Народна милиција

12277 20 027777)

„МИНА dogada{a,

U 7 E M LL J 1

UGOVORI JUGSLAVIJE SA SUSEDNIM DEMOKRATSKIM ZEMLJAMA

Snage demokratije sve više jačaju u celom svetu i ulažu ogromne пароге па izgradnji mira. Nova Jugoslavija zauzima vidno mesto među demokrafskim zemljama Које se bore za učvršćenje mira. Posle zaključenja ugovora sa otečestveno Bugarskom, naša zemlja je zaključila sa Novom Mađarskom i Republikom Rumunijom ugovore o prijateljstvu, uzajamnoj pomoći i saradnji. Do zaključenja ovih ugovora sa susednim nam prijateljskim zemljama moglo Je doći zbog toga što su u njima izvršene takve Kkorenite drušivene promene, što je radni narod uzeo vlast u svoje ruke. Oni su rezultat već stvorenog prijateljstva između naše zemlje i naroda Rumunije i Mađarske.

U prošlosti reakcionarne vladajuće klike u interesu zapadnih imperijalista izazivali su neslogu i neprijateljstvo među našim naтод па. Бада su olklonjeni jednom zauvek svi nesporazumi i utrt je put za zajedničku i dugotrajnu saradnju. Naše zemlje su se obezbedđile protiv svakog eventualnog pokušaja napadaja, a u prvom ređu protiv nemačke agresije u ma kom vidu se ona pojavila.

Uwgovori koje je zaključila Jugoslavija nemaju ništa zajedničkog sa onima koji su stvarani u prošlosti a niti sa sporazumima Које stvaraju reakcionarne klike na zapadu, a koji su upereni protiv interesa pojedinih naroda. Sklapanjem ugovora, dalje, sa печоуепskim zemljama, Rumunijom i Mađarskom, razbijeni su u isto vreme sve klevete reakcionarne štampe da se u ovom delu Evrope stvara slovenski blok koji je navodno uperen protiv Zapada. Naprotiv, narodi u istočnoj Evropi, u zajednici sa Sovjetskim Savezom, ujedinjuju se da bi što bolje osigurali svoju nezavisnost i da bi se mogli što nesmefanije razvijati, bez obzira da li su slovenski ili ne.

Balkanski narodi odlučno su rešeni da idu zajedničkim putem — putem izgradnje mira. Oni su pokazali svoju solidarnost u nizu pitanja dosad, oni su uvideli da u novoj Jugoslaviji, u maršalu Titu, imaim sigurnog prijatelja i borca za mir. Od naročitos je značaja takođe, i zaključenje wurovora između Narodne Republike Вигагske i Narodne Republike Albanije. I ove dve zemlje, Kao i sve zemlje sa kojima je Jugoslavija zakliučila ugovore O prijateljstvu, uzajamnoj pomoći i saradnji, približiće ih još više i produbiće se saradnja na ekonomskom i kulturnom polju, u svim oblastima koje su od životnom interesa.

'U našim susednim zemljama sprovodi se dalja demokratizacija koja će omogućiti ioš užu saradnju sa Jugoslavijom. U Bugarskoj je sprovedena nacionalizacija, što će omogućiti bugarskom narodu da što pre i polpunije izgradi svoju zemlju. Isto tako u prijateljskoj Rumuniji proglašenjem Republike otvorile su se nove Pperspektive rumunskom narodu.

OSMI PLENARNI SASTANAK CENTRALNOG VEĆA NARODNE OMLADINE JUGOSLAVIJE

Prvog i drugog decembra prošle godine u Beogradu je održan Osmi plenum Centralnog veća Narodne omladine, Plenumu su, Dored članova Veća, prisustvovali i 150 delegata iz zemaljskih, oblasnih i sreskih odbora Narodne omladine i Tugoslovenske armije. Kao i raniji, tako i ovaj Osmi plenarni sastanak Centralnog veća, od velikog je značaja za dalji napredak i razvitak naše omladine. Niegov značaj je utoliko veći što je on održan kratko vreme posle одгžanja Drugog Kkogresa Narodnog fronta Jugoslaviie, koji je pred omlađinu postavio važne i odgovorne zadatke u izgradnji zemlje i stvaranju boljeg i srećnijeg života naših naroda.

Na Osmom plenumu omladina naše domovine nije samo ulkvrdila svoi stav po važnim pitanjima međunarodnih odnosa, stav koji je proizašao iz sve jasnijeg ocrtavania dvaju tabora u međunarodnoi politici — фарога imperijalističkogz i antedemokratskog i tabora demokrafskom i antiimperijalističkop. nego је пгед зуоје огтаnizacije i sve članove postavila i krupe, ozbiljne zadatke u izgradnji zemlie.

Osvrćući se na činjenicu da je naša omladina do sa, dala пајveći doprinos u obnovi i izgradnji zemlje, a odazivajući se ромуп Izvršnog odbora Narodnog fronta Jugoslavije za što brzi preporod i rekonstrukcijm maše poljoprivređe kao i što veći razvitak i učvršćenie zemlioradničkog zadrugarstva na selu, omladina, je rešila, da težište svoe radn u ovoj godini prenese na selo i ubrza izgradnju lepšee i boliee života u njemu. Polazeći od činjenice da je zadrmgavstvo maibolia forma za postepeno ali stalno unapređivanie nnše polioprivredđe. kao i činienice da je kroz zadrugarstvo nnilakše našn sitnopoesedničknu polioprivredu uključiti u plansku proizvodniu, omlađins, ie rešila đa u toku ove godine pruži najveću Đomoć u izgradnji zadrnžnih đomova po selima za koje je име јан уп дао Маrodni front. Na izgradnji đomova učestvovaće na desetine hiljada

naših omladinaca i omladinki iz svih republika. Na tome poslu omladina će se još više upoznavati i zbližavati, ona će stvarati čvrstu vezu sa selom i postati pionir njegovog napretka. Zadružni domovi će biti centri celokupnog kulturnog i ekonomskog života sela. Oni će biti sanbdeveni salama za pozorišne prestave, sastanke i konferencije. Pored toga raspolagaće prostorijama za zadružne prodavnice, knjižnice i čitaonice. Domovi će biti najlepše zgrade po selima i odgovaraće svim zahtevima društvenog živolfa sela.

Pored izgradnje domova plenum je pred omladinu postavio kao takođe važan zadatak jačanje i razvijanje svih oblika zadrugarstva na selu. Omladina na, selu treba da uzme vidnog učešća u radu seoskih zadruga. Ona treba da, kako masovnim učlanjivanjem, tako i svojim radom bude jedna od glavnih poluga zemljoradničkog zadrugarstva. Držeći se postavki druga Kardelja o razvitku zemljoradničkog zadrugarstva u našoj zemlji, odmladina će potpomagati rad svih zadruga, počevši od nabavno-prodajnih pa do proizvođačkih. Pored rada u zadrugama omladina će pružiti svoju pomoć selu i u drugim poslovima. Ona će nastojati da pomogne uvođenje ma– šina u obradi zemlje, izgradnji malih hidrocentrala za osvetljavanje sela, organizaciji raznih radionica i lokalnih preduzeća za preradu poljoprivredih proizvoda i tako dalje. Osim toga omladina će naročitu pažnju obratiti kulturnom podizanju sela.

Sprovođenje u život odluka Osmog plenuma već je ofpočelo. Prema donetