Књижевне новине
„CRNA SERIJA“ POLJSKOG DO
MLAMI GOVOHE
KUMENTARNOG FILMA
ISTINU
09 prošlom broju „Književnih novina", u napisu „Crna serija” bilo je govora o tri filma iz ove značajne serije poljskih dokumen–tarnih filmova. Evo sadržine ostalih: WARSZAVA 56 (Varšava 56) autora Bosaka J Brzozovskog, 1956. Film rođen iz klasične reporterske strasti. Karakteristika: autori nisu mnogo računa vodili o ljepoti kadra, o kompoziciji. U montaži nisu dali vremena da gleđalac razmišlja o svemu tome. Cilj: potresti gledaoca.
Piječ je o stambemoj izgradnji Varšave. Prve velike zgrade nastale nakon oslobođenja, zauzeo je veliki administrativni aparat. A hiljađe porođica stanuje u ruševinama, pod nebom. Film spada u grupu fimova sa konkretnim poličkim temama. „Film direktno optužuje one koji su zanemarili problem pravilne raspodjele stambenog prostora.
Čovjeku prijeti Katastrofa, može se još spriječiti. I, autori ovog filma dižu svoj glas.
Prvo oružje: ironija. Daju prekrasne kađrove nove Varšave, prati ih pjesma „Chcecie to wierc:e" (Ako hoćete vjerujte). Pamti se prelaz na čovjeka koji stanuje na osmom . katu vertikalno prepolovljene zgrađe: sa „balkona” vidi se „Dom “Ruliture i nauke”, poklon Sovjeta, građanima Varšave, zgrada sa triđeset pet katova, sa zlatnim svjetlećim vrhom, sva blista u svijetlu. Tada žena iz lavora vađi bijeli čaršav, cijedi ga, vješa ga na konopac ali tako da sasvim prekrije „Dom”, sakrije ga od očiju. gledalaca. A pjesma „Ako hoćete vjerujte" traje stalno, ponavljana. Kamera je objektivna, mima, komentar ironičan. Zatim: unutrašnjost ·mnoqih varšavskih stanova, ruševine, buba švabe ·i stjenice, viseć) blokovi armiramnog betona, svakog časa da otpadnu. A odozgo, sa neznamkojeg kata, kroz vazduh lebdi dječjom rukom napravljen papirni avion, nigdje ne može da se zaustavi, to je bezdana , provalija.
Drugo: groza. dijete koje još ne hoda. Komentar: majka bi željela da joj đijete ne prohođa još dugo, dugo, kako bi "ga mogla ostavljati samlog kad odlaži na posao. Druga majka veže d:jete užetom za krevet. |
"Melođija pjesme naglo se prekidđa. U jezivoj tišini, ubistvenoj, čuju se samo dječji koraci nepravilnog ritma, dijete je izišlo u prepolovljemi prostoriju bez ograde. Za djetetom se vuče uže. I to uže, preko kojega je data sva strava ove situacije — to je ono na čemu je sagrađen! centralni . dio filma, sve njegovo uzbuđenje. Na ivici provalije dječak pada... ali to se dole. srušio veliki blok armirano-
-betonskog balkona. Dijete je osta-
lo gore, uže Se. zakačilo za vrata. A onda: | treće: krik i plač. Dijete Pplaće, plače hepodnošljivo snažno, a autori đaju dijelove porušene Varšave, nastanjene. Komentar zahtijeva da se eli administracija, da se usele ovi ljuđi nad kojima lebdi
“smrt.
Sve je u ovom filmu obiektivno, naoko mimo. Mema tu nikakvih kameramontažnih egzibicija, centralni dramat:čni dio stavljen je u miran okvir objektivnih · kadrova.
_A tonski efekti omogućavaju da se
čovjek ježi želeći da pomoane dječaku koji svakog časa treba da se surva sa visokog balkona.
MIASTECZKO (Mjestance) autora Gryczelowska i Ziarnika, 1956. Jedno malo poljsko sclo, svejedno koje, kome su oduzeli posao ukidanjem neke industrije. Oduzimanjem posla ljudima, oduzeta im je
i svaka nađa da ga ponovo do- |
biju.
LUBELSKA STAROWKA (Lubelski kraj), autora Dmowskog i Kosinskog, 1956.
Ovaj film demaskita i raskrin-
· kava izgradnju novih stambenih
zgrada sa fantastično lijepim fasa-
dama, a... unutra: istrošena ste- ,
peništa, smetljišta 'u dvorištima.
. 'opov) propadaju, zidovi puca-
ju, Problem nesolidne gradnje. MIESSCE, ZAMIESZKONIA (Mje-
Jedna majka ljubi .
sto stanovanja), aubora Wroblew= skog i Wroclawskog, 1957.
