Књижевне новине

· vwazvoj društva ma osmovama meposredme sohH· jalističke demokratije i himanizma i sudelje

NOVINAR KRAO DRUŠTVENE RADNIN

NA OSNOVU ODLUKA plenarnon sastanPa Saveznog odbora Sajeza movinar.,„ Jugosl vije. Kkojt ye uu,~uib 4. 1,006murQa, brOŠvc Beogradu, FPyredsedm:;štvo Saveza novwra, Na, sednici od, 19, novembra, utvrdilo je tekst pred= nacrta Kodekso, jugoslovenskog movinarsiba, dalo ga na wvid, javnosti i stavilo na diskusiju, pred, članstvo. ;

_ Izvesna, dosta negativna, iskustva, molagila, su da se tekst Kodeksa što pre realizuje i\do, on što sažetije obuhvati osmovne morme plofesionalne etike kojoj moraju biti verni svi nk hoji se bave movinarskim, pozivom, kao i osnotne elemente dyvuštvenog položaja, uloge i fun,kdje novinara. Saglasno tome prednacrt Kodeksa,jje Đrecizirao obaveze i prava novinara kao „dY\š“ tveno-političkog radmika koji se javno, pis nom ili usmenom, reči zauzima za izgradnji i

evo, 0,

u toj izgradnji, u formiranju i produblijivanju demokratskih odnosa, u formiranju, socijalistiše svesti + javnog mmenja o svim, društveni pojavamo„ zbivanjima, procesima i .kretanjim, kao i o konkretnoj politici na, raznim, društunim: područjima.“ .I . „Kodeks je, shvatljioo, morao. da formalie izvesne norme koje se u movinarstvu, i inačf, podrazumevaju i koje su uvek spadale u n= pisana, pravila svakog poštenog i OJ novinarskog „rada: istinitost u imformisam), otpor. prema svemu lažnom, izmišljenom, i. proverenhom, poštovamje ravnopravnosti sloboč "dostojanstva svih ljudi, trpeljiost i toleram: nost u polemici. | :. Moralno=političke i profesionalno-etičke obi veze novinara, precizirane u prednacrtu, Kodel, 5a, određuju da je tačno, objektiomo, mezloma mermo, provereno i potpuno informisanje osnovu na stvar koju svaki movinar mora imati umu, Verovati je da će se, kad Kodeks bu prihvaćen, mnogobrojni senzacionalističko- ko, mercijal tekstovi, koji su preplavili welik deo .poglavito zabavne štampe mepovratno. izgu, biti i ustupiti mesto odgovornijem, pisomju. „. U. prednacrtu Kodeksa podyvučena su i du aspekta, novinarske delaimosti koja, često, misu bila saglasna mormama novinarske etike: · „NovMar sa posebnom, ozbiljnošću, i obazrivošću pristupa „objavljivanju _moterijala, o, Trirodnim, saobraćajnim i drugim, nesrećama kaiettojama podatke o žrtbama, a posebn njihova, imena, om, objavljuje tek posle majpažljipijeg: proveravanja, imajući "stalmo i 29idu, teške posledice i lične tragedije koje·igaziva, svaka netačnost i nepreciznost. e | Novinar sa istančanim dyuštveno=političkim. il vaspitnim, kriterijumom pristupa objavljianju| maxverijalo, o. pojavama, društvenih, i ličnih, dejormacija i kriminalnih, prestupa uz odbaći~\

sanje svakog preteranog: maglašavanja wzbud~ | · štetno po|

ljivbih aspekata koji, bi delovali drustvene interese,

U: kontekstu mnogobrojnih veoma preciznih, i| obaveže: i

sažetih jormiulacijau „koje tretiraju prava movinara, naročito je važna čini se jedma, koja bi mogla da pomogne da se mipo mašeg movinarstva podigne ma, mnogo viši io mego:što je danas, u proseku, slučaj, Tretirajući mnovinara kao društvenog radnika Kodeks zahteva da novinar ne bude samo prenosilac tuđih, mišlje-

nja, glasnogovornik čutih i zabeleženih stavova,

isključivi informator, Dužnost movimara, jeste + pravovremeno i' kvalitetno injovmisanje, ali me samo to. „Novinar i samostalno istražuje društuene procese i protivrečnosti mašeg razvitka,

izvlačeći iz toga društveno-koyisne zaključke +

jormira svoje mišljenje i stavove te o njima injormiše širu javnost. Otvarajući time move vidove postojeće društvene problematike i ukazujući ma wjih, on podstiče širu društvenu, vazmenu mišljenja o tim, pitanjima i doprinosi pokretanju akcija ža mjihovo rešavanje.“ Ova kov rad zahteva studioznost, svesrdmo udublji=

