuk je dobio besmislenu ulogu da bude što prisulniji: vrata su škripala, komaci odjekivali, vetrovi hujali, u prvim stiOpostotniny tonfilmovima. Ernest Lindgren s pravom še pita -štav je.. film .dobio ime što je uz sliku na kojoj pas laje dodata zvučna traka ne bi li publika čula taj lavež. To je nazvano dimenzija realnosti. Otpočela je, da se nikako ne završi, tiranija eči. Reč umiljata. gromka, promukla, glasna, ravnođušna, vesela, ironična, plačevna, obla, lažna, tiha. koketna, va žna, dobila je glavnu ulogu. "Tokom docnije istorije Filma progovorila je na Istoku jed na štuka, a Uu Sjedinjenim Državama, HPransis, mudra mazga, započela je svoju kaslj g0vola.

Bilo je i u HO) lile teksta. Publika je volela ua titlovima da Dpročila šelji=

(Naslayak sa, deyele sirame)

Tilm je, lakođer, kao g0lovo djelo, kao cjelina (i popul muzičkog djela) neovisan o vremenu. Pojedine kadrove gledamo sukcesivno u vremenu, a vežemo ih u svijesti u jednu vanvremeoensku sliku.

Jedan kolorislički doživljaj iakođe ćemo primali sukcesivno, nizanjem poje-

dinih boja, koje tek u šviiesti djeluju jedna na drugu i vežu se u koloristički cjelovitu vanvremensku sliku.

Jedan grubi primjer >za montažu boja. Van Goghova slika Plavih kola u žutom žitu filmski bi se prikazala mnogim kadrovima žita, detaljima, koji bi svi redom bili u žutim tonovima. To bi ·ti'a– jalo loliko koliko je potiebno da se oko fiziološki izmoi za lu boju, što dovodi do potrebe odmora od {og podažaja. Oko se može odmoyiti najbolie na komplementarnoj boji. Dugo ptrikazivanje jedne boje stvara osjećaj iščekivanja, a komplementarna boja OS :rježuje, zadovoliava. Nakon žulog Ži” ta — bokazat će se plava kola.

Vjerujem da je muontažmim načinom mizanja boja moguće prikazati Sva mogu ća djelovanja boja. jednih na druge, mjihovo harmoniranje i sukobljavanje, sve slikargke koloristićke metode izražavanja, brže i imptrešivnjje negoli u slikarstvu, radi stvučno odabranog edosliieda nizanja detalja — kadrova i zbog impresivnosti kojom djeluje veličina platna.

Ono što bi se slikarski prikaznalo određenom Mkoličino?i jedne boje u filmu će se prikazati ili (1) vehHko na cijelom ekranu, ali kraće vrijeme .ilj (5) samo na jednom dđiielu ckrana, ali zato duže. Dielovanje boje je produkt njene povišine i njenog U'ajanja. ,

Opčenito lreba nastojali da je kada što manje šaren, da

Brižit Bardo

bi boje mogle izvršiti svoju ulogu u detalju. Kao šio su-

višni predmeti opterećuju kada i oležavaju (te produljuju) apercepciju (Sto za-

hlijeva duži kada), oplerećuju ga i suvišne boje.

Jedna jako šarena sekvcenca (slika) za' svoje djelovanje ne zahtijeva da i pojedini kadar bude pretrbPan bojama. Iz već izloženoga lo je potpuno jasno.

Ne smijemo biti zadovoljni samo fime šlo u, filmu možemo prikazati bredmet u pokretu,. beba ići dalje i nastojati barem ponekad prikazali pripiarno pokret predmeta, tako da o pvedmetu govoi njegov pokret. a ne obratno. (Tako u »Rashomonu« vidimo Yadijarno izbijanje sunčanih zraka (japanska zastava), koji se probijaju. gsaše i pale kroz granje u šumi.)

U kolorfilmu io zmači pricazati pokret boje, koja će, ne oblikom, mego bojom, sbecifičnošću boje i pokyela, opisati i. predmet i njegovo slanje, Mogućnosti su lu nminogo veće. Slikarski govoreći to bi bilo, ne grafično, već Wolorisličko prikazivanje. U filmu se nasloji Vezali kadrove time što se 'zaboče{ti pokret na kraju prošlog kadra nastavlja u početku slijedećeg kada, Time se smanjuje montažni udarac teza. U kolorfilmu, u' tim · slučajevima, osim vezanja pokteta treba vezali i boje. To znači da slijedeći kadar Diora početi s gotovo jednakom

bojom u fonalitetu i količini. ; Harmo niju boja u

pokretu i vremenu,

dakle. koloristički. i" iam samo sam dotaknuo principom mohniažnogp niza-

nja boja. Koloristički ıitam spada u vizualni ilam, koji s akustičkim i vizualno-akusličkim čini veliko poglavlje o ıvitmu u filmu, što je Droblem fundamentalne važno-

u Pikasovom

aleljeu u Bam sti, kojeg se usuđujeni salo spomenuli. .