Apel autora na savjest javnosti da se pomogne onima koji grade Novu Hutu, a žive u strašnim uslovima, jer:
žive u polovnim barakama,
pokrivaju se pođeranim starim ćebađima, ;
mlađi bračni parovi» u posebnim blokovima imaju jednu Kuhinju na desetak porodica. :
GDZIE DIABEL MOWI DOBRANOC (Gdje đavo kaže laku noć), autora MKarabaša i Šlesickog, 1956.
Film apeluje da se završi izgrađnia „Doma kulture” u „za boravljenom kvartu Varšave”, doma čija izgradnja traje već osam godina, zatim da se ukloni bijeda tog kvarta i da se poveđe briga o raspuštenoj omladini toga dije-
la grada.
UWAGA, HULIGANI! (Pažnja, besprizorni!), autora Hofmana i Skorzevskog, 1955. Film o bes-
prizornima u Varšavi.
DZIECI OSKARZAJA (Djeca Oskaržaja), autora Hoffmana i Skor zevskog, 1956.
Svega jeđan film iz ..Crne serije“ realizovan je 1955 godine. Ostali kasnije. „Pažnja, besprizor-
ni!” i po tome je kaFakteristićam O) znaćajan. Realizovan u ljeto 1955, u vrijeme kada se u Poljskoj vodila velika javna diskusija o problemu besprizorništva, ovaj film izazvao je različite komentare, i oprečne. Ali je ubrzo sam sebe potvrdio, jer je praksa nametnula diskusiju o mnogo drastičnijimm slučajevima nego što su oni koje je film iznio. .
Iskustvo ovog filma, upočetku napadnutog, „pokrenulo Je 1956 mnoge dokumentariste da se Uključe u tokove poljske svakiđašnjice. Iz zvaničnog panegirstva, prelaze oni često u surovog Optužitelja. Godinu 1956, „kađa su nastali najbolji filmovi „crne serije”, možemo uzeti kao godinu preporođa poljske dokumentame kinematografije, njenog vračanja čistoj dokumentaristici. Svi ti filmovi su Čisti, jasni, otvoreni. Suvišne riječi ustupaju mjesto objektivnoj slici i sve funkcionalnijoj zvučnoj strani filma. Filmovi su kratki, nijedan ne prelazi 400 metara, a ima ih i odđ 200 m.
Objašnjenje, da je „crna serija” nastala kao rezultat nečije kon-
Iz filma »Deca Oskaržaja
e) · .. .
Na području crtanog filma imena Emila Cohla, Emila Reynanda, Mareya, Bergdala, George Mac Manusa, Pata Sullivana, Ub Iwerksa i još nekih značajna su i priznata. Ona znače jedno uporno traženje, eksperimentiranje sa živim crtežom, predstavljaju pionirsku epopeju i stvarni fundđament crtanog filma, Crtani film, kao umjetnost sa vlastitim identitetom, postao je to tek uz ime Walta Disneya. Tek njegov relativno ogroman umjetnički opus sadrži u sebJ izgrađene
|__
Vukotić-~Marksov, »&auboj Džimia
'karakter. stvara utisak njegovog kretanja,
duha.
i oformljene umjetničke karakteristike stila, određenog: umjetničkog, gledanja i transponiranja sadržaja. Tek ovdje nailazimo na jedno relativno jasno i zaokruženo crtano filmsko djelo.
Komentirajući pojavu „Snjeguljice”· Lo Duca je pisao: „Ovaj film dokazuje ne samo da_je film s pravom nazvan seđmom umjetnošću, već da se stvara osma Umjetnost”. .
Tehniku kKreiranja živog crteža Disney je doveo do savršenstva. Stvorio je abeceđu, Štaviše: jezik crtanog filma! Pokret i nacrtanu figuru sveo je u jedinstven izraz i ostvario niz briljantnih crtanofilmskih karaktera,
Nacrtani lik, sam za sebe, ne đefinira još u potpunosti određeni Niz crteža toga lika
postupanja i življenja. Taj nepre-
'kidni niz crteža, ta crtanofilmska
animacija produžuje u pokretu likovnu koncepciju figure ili je narušava. Disney je uspio savršeno uskladiti ta dva problema crta nog filma. Njegova famozna anl-
'macija i. danas se smatra vrhun-
skim dometom crtanog filma, ona
je Čak često puta daleko prema-
„šila taj svoj osnovni likovni fundament: prvobitni kreirani statični crtež. ; Na
Disney Je izgrađio svijet crtanog pokreta, svijet Čudesan, maštovit, bujan, šarmantan, pomalo barokan i lepršav, ali pun stila, · ukusa i | On je prvi crtanofilmski stvaralac, koji nije samo pokretao svoje crteže: on ih je oživljavao!
