Књижевне новине

Godina JOGVM Moma sersja Broj 264 BBOGRAD, 11. DBCBMBAR, 1065.

JIŽEVNE NOVINE

| LIST ZA KNJIŽEVNOST UMETNOST |. DRUST VE NA PITANJA

List izlazi svake druge subote

Cena pojedinom primerku 50 dinara

EU —

sa savezom Krnjiževnikcei

| _VAMREDNI

tavnih prava pisaca

SAVEZA KNJIŽEVNIKA

KAO ŠTO JE VEĆ objavljeno, % Beograđu kroz desetak dama, tačnije 21. decembra, počinje osmi (vanredni) komgres Saveza književmika Jugoslavije. Zakazam u septembru rošle godine u Titogradu, kongres je, prema bDrvobitnoj odluci, trebalo da bude posvećem jednom jedimom mwitomju: domošemju statuta Saveza književnika Jugoslavije, pošto sedmi, titograđdski, kongres u tome smislu, nije doneo kon= Lkretnho i zadovoljavajuće Yešemje. Kasnije, Ww toku rado moa macrtu statuta, YTukovodstvo Saveza književnika, izmenilo je odluku titograđskog kongresa i ža predstojeći komgres određilo ne jedna, već tri teme: 1) Dvadeset godina Saveza Wnjiževnika:; 2) Pisac-knjiga-društvo 3) Statut Saveza književnika.

Preinačujuć tako jedmoglasmu, odluku najvišeg tela Saveza, izvršni odbor Yukovođio se (navodmo) situacijom, koja je nastalo, w teži sa privrednom, reformom, čije bi dejstvo ma kulturnu, i kmjižeonu, klimu, svakako trebalo ispitati mmogo detaljnije i potpuwnije nego što je to do sađa učinjemo. Tako će se, prema svim, znacima, predstojeći kongres Saveza, književ=nika sastojati iz dva, dela: momifestacionog i vyadmog. Prva tema (Dvadeset godima Savežqa književnika), o kojoj će se raspravljati prvoga dana Rkongresa, „očevidno je manifestaciona. Ostavljajući na stranu uobičajeii svečarnski tom, koji može da onemogući konkretan i konstruktipam, Kritički razgovor o ulozi i funkciji Saveza, književnika u poslervatnom, književnom, životu, ispitivanje i analiza dvađesetogođišnjeg

rađa književne organizacije trebalo bi, u stvari

da bude wwod, u diskusiju o karakteru Saveza u mobim, društvenim, i ekonomskim slovima, diskusija koja će se prirodnim, putem nastaviti

o 4 okova dvuge tačke dmevnog veđa, koja, tre-

Đa da rasvetli veoma zamršenu i kompleksni materiju kao što je odmos bpisac-knjiga-društuvo.

'Ako se i u okviru te druge tačke dmevnog reda.

budu, saopštavale i pomavljale pozmate istine š sva oha opšta mesta kojima se već. godinayv, u svim, udruženjima književnika, bez ikakvog sećeg i opipljivog rezultata, izražava mežado-> aoljstvo položajem knjige i pisca Wu našem društvu. Yadnmi deo kongresa počeće, zapravo, tek u Yazgovoru o movom statutu Saveza knjižebnika. Prema zaključku izvršnog odbova Save?ža književnika, razgovor o statutu, obaviće se, medđutim, isključio Wu okviru jedme brepodmevme sednice kongresa, što ukazuje ma to da se ma kongresu me očekuje i me inicira, šira i principijelmija diskusij, O dokumentu koji će, ubuduće, biti osnova Yada Saveza književni= ka. Okolnost da se o Tacrtu, statuta raspravljalo na sastancima izvršnog odbora Saveza Lknjiževmika, ma kojima je postignuta saglasnost, predstavniko. Yepubličkih društava i udruženja svim, glavnim, i sporednim pitanjima, i da 8#e s osnovnim, postavkama, budućeg statuta upož” malo gotovo čitavo člamstvo, ta okolnost me bi, ipak, trebalo da sa» komgresmi Tazgovo? O sta futu sveđe ma formalno izglasavanje. Utoliko pre što postoji čitav niz bitanja i problema O kojima se u macrtu, statuta me govori mišta određenije. .