U djelovanju ,boj,edinih boja bisao je Bisenstein: i izložio mnoga mišljenja. og lom bitanju. O nekom univoerzalhom. djelovanju pojedine boje (na .biImjer: crveno — hrabyost) ne wnože se govobiti .ali še u Ti]mu može u cspoziciji, kad se viši upoznava:nie i dvugih elemenata, izvršiti dvama– turška podjela boja, izvišiti podjela njihovih uloša, Vvezali ih uz slanovila lica, uz stanovile osjećaje, HZ slalovita, stanja · (kao. što sličnu ulogu u filmu ima glazžbeni lajtmotiv). Na taj način Omogućit' će se bogata ' puti-

mjena boja u a50CijaL}vnoj,momntaži. Točnin odtedđivanjem Kka-

vaktera pojedine boje u slanovitom. filmu omogući Će se i prikazivanje nekih sianja samim poletom boje, kao što je prije 8Dporuvutlio,

O dramaluzškoQj, MUpotrebi boje pise MBe!s, Balazs: »U bosljcednjeini kadu prvog filma u WCJi SOvjetskog vedatelja Mica, JU. nalinja mašući pilelim tupcem daje znak s kule. Pošto ie ranjena, bijeli vubac natopljen njenom UGSrVvlju, DPOslaje crvena zastava. "Taj utisak odlučujuće uljeće ma događaje. Tvomički ımwdmicj vide da se na kuli bo;avljuie crvena zastava.ć

Malo, je takovih privjeva, a jedan od najboljih vidjeli smo u. Hitchocćkovoni mu »Opsjednut•. Kad gla junai vidi bijelu boju uzbuduje se, gubi konipolu, postaje opsjednut i nailazi se na granici zločina, Kad pili mlijeko (koje je bijelo) j dva se svladava. ·Kad se beij5% muči sa bijela bjoena sapunice. Neće da je gleda, Ali on je u kupaonicći i kanmosod pogleda vidi bijelo, bijele zidove. bjjele pločice, bijeli omnarić, bijelu kadu. Stišče britvu u uci, Ide u sobu. Na krevetu je bijeli po-

i

menlalna objašnjenja: postupaka herojevih. Ipak, Tilmska priča bila je bliža panio-

mini,'baletu i snu, nego lite='

vaturi i drami. Bez ijedne teči: teksta načinio je Mutrnau svog »Poslednjeg čoveka«

'kao. što naš Pansini i danas

pravi svoje filmove. Ostali su pravili kompromise ali im se, m'sje Langloa, ditekio T'yancuske kinoteke i najveći filmski Tanalik, osvetio ža {aj oportunizam: svim filmovima koji stignu u njegovu monumentalnu lilmsku allhivu on prvo poskida naipise pa kom opanci kom obojci: ako je dobar lHlm razumeće se i bez ieksta, ako se ne razume iz slike šta je autor hleo da kaže, sledaoci nisti krivi.

Međutim, drama i lileratura, več i iekst, nepovraino su prodrli mu svet filmskih slika, Vorkapić se Žalio kako. su piroducenti hladnokurvno Mratili njegove najlepše montažne poemlice IŽ scoenarija: »Pokrićemo ovo sa malo teksta.

Đovženkove konflikte i inijmnu Kyrizu waslutili smo gle dajući kako je sVOS grlatog j „eovorljivog Ščorsa puštao da viče u vetar svoje ievizioni-

sličke govore, nečuven ni od koga, dok mase prolaze, na stupaju, marširaju.