Literama podloga većine Disneyevih ostvarenja je romantična pripovijest i silly — „simfonija sa
,
tani falm „Kratka priča“, koji os brađuje postanak čovjeka i razvi“ tak čovječanstva do najnovijeg vremena, uključivši ovamo i pri, jetnju nuklearnog oružja, ponovno je pokazao da se jedan veći u. spjeh međunarodnog značenja ne može zamisliti, ako takav crtani film ne leži na jednoj apsolutno solidnoj literarnoj i ilozofskoj bazi. i
I u likovnom pogledu stil suvremenog crtanog filma se mijenja, Ćvrsta stilska konciznost stoji kao podtekst svakog uspjelog crtanog filma. Plošni grafički izraz dominira u figurama, ' scenografiji i u animaciji, gdje nagao, skokovit 'pokret, usmjerem na jak grafički šok, na simbol, zamjenjuje mekoću, voluminoznost i plastičnost Disneyeve animacjje. Dominira modđerna karikaturmm, koju Kkarakterizira naglašena crtačka deformacija, razigrana i hipertrofirana forma, te koliko sintetičan i ekonomičan, toliko slobodan i ležeran izraz.'
Suvremeni je crtani film snažno napredovao i njegov današnji domet ostavio je iza sebe barokni svijet Disneyevih crtanih čarolija, svijet koji nam se sada već pomalo pričinja udaljenim poput nezaboravne priče ix djetinjstva,
Zlotko Grgić
OCE
||| „
Ks
ii ||
Ilustracija Aleksandra. Klasa
statacije „,da su mlađi reditelji netalentovani” mogla bi se proširiti u korist upravo tih mlađih autora: ww. „Crna serija” može se nazvati i „zlatna serija” interesantnih postignuća poljskih dokumentarista. Rođena je na pozicijama opšte odgovomosti i želje autora da se uzme udjela u borbi sa Zlom. Bitka je osnova dokumentarnog filma ali se ta bitka bije uz ubjeđenje da će bit) dobivena. Ljudi koji pred publiku, pređ narod, .znose bolesne pojave, ne nose crne naočale — jer suprotstavljanje Zlu traži jasne i otvorene poglede i optimizam”.
Tako o autorima filmova „crne serije" piše Poljakinja Wanda Wer tenstein. Ona je osvijetlila i drugu stranu medalje uzroka nastajanja „crne serije”. I zato konstatacija druga Borkovića, rukovođioca „poljske Kmematografije, đa su autori ovih filmova (za koje je on saznao „tek kada su ga pozvalđi da ih viđi završene”), položili ispit jer su dokazali da znaju da prave filmove, bez obzira na to „da li ti filmovi nama (Poljacima) konveniraju ili ne”, ta konstatacija takođe ima i drugu stranu međalje:
mladi autori „crme serije” nisu položili samo ispit u zanatu, položilfi su dajeko značajniji i teži ispit: pokazali su da imaju odnos prema istini, svojoj, poljskoj istini. I zato će ti autori .upravo toj Poljskoj učiniti veliku uslugu :· jer će za nju da prave filmove istine, filmove — umjetnost!
Pjer Mojhrovski
suvremeni crtani film
Njegovu stilsku koncepciju mogli bismo zbog lakše orijentacije nazvati. realističkom, iako je taj termin vrlo problematičan, kada je riječ o crtanom filmu. Način konstruiranja likova, lmreiranje scenografije sa tendencijom stvaranja iluzije prostora, kao i čitava ostala umjetnička transpozicija sadržaja, sve to, kađa je riječ
o Disneyu, najbliže je realističkom·
shvaćanju umjetnosti. Taj period DisneYevog opusa označili su njegovi kratki filmovi sa galerijom njegovih. popularnih životinjskih karakternih likova i njegovi dugometražni filmovi „Snjeguljica“, „Bamby“ i „Dumbo“. Iako stilski možda najčišća „Alice u zemlj) čudesa“ nosila je'u sebi primjetntu aromu manirizma. SM
Odavde datira njegova dđekađansa u naturalizam. „Peter Pan”, kao i jedno od mjegovih najnovijih ostvarenja, film „Lady and the Tramp“ (cinemascope) nose u sebi jake elemente naturalizma, likovnom pogledu. Disneyeva osnovna stilska arhitektonika je uzdrmana. U odnosu nasuprot suvremenom crtanom filmu u svijetu Disney · je postao konservativan, pomalo neinteresantan i umjetnički danas već prevaziđen. Da li je to tako i zašto?
Bela Balaš je u svom eseju „Pilmska kultura” zapazio, da stvarnost crtanog filma leži u njegovoj prividnosti. On kaže, da je supstanca crtanog filma linija i da njene granice dopiru do granica grafike. Drugim riječima: crtanim filmom ne možemo da kažemo ono, što nije moguće niti nacrtati. Taj svijet crteža čini jednu vla-
Disneyev pad,
dakako pretežno u .
kar. Crtana bića, jwnaci crtanih filmova ne održavaju svojim obličjem neko biće, koje bi postojalo izvan konkretne nacrtane folije — u prirodnoj stvarnosti, naprimjer. Ta se crtana bića kreću i žive u svom vlastitom svijetu, ona se kreću brzinom, koju im omogučava olovka, reagiraju, djeluju, glume i mijenjaju raspoloženja kreirani invencijom“ crtača. Ona negiraju zakone fizike, kađa se mašta umjetnika osjeti tim zakonima sputana.
Ako groteskni lik Paje Patka pleše boogie-woogie i u tome plesu izvodi nevjerojatnu akrobatiku, te se na kraju sav zapetlja u čvor, to je onda uspjelo animirana crtanofilmska sekvenca. Ali ako naturalistički nacrtani likovi Kraljevića i Pepeljuge plešu valcer, pri čemu se upravo napadno osjeća. snimljeni model — to je onda loše u smislu crtanog filma. U filmu „Bamby” Disney je snimio Kkretnje prave srne, a zatim je taj snimljeni materijal tehničkim putem prenosio na papirne folije uz izvjesne manje crtačke korekture. Upravo se ovdje skriva najveći dio crtanofilmskog naturalizma. Od njega teško boluje i sovjetski cr-
tani film. Draž animiranog crteža i
jeste u originalnosti crtačke inspiracije, u specifičnosti crtamofilmske interpretacije, u umjetni= ' kovoj neposrednosti,; Kod Disneya i kod Rusa to je tehnika, to je virtuozitet, ali to više nije kreativni crtani film. Normalno je stu<dirati neki pokret čovjeka, Životinje ili predmeta. tu stvarnosti i skicirati određene poze. Međutim, likovno rješenje izvjesne figure u crtanom filmu traži odgovarajući Hicovno=enimirani pandan. Nacrtana figura traži nacrtani pokret kao rezultat jedne umjetničke ideje. Sretna je simbioza u slučaju, ako je ostvaren stilski sinhronitet, a to predstavlja najsnažniji vizuel=ni doživljaj crtanog filma.
. Upravo na tome području svijet danas · doživljava renesansu crtanog filma, koja je započela sa prvim poslijeratnim čehoslovačiin% „crtanim filmovima a koju danas ta=
Tz filma Kostelca — Kostanjšeka VAŠ »Premijera«
ko uspješno nastavlja Stephen Bo- |
sustow i njegova umjetnička gruba u Sjedinjenim Državama (UPA). Teme UPA-inih filmova nisu više priče, bajke ili sillyesimfonije, to su filmovi, koji iza sebe nose određenu ideju, tenđenciju i podtekst. Oni obrađuju probleme defektne djece, iznose kritiku američkog pravosuđa, serviraju društvenu satiru. Jedan od novijih Bosustowijevih filmova „rađen je po noveli „Izdajničko srce” E. A. Pola. Ovogodišnji dobitnik nagrade za kratkometražni film na fe-
akcentom na lirskom elementu. stitu realnost, koju je stvorio sli= stivalu u Cannesu, rumunjski cr-
»Vratiću
se“
Stevam Zigom debituje w glavnoj WH lozi filma, »Vratićum se« koji wu Sara“ jevu mavršava dože Gale. Ovaj film snima &e po scenariju Jare Ribnikar # Zorana Gluščevića Koji se prvos bilo zvao »Zašto ti je unakažena
lice, Gđruže« wa.
– Na
KNJIŽEVNE NOVINE
List za književnost, umetnost · i društvena pitanja /
Uređivački odbor: Oto MBihalji-Merin, Miloš L Bandić, dr, Mihajlo Marković, Peđa „Milosavljević, „Dušan Matić, Tanasije Mlađenović,
M. Panić-Surep, Vicko Ras Por, ing. Rajko Tomović, Ri-
sto Tošović, Eli inet, Uređnici DOBŠAN MATIC i 'FANASIJE MLADENOVIĆ
List izdaje Novinsko-izđavač-“ ko pređuzeće „Kultura”, Beo" građ, ML Pilađe 2, Ređakcija: Francuska #, tel „21000 tek. račun: 10 — K.,. B. 833 Z — 208 a List izlazi svakog drugog petka. Pojeđini broj Din. \80. Godišnja pretplata „Din, 600, polugođ' '+ Din. 300, za ino” stranstvo dvostruko
aska
Tehničko-umetnička „opremš Dragomir Dimitrijević Odgovorni urednik Dušan Matić
eee Štampa „,Glas”, | Beograđ, Vlajkovićeva 8,