U razgovorima o prednacrtu šSštatuta, koji se izgleda smatraju definitivno završenim, bilo je mnogo reči o strukturi Saveza književnika. Koplja su se lomila oko više ili mamje formalih, pitanja (sedište Savezd, orgdmi itd.). Tako je u statutu od, ukupno 23 člana 13 članova posvećeno orgamima Saveza, dok se zadaci jormulišu jedmim, jedinim članom, sasta»vljenim od, nekoliko opštih, i uopštemih, rečenica („Savez koordinira, Yad republičkih društava adyTuženja mo: a) razvijanju književnog života u zemlji i međurepubličke literarne saradmje; b) uspostavljanju i održavanju veza sa srodmim, OTganizacijama, u zemlji i imostronstvu, 5G, njihovim, članovima i drugim piscima sveta; c) brizi o donošenju i provilmoj primeni propisa o DO” ložaju, Lknjižeonika društvu i propisa O njihovim, pravima; d) brizi o ostvarivanju autoY> skih, imovinskih i moraWmih DTa?9G knjižebnika.“) Te slabosti statuta trebalo bd, međutim, ispraviti, WGa kongresu. Dnevnim redom onemo” qućiti da se o statutu ma, kongresu, _još jednom iscrpnmo i svestramo raspravlja, zmačt, u, stvaTi, omogućiti izglasavanje statuta koji meće biti w stanju da breci?0o, podrobno i efikasno JoTnovne elemente #Qd ostvarivamje %Nskoja u movome svetlu treba đa prikažu mjihovo mesto i ulogu u 5avremenom, društvu. | |

Jedmi blasti dđelovamjc a ago uto ije posvećena, đovoljna važnja, jeste i vpitamje usklađioamjać, karaktera, SLAO književnika sa postavkama 1 načelima, koje je proklamovao Ustav. w, Ustavu — koji ličnim TG kulturnu, DTYofesiona\nu, ili drugu, sl nost imaju u mačelu isti društveno-ekonomski položaj i Wu, Osmovi ista DpravG i obaveze kao i radni ljudi u Yadmim, organizacijama. Radni

awuliše OS

pisaca, kojoj u

đom samostalno vrše

Nastavak na 2, strani

„Radni ljudi — kaže se.

ičnu delat-

| KONGRES SIM Ba BI

KTA ~. „kr

UMU

ei “.

aktueLmostfi

REČ U PRAVO VREME

ČETIRI NBDELJE VBĆ »uzastopce zagrebački „Vjesnik“ donosi članke i komentare Mirka Božića o DpOzorišnim problemima. Upravnik Hr vatskog narodnog kazališta i DOzor:Šni čovek u pravom smislu te reči, Mirko Božić u svojim člancima niže i nabraja probleme sa ·kojima se danas u izmenjenim uslovima. nastalim. privrednom _reformom, nagrađ:vanjem prema radu i uvođenjem društvenog samoupraVljanja u naša pozorišta suočavaju ove kulturne institucije. Izgleda da svi ti problemi samo da bi se nabrojali, zahtevaju nekoliko članaka dužih no što su Bož:ćevi napisi u „Vjesnikuć“. Božiću služi na.čast što

·prvi kod nas o njima govori otvo-

reno i bez Uuvijanja, onako kako

treba govoriti ako se hoće da raz-

govor ne ostane praznih reči praska. Božić govori o repertoarskim problemima, O nagrađivanju gluma ca, o rentabilnosti i nerentabilnosti, o ulozi pozorišnih saveta, o lutanjima i dezorijentaciji koja u prjličnoj meri vlađa u našem bpozorjš“

nom životu. Božić „to govori sa

strašću čoveka koji teži ka istini,

koji je načisto s tim da .se, proble- ·

mi prećutkivanjem ne rešavaju nego samo zaoštravaju i koji je svestan toga da je upravo nastupio trenutak kadđa će se ili svi ti problemi rešiti ili naša pozorišta otići niz mutnu Maricu.

Tako, posle mnogih iskustava sa ganketama. pozivima na uzbumnti, serijama članaka ovakve vrste čovek mora da bude skenftičan prema nilhovoj praktičnoj deloivornnsti i spreman na fo da takvi napDisi ne naiđu ni na kakav odjek kod mno-

' gih društvenih faktora, ovaj BO-

žićev pošteni napor da se o našim pozorišnim , problemima govori nekonvencionalno treba pozdravitfi i prihvatiti diskusiju o čitavom nizu pitanja koje je Božić svojim napisima pokrenuo i koje će, verovatno, i gotovo sasvim izvesno,

svojim narednim napisima još po-

krenuti. Jer, problemi o kojima

"govori Božić nisu ni problemi sa-

mog Mirka Božića ni samog pozoOrišta na čijem- se čelu. ovaj pošteni borac za ispravne odnose u našem pozorišnom životu nalazi, nego problemi svih nas. ,

P.:P-ć ı

O TMR

USPEH, ALI KAKAV?

