Књижевне новине

Dve

bremijere u junu ~

U Jugoslovenskom dramskom Karel Cabpek : »Lubez«

_ Prošlo je đosta vremena od kako · je na repertoaru nekog beogradskog pozorišta slajalo Čapekovo me. Ovaj pisac utisnuo je pečat. čitavoj epohi češkog teatra i mada se njegov Uticaj na razvoj evropskog pozorišta ne može izjednačiti sa uđelom Ibzena, Čehova ili Pirandela, on pretstavlja snažnu dramsku individualnost. Čapekovom deJu možda je neđostajalo neustrašiyo istraživanje nepoznatih · pređela dramske umetnosti i smelo formu-* lisanje sasvim novih dramaturških postupaka, svojstveno gore nabro· janim piscima, ali je u njegovim komađima ipak dominirao izrazit dramski genije koji je gođinama inspirisao dramske pisce njegove zemlje i imao uticaja naročito između 1920 i 1950 godine. Čapekova najznačajnija dela pripadaju periodu posle 1920 godine kađ je stva'rao pod uticajem nemačkog ekspresionizma, a kao trajan doprinos svetskoj dramaturgiji treba spomenuti njegovu dramu „RUR“, pisanu u nekoj vrsti modifikovane ekspresionističke tehnike. Naslov drame pretstavlja skraćenicu naziva industriske organizacije „Rozumovi univerzalni roboti“, a komad na sugestivan mačin priča o pobumi monstruma protiv čovekove vladavine i stvaranju poretka u kome je inspirisana egzistencija podvrgnuta zakonima automatizacije. Karakterističan je kraj komada kad se u mehanizovanim srcima robota ukazuje prvo svetlucanje ljubavi, koja potstiče osećaj odgovornosti i samopožttvovanja i kađa se iz hladnog mehanizma ponovo rađa život.

Na svoj način ova drama potstiče čoveka da misli koliko bi bilo neophodno da naša mlađa pozorišna generacija vidi na sceni remekdela eLkspresionističke škole.

Ako bi se u Čapekovim dramama, za koje se često govorilo da su pravoliniske po simbolici i plitke po mislima, potražio neki esencijalan kvalitet uskoro bismo došli do zaključka da su one delo suverenog intelekta koji je na sceni znao da izrazi sopstvenu đramsku viziju u kojoj su večite melođramske teme prilagođene potrebama nove generacije, Capekova komedija u tri čina „Lupež“ mlađenačko: je delo napisano godine 1911 u Parizu, a pre rađeno i prvi put izvedemo 1920

gođine u Pragu. Pisač je iskoristio.

jedan od klasičnih melodramskih zapleta, o zabranjenoj ljubavi i njenom umiranju, da bi se blago nasmejao. Oseća' se da je delo pisano u vreme kad su ondašnja mođerna literatura i psihologija definitivno načeli shvatanje o cvetnom i čednom karakteru mlađosti i u komediji probijaju mnogi gorki autentični akcenti. Komeđija se razvija na dva plana: njena fabula.i piščeva misao često su uzdignuti na stepen večite teme, ali se uporedo oseća i društveno satiričah prizvuk na simboličnim političkim aluzijama na raspetost Češke između konzervativnih pokolenja i mlađog. duha nacije. Naziv komađa je simboličan i u direktnoj vezi je sa strukturom komedije: glavna ličnost Lupež ustvari služi autoru da bi izazvao ispoljavanje smešno-tužnih osobina i pogleda ostalih ličnosti kao i nmjihovog karakterističnog osećaja da im je ukrađena mladost, Komeđija je obojena gorčinom a ton svih ličnosti podignut je ma romantičarski način Što stvara utisak itomične autorove distance prema junacima i mislima izrečenim u komađu. Osim toga, komedija je prilično statična jer se razvija više sazrevanjem atmosfere nego kroz neposrednu akciju i događaje. Zbivanje se pokreće i zaušnjava oko dve simetrično „raspoređene. promene situaciie koje pretstavljaju vrstu humornih klimaksa. Povremeno se predoseća u delu onaj Čapek koji će,se docnije sumorno naginiati nad suštinom egzistencije osuđene na tavorenje u svetu mehaničke civilizacije. Tanka fabula komedije nije, međutim, uvek u stanju da podnese težinu misli iz iskustva s Kraja XIX i početka XM veka i u đelu raste utisak neprirodne napetosti.