tanje w određeme pojave, pisanje manje hitro \

i manje pbovršno. U dilemi između, kvaliteta 'i Kkvomtiteta naši movinari mnogo češće biraju Kkoantitet i popunjavaju movinski prYostoy tek.stovima u koje mije uložena mi trunka istinskog 'ntelektualnog mapora, bez kojeg se mi u, movimarstou ne mogu postići nikakvi rezultati. Naj-

veći deo maših novinara sveo je svoj Tad, na

poštovanje linije monjeg otpora. Podaci i. miš=

ljenja do kojih se dođe na odgovornom mestu i koji se saopšte javnosti mmogo manje obavezuju i od movinara mogo manje traže nego lično. pristupanje problemu, njegovo aščlanjavanje i formiranje ličnog stava. Pogrešno se smatra da semzacionalistički saopšteni podaci o Đojanama koje wznemiruju javnost imaju bolju prođu od ozbiljne omalize i oštre kritike onoga što je megativno. Ukoliko se želi da novinar opravda svoje obaveze društvemo-političkog Yad= mika, obaveze koje pred njega postavlja Kodeks, nužno je, pre svega, podržavati ličnu inicijativu, studioznost u radu, svesrdno udubljivanje u protivrečnosti kojima je naša sa= dašnjost toliko bogata. | ; Mogućno je pretpostaviti da će ovaj predmacrt, pre nero što bude usvojen, pretrpeti izbesne izmene, da će neke formulacije biti drukčije rečene, proširene ili skraćene Ali je nesumnjivo da:je Kodeksom, zadovoljena jedna potreba i.da na člamovima Saveza movimara i svima on'ma kojitrade u movinarstvu, ostaje da načela i kriterijume Kodeksa noštuju i brome kao obaveze š# dužnosti iz kojih „izviru i sva pYava koja šmaju fugoslovemski movinari kao društvenopolitižki Yodmiri, neposredni izvršioci ustavnog moačela javnosti i upravljači:sredstava Mmjforma-

NAGRADA ) „BENITO HUAREZ“ . | V. ČOLANOVIĆU PRE KRATKOG vremena, u pro-

lorijama Saveza književnika, AleKanđar Vučo dodelio je nagradu

Benito Huarez“-književniku: Voji-"

vu Čolanoviću iz Beograda za iman „Druga polovina neba“,

Nagradu „Benito Huarez“ osnovao'je 1963. .godine istaknuti meksi\nski i gvatemalski pisac i soci»g: Mario Mon{ieforte Toledo, sada bfesor sociologije' na. Nacional! nom iiverzitetu: u. Meksiku i. stalni sa-

'nik 'Instituta.za: društvena, istra=„.

nja. istog Univerziteta. Pored | jnih dela iz oblasti sociologije, 'io· Monteforte Toledo objavio.je et romana i dve' knjige pripoaka; „jedno Vreme · bio ie 'Đredsednik gvatemalske vlade,,

je 1956. gofline bio proteran iz.

'emale: zbog „ svoga. naprednog-·

Fonđaciju. „Benito. Huarez“.g. To= ledo je osnovao od honorara za'štampanje svog romana „Između ka=mena i krsta“ na srpskohrvatskom jeziku u izdanju zagrebačke „Mladosti“.. U zajednici sa Savezom: književnika Jugoslavije g. Toledo je utvrdio propozicije nagrađe koja bi „se. svake godine dodeljivala istaknu> tom mlađem jugoslovenskom roman–: sijeru čije je delo predstavljalo značajnu pojavu u našoj savremenoj literaturi.

U žiriju · koji 1963. godinu dodelio Vojislavu Čolanoviću, pored Aleksandra nalazili su se još i Mira Mihelič Meša. Selimović, Vjekoslav ·Kaleb i Blaže Koneski, EC

| NOVI ČLANOVI - UDRUŽENJA KNJIŽEVNIKA SRBIJE

bra .prošle' g-dine”wp"ava Wdovženja

'broja"kanđdiđata. primila. je: u..član~

je. nagrađu. za - ne mweam:čmne istime,

NASEDNICI održanoj·99. decem-

Iran 4 ARE Par VA aa ed

stvo, Udruženja 'sledeće ·knj ževnike: Dušana Anđelkovića, Olgu Ostojić Belča, Filipa“ Davida, Jana :'Kmeća,... Dušana: Lončarevića, dr Živomira Mladenovića, 'Živojina. Pavlovića, Aleksandra. Petrova, „Ištvana. Seiija, 'Radomira Smiljanića, Kostu Stepa= novića, Mirjanu Stefanović, Sanu Tanasković“i Imre Čepea.

RASPRODAJA SEKSA NA VELIKO.

ČITAMO jedan oglas--(citat):

„Prvi put' posle, rata-.stalna psi= hološka edicija! Dodatak ilustrovanog. lista. „Duga“ PSIHOLOSŠKE

| SVESKE *Sve o ljubavi *Sve o – "seksu ' "Sve:o braku *Sve o detinjstvu. š omladini *Sve o intimnom, totu'žene'*Sve.o intimnom. životu, muškarca *Sve o mneurozama čoveka: U.svakoj:svesci— poo.tvrđe-

· pitanja.tretirana metodom mač nika. U svakoj svesci amalizal ljudskih sudibimnma. šaa ·dilemua.” , i

Posle 'tolikih. drugih, nažalost .

- popularnih, nedeljnih revija i-.ma- gazina, 'evo,: i, „Duga“. je pohitala da '— u opštem naletu na škakljive teme'(kojima,'kad: su zaista naučne, 'niko ne. poriče važnost — ne iz-

„„književnika Srbije između 'većeg~ gubi'korak,

„'de!.Jer:

U svakoj: Vuča 9Vesci — vaša ličmamerešema

Godina XVII „Nova serija Broj 240 BEOGRAD, 9. JANUAR 1965.

- List izlazi svake druge subote

Cena pojedinom primerku 30 dinara

PREMA UVERENJU KOJE PREOVL ADAVA U NAŠOJ SREDINI, TEATAR NIJE ZATVOREN I CELOVIT UMETNIČKI IZRAZ, NJEGOVA VITALNOST I PREVAZILAŽENJE SOPSTVENIH USPEHA OMOGUĆAVA MU DA SE PREDSTAVLJA UVEK KAO NOVA AVANGARDA

STA ZAPRAVO w jugoslovenskom „pozorišnom životu pređstavlja mala beogradska, kamerna scena čija pozornica sve doskora nije bila šira od šest i dublja od tri metra — da li je to teatar iluzije ili potreba „njegove „realnosti? 'Pitanje je “posebno aktuelizirano u ovom času kada, na kon osmogodišnjeg delovanja u prostorijama Kluba novinske kuće „Borba“, gde se jedva smestilo 212 seđišta, Atelje prenosi svoje uspehe i traženja u mođernu zgrađu, građenu po svim principima teatarskog komfora i gzahtevima avangardnih „eksperimenata (pokretno „gledalište { slobodna scena). Da li će i tu Atelje zadržati draž „nečeg stalno novog i meobuhvatnog? Atelje se afirmisalo „Mao pozorište koje ne raskiđa Veze sa tradicijom, ali nema ni osećanje preteranog poštovanja ili divljenja prema mwnjoj. Na taj način oslobađa se ne prikosnovenosti mnogih pDozorišnih formalnosti, psihologi« ziranja, scenskih obmana, patetičnih iluzija i „preterane emorionalnosti. Atelje, „sem toga, odbija da vrši prosveti= teljsku ulogu, da isključivo vaspitava ukus ili đa se kre= će u sferama Primenjene wmetnosti i ideologije. Preran tome, ova. scena se lišava intefiornosa | e pristaje “a buđe lImstpPument ničljeg uticaja — a to je veoma važan element Koji mu je još od početka omogućavao da po» vrati potpuno poverenje pgledalaca u mogućnosti teatru kao izvorme i čiste umetnosti. Međutim, ovaj ansambi bo reći se protiv svake mistifi= kacije ill proizvoljnih predviđanja usmeren je ka buduć« mosti kroz svoju realnost | umetničko „delovanje. Zbog toga je shvatlitvo što Atelje 212 još uvek odbila da kodifikuje svoja otkrića, rezultate 1 ambicije.

Navali, omlađino! N avali,

naroukoliko ne požuriš i ne navališ — ostaćeš za sva vremena -seksualno »zatucan' i glup!

TOPONOMASTIKA' DA LI JE Aleksandar- Makedon-

ski: dobio ime po Aleksandriji ili

po Aleksandrovcu u Župi i da li se Karađorđe tako nazvao po Ba-= natskom Karađorđevu ili po Karađorđevoj ulici u Beogradu, ne mora ostati 'nerazjašnjeno za večita vremena, Kakve sve tajne nisu isto“ ričari dosad odgonetnuli, pa zažio da i ovu ne reše? Tini pre što je ovih .dana rešeno pitanje porekla englcske plemićke porođice Solzbe-= ri. Prema Borbi (26. XII ~ 1964), „Markiz --{od:- Solzberija) -sam sebe

smatra stručnjakom za afrička' pi-

tanja, valjda i zato što nosi ime po jednom od nekoliko najvećih centara ramstičko-kolonijalne po-) Utke, na ovom. kontinentu — po rodezijskom gradu Solzberiju“. Generaci:će su verovale da je O= bratno, ali, evo, nauka je ispravila jednu staru zabludu, Ostaje još da se/fispravi»zabluda vo ·tome*kako- je sama Rodezija dobila ime po britanskom kolon'jalnom ~»ppgzavojevaču Sesilu Roudzu (Rhodes). Prema novim pođacima, Roudz je sebi za prezime uzeo ime novoosvojene oc loniie, samo :e od Rhodesia odbacio nastavak — ia jer u Tingleskoj nije obični da se mnrezimena završa= vaju- tim nastavkom, .