OMINANTNA. i nametlji

; va reć oduzela je oku filmskog gledaoca uživanje u

pokretu slika.i pripremila ga ·

na dolazak televiziske drame Konvepzacija za stolom dobila je počasno mesto u soOcijalnoj drami i kviminalnim filmovima nelkib zemalia. Za hvaljujući običaiu da se angažuju wa film kompletne pretstave MHA'T-a, tog već godinama umitučegs sunca sa njegovim nakatadnim kulftom reči, ruski film postao je dobvim svojim delom snimak sobe u kojoj se vode

ummji i dubokoproosećani di-.

jalozi bez mnogo geslikulacije. Nasuprot živom i dinamič nom »Živom _lešu« . na. današnji »Živi leš« Solo vo je tri puta ćuži- od starog {daje se u dva. dela) i. Drelslavlja jedno suvo kretanje ljudi-marionela po tapeti'anim sobama. Te lutke u ljudskom liku (neverovatno Ve up imitacija Žživib ljudi!) govore nekim astralno Čigtim jasnim i brocizno izgovara– njim rečima od Kojih čoveka hvata jeza jer tirade T'ede

ponekad zatvore ust

: Protašova Zahvaljujuci ilom . artizniu'i veštoj imitaciji ži-

vofta, govori stvarno oži veli leš! (Kažu da je ovu fradiciju naročito elikasno j stvaralački razbio. Rom, svojim poslednjim filmom »Č'elrdesekb prvi« rađenom ha {pa dicijama »Truinaestonice«) Cak je i Prevetova eč, iako lepa i purijatna za slušanje. delom mepolrebna u Karneoc vom filmu »Dan se vađa i škodi „edinstvenomi efektiu koji sledalac treba da dđoživi u bioskopu gledajući film TU SVOJ ovoj Wkvitici prelerivanja u upolrebi veči i pri menj zvuka ne rađi se O Teo. Oi Velsa (izoji. poštu“ je. teći), niti O. rečima MB:

šomona (u opieSO 0 tebi e: Ane!) nj o avuku MHasnsire i

. Van s."EfBato 541018 Podova? der Torsta. Zvuk je pro

našao svoje mesto na filmu Reč je još uvel traži. 'Fehnika, bezobzirna kao i uvek otvorila je nove horizonta stereofoniie. sinemaskop fil 0 koji mije čestilo BB. dio U esteflskom smislu (na 16 mm oni tebnički), sligku j čvul, a DOBOTOVO sliku i reč Pie ODO pretsmyini \zac peto i Doštoyanjem lišine i DR oškib Vvitednosti hjenih

savremenom filmu, nije

„dera ka Beogradu.

krivač. Jasluci su bijeli. On je polpuno svladan u oj borbi s bijelom bojom, i šada je spreman da ubije sšlarOg Dbrofesona. li 'Preba napomenuti da {aj film nije u boji. To. znači da prilika za dramatiursxu UpOtebu boje (u ovomi slučaju je boja Još više — dia.“gko iice) postoji odonda od :kad postoji i lilm. A primyj9ra je ipak tako izvanredno malo?

Tilm je, još više od dpu- ·

gih umjetnosti, najvećim dijelom odraz stvarnosti, A u

životu boja nema Veću dramsku ulogu. Zato i u

književnosti i kazalištu, gdje nije posiojala lehnička ieškoća upotrebe boje,(kao u crnobijelom filmu) #ijetko srećemo boju kao diafmski elemenat. Češće ćemo je nači iedino u eksperimentalnim, nadrealističkim i apstrakl. nim filmovima, koji zaduiže dramatuugiju. e U praksi je teško. pokoj

vali se svim navedenim lahijevima (savjetima), teško je i Jedan, pa bio i to šVvoOj vlastiti, aoslijedno provoditi; ali dovoljna je već i svijest o bogatstvu raspoloživih mogućnosii (spomemutih i još više nespomenutih) i O Ne otikrivenim snagama boja, ba će se u radu, na bilo kakvim

principima,. magičnost boja kritički zahvatiti i filmski

ubotebiti. Treba samo zal“ zeti aktivan stav, Mihovil Panšini

bio samo prevušena slavop03 ka nemom fimmu nego i 6 tetski putokaz. Ponekad 8 dajući dImove nailazimo !š botvrdu njegovih reči. U našem dokumenian0 filmu »Jugoslavija 19414 1" denom pre pet godin, Ziš. viša Đordević umeo je da 5 hovisti stvaralački ·lišimlU film je umontirao Ulil |N nal o ogvajanju Beograd koji počinje Tetonm)

vom. lilmu let štuka jea čujan, podmuka0o HORC Što se stvarno i odigna0' pad je'bio iznenadan, “i! Brisanje zvuka avionški tora sa tog dela ŽUurNO tvalke dalo je slici novi Vr, nost i smisao. ONU Kao što kod Lorenco ceti u, njenom filmu 0 Rada gluvonema siromaška djse neki prolaznik obra a. rektno njenom juDakU ab“ staje potpwna tišina na eige jeklivnoj zvučnoj fraci dalac odjednom posta!“ iju. spošoban za ikomunikač

slu vi usamljen-reditel

je primorao da saoš00 učestvuje. O cje Dušan MakaV"