Reditelj Mata Milošević shvatio je Čapekovo delo kao scensku poemu, protkanu humorom, o mlađosti i ljubavi u senci bola i gorkih saznanja o neumitnom iščezavanju svežine iz ljudskih života. Zbivanje

„karakterizacija

je oslobodio lokalne ograničenosti i ođiučno naglasio ovu večitu temu.

'Njegov napor u ovom smislu ogle„đao se u tti pravca: radnja se, pre

Svega, odigravala ·u uslovnom, poetski stilizovanom dekoru koji se mogao vezati za ma koje vreme; 'kostimi su približeni našem vremenu; i najzad, dramski su akcentovana ona mesta' u, kojima se ispoijava · opštost Čapekove teme. Sem toga, reditelj je naglasio dramske elemente i težio đa gorka opažanja i primedbe, koje pisac kroz smeh dobacuje publici, organski proisteknu iz dramatičnih sukoba. Tako je prigušio komediju i istakao melodramsku nit dela, naročito ocrtavanjem sudbine dvoje starih i njihovog odnosa prema ćerkama. No bez obzira na to satkao je divnu elegičnu poemu atmosfera, sačinjenu ođ boja, svetlosti, muzike, ritma reči i tišina, i preciznih glumčevih akcenata. Diskretan humor dodavao je zbivanju novu dimenziju a oštra ličnosti — bilo u realističkom ili karikaturalnom smislu — obeležavala ie sazrevanje drame i u mnogom dopunjavala

x

U Beogradskoj komediji Valentin Kataiev: »Rasibnici«

Tragajući za novim temama Beo-

„gradska komedija je stavila na re-

pertoar „Rasipnike“, dramatizaciju romana Valentina Katajeva „Raspikuće". Roman je i danas na neki način aktuelan jer priča o dvojici proneveritelja ikoji su u naročitom trenutku istorije posegli za varljivim obrisima malograđanske sreće. U nizu živih epizoda Katajev uverljivo slika, doduše iz satiričnog ugla, nestabilne prilike u Rusiji posle revolucije kao i nekoliko. svojih karakterističnih savremenika. Nažalost, u devetnaest slika dramatizacije Branislava Đorđevića ima malo mirisa i boiš8 ove epohe, pryenstveno zato što autor dramati-

zacije nije pronašao postupak u

pisca. Na zanimljiv način ređiteli je realizovao komičan napon pretstave u dvema centralnim scenama projicirajući dramski sukob starog pa~

ra i Lupeža u farsično šarolik svet"

okoinjih.# 7 % A

U ulozi Lupeža nastupio je Stojan Dečermić. Njegova lepa scenska pojava i doba? govor dominirali sU pretstavom i dozvoljavali da se neposredna patetika mladosti ispolji sa notom herojske romantičnosti svojstvene ovoj ličnosti.

Irena Kolesar uložila je mnogo napora u ulogu Mimi i tokom pretstave postigla izvesnu ležernost neophodnu za ovu ulogu, ali je njena kreacija bila u senci znatno većeg Dečermićevog scenskog šarma,

U nizu značajnih ostvarenja zapažene su uloge Nade Riznić, Blaženke Katalinić, Mate Miloševića, kao i smisao za karakternu komiku Mije Aleksića i Slavka Simića. Posebno se istakao Petar Slovenski u ulozi Učitelja, koji je u niegovom tumačenju delovao kao, figura sa nemog filma ili požutelih fotografija nekog starovremenskog gimnastičkog društva. /

a

kome bi se narativna romansijerska sredstva (kao Što su psihološka deskripcija i analiza) preobrazila u sredstva koja upotrebljava dramatičar. Đorđević je pravoliniski prepričao i scenski ilustrovao fabulu koristeći pri tom dijalog Katajeva na gotovo mehanički način. Dijalog je tako davao faktografske pođatke ali nije plastično osvetljavao ličnosti, atmosferu ili psihološke osnove situacije. Komad je tekao razvučeno i nismo mozuli da naslutimo koja strast ili emocija drže na okupu ličnosti komada kao ni prirodu njihove veze sa ambijentom. Uz to, niz peripetija komeđije nisu se bitno reflektovale u unutrašnjem svefu junaka ove dramatizacije.