JUGOSLOVENSKO dramsko DOZOrište se vratilo sa još jedne svoje reprezenfativne turneje po Sovjetskom Savezu. Iz štampe se moslo da pročita sve najlepše, .ali ipak ostaje da se vidi šta je kurtoazija a šta realna ocena vrednosti samog ansambla. Pogotovo što postoje veoma realne indikacije đa sovjetski pozorišni eksperti nisu bili posebno impresionirani izborom i načinom interpretacije izvedenih

dela. Tako nešto se moglo i unapred

očekivati, jer. repertoar za OVO BO· stovanje

bio je veoma nesrećno izabžan i s pravom se postavlja pitanje — Zašto da finansiramo 8gOstovanje na kome se, pored jednog Krleže, prikazuju jedna drama inostranog pisća i jedna dramatizacija plakatskog tipa, kada imamo toliko zanimljivih đela đomaćih dramskih pisaca koja zaslužuju da buđu predstavliena sovjetskoj 'publici. U tom smislu ovo je polpuno promašeno gostovanje -— kao i ono ra-

·koliko samo · protekne

' nije · kađa su članovi. Jugosloven–

|5 MAMA.

skog dramskog pozorišta prikazivali u Moskvi „Jegora Buličova“,

Ali ovaj slučaj ima i šire značenje i zadire u osnove naše programske orijentacije u kulturnoj saradnji sa drugim zemljama. Jer — već godimama po nekakvoj logici svuđa iđe Jugoslovensko dramsko pozorište,

· dok su ostali amsambli u podređe-

nom položaju.

Zbog toga javnost očekuje đa Komisija za. kulturne veze i u praksi. ostvari. najavljene principe na

kojima će u buduće da počivaju · ugovori o saradnji

sa drugim ' Zemljama. A to znači.da se na osnovu mogućnosti pojedinih .umeličkih institucija prvo formulišu predlozi ~a gostovanja pa tek onda ona ugovaraju — kako bi svi kolektivi bili stimulisani da postižu što viši domet W. svojim ostvarenjima i da na taj način doprinose svestranijem lDpomavanju inostrane publike sa bosatstvom jugoslovenske savremene umetnosti, · .

POZORIŠTE NA LICITACIJI

'U BEOGRADU je običaj da se po-

zorišni upravnici „često menjaju ili da se bar „govori o njihovom odlasku na nove dužnosti. Uz to redovno idu licitacije pa je tako i u ovom trenutku javnosti poznato bar deset uglednih imena kojima je navodno ponuđeno „mesto %Uupravnika Savremenog pozorišta i koji neće da ga prime.

Konačnu reč, ima Gradska skupština. Ali.dok se. do nje dođe razgovora i dogovaranja iza zatvorenih vrata raznih kabineta. Uzalud glumci traže javni'i poštemi konkurs, konsultacije na bazi samoupravljanja. Izgleda da je još suviše nano za uvođenje takve prakse.

Međutim, nagađanja, licitacije i strah da će opet biti na tako odgovoran položaj postavljem pogrešan čovek stvaraju među kul-

· kummim Yađnicima veoma · atmosferu. Zbog toga bi valjalo

' već jedmom da se javno

'počnimo da

potev

Beograd,

glavni grad naše zemlje, biće uskoro domaćin osmog (vanrednog) kongresa Saveza književnika Jugoslavije. Kako se predviđa.

na kongresu

će se, pored drugih pitanja,

| raspravljati

i o novom statutu Saveza, kojim se,

u velikoj meri, određuje

budući karakter i funkcija ove organizacije pisaca. Istovremeno,

na kongresu će svečanim, manifestacionim ·'delom biti \ obeležena i dvadesetogodišnjica osnivanja Saveza književnika.

mučnu

onim ljuđima čija je reč u ovakvim. slučajevima „odlučujuća uputiti apel na njihovu savest: dozvolite biraju rukovodioci umetničkih ustanova, stvaramo profesionalne pozorišne upravnike, opredeljujmo se za koncepcije a ne za ličnosti. Ako već nemamo mnogo obzira prema ljudima, imajmo bar prema sredstvima koja zajednica odvaja za kulturne institucije a pozorišta posebno. Diletanti i amateri, bez obzira na svoju biografiju, ne mo~

gu đanas đa rukovode ustanovamn od renomea i umetničkog značenja.

TROSTRUKI JUBILEJ U KIKINDI bo

rev ren WT IRF e

- RODNI GRAD Jovana Popovića Velika Kikinđa proslavila je 5. de-

cembra 1965. gođine šezđesetogodišnjicu rođenja Jovana Popovića koja se, istovremeno, poklapa sa proslavom 120-gođišnjice Srpske čitaonice i 20-godišnjice Gradske biblioteke u ovom gradu.

Na svečanoj sednici Saveza za prosvetu i kulturu opštine Kikinda, Gradske bilioteke „Jovan Popović“ i osnovne škole „Jovan Popović“, koji su zajednički organizovali ovu proslavu, predloženo je formiranje opštinskog. fonda „Jovan. Popović“ iz koga će se davati stipendije studentima Književnosti. U prostorijama biblioteke otvorena je izložba koja prikazuje istorijat Srpske čitaonice i Gradske biblioteke i na kojoj su izloženi predmeti i dokumenii vezani za život i rađ Jovana Popovića. Uveče je proslava završena književnom večeri na kojoj su svoje radove čitali Branko Ćopić, TanBsije Mlađenović i Dušan Kostić. O ličnosti i delu Jovana Popovića govorio je predsednik SANU Velibor Gligorić, a glumac Mihailo Farkić recitovao je stihove istaknutog pesnika. Nastavak na 2. stran}