OKANI SE VOLIENOG ·

Okani se voljenog, Gijete maćehin0, srop, prisiljeno na zakone

jače od tvoje upornosti

tveđe od tuđe nježnosti

Zvijezde &u stgurmo manje thego se čine Mjesec se samo poigrava srebrnom užadi Na ramenu ptice ne miruju dugo

Po koja ruka tek ga takne kađ ublažuje rastanak

Mi simce nema sna{? da te uništi | kolko privijkavanje na život | po zakonima &vih ljudskih slabosti |

Voljet ću možda sutra

| Voljet ću možda sutra : VO kad ne buđem zaplakana mirno viđene stvari Š o voljet ću trijeznom ljubavlju običnog sve što treba sve što zaslužuje | : : Ali ovo Što. titra u mem oku jezgra je mjsgova uskovitlana ; Ljubav. koju se ne može SVU uzeti _ ljubav neobrazložena

Možda ću sutra i 09 Možđa ću jednom iznova voljeti i drugačije

Nada IVELJIČ

e a upad api oan uenje ia a OI suzdržana i staložena no bilo je malo mogućnosti za stvaranje pla-' stičnije atmosfere i uverljivijih karaktera. Postavlja se pitanje đa lj je dijalog, realistički po fakturi, zahtevao obogaćenja koja nisu kavakteristična za Rusiju tridesetih godina našeg stoleća, obogaćenja kao što je baroovska maska blagajnika Vanjičke u tumačenju Milana Srdoča. U nizu sasvim prosečnih kreacija zapaženi su Milan Srdoč i Mirjana Kodžićč, koja je nastupila u ulozi

Ređitelj Josip Kulundžić našao se pred neobično teškim zadatkom. Ograničio se na stvaranje lepih statičnih scenskih slika u kojima je dominirao blitak „mizansen i prozračna, poetski stilizovana sceno-~ „ “. grafija „Betelhih boja. U okviru prostitutke Izabele. takvih. slika akcija glumaca bila je Vladimir STAMENKOVIĆ

o er aaia ae ae

| \

„ĐAVOLJI UČENIK“ BERNARDA SOA NA FILMU

Wu Americi će uskoro takođe početi snimanje filma »Doktorova dilema« zasnovanog na istoimenoj Soovoj drami. Ovaj film će režirati Antoni

Jedan veliki britanski stuđio boćeo je sređinom meseca juna Sa snimanjem filma po poznatoj drami Bernarđa Šoa »Đavolji učenik«. Režiser

ovog filma je Aleksandar Makenđrik, a glavne uloge tumače Kirk Daglas. T.orens Olivije i Bert Lankaster.

oezanpsnnrocappsgebuupazunaniNrLipBmurusıir,GirtOn Gina auizb(yayanp nane GI iu amu nai Gamiaan aaa na inusia ri maria ri iii aan On Oni Ga rbe ra IO ptiypug inarsitina arm anenezaY

Svim poslovnim prijateljima čestita 7 TULI, DAN OSTANKA NARODA SRBIJE, kolektiv preduzeća

„„„SBaamlao Msi

Montažno preduzeće za gradevinarstvo

i industriju · Ulica 29 novembra 59 — tel. 26-464, 28–438, 27–437 i 255965

· PROJEKTUTE I IZVODI :

vođom, pregrejanom vodom) ·

pumpne stanice, kuhinje, perionice itd.)

Radove preuzima na čitavoj teritoriji FNRJ.

— Sve vrste centralnog grejanja (parom, toplom

Vazdušnog grejanja, provetravanja i klimatizacije Sve sanitarne uređaje (vodovod, kanalizaciju,

Dalekovode za paru, vodu, plin, benzin itd. | Termotehničke uređaje niskog i visokog pritiska ·

Askvit, koji je svojevremeno postigao veliki uspeh filmskom adaptacijom »Pigmaliona«.

PALVTI |

| . vw |I

do 0

. · a II – –——. c——–Z–SDEqqR_ Oe o uo. - .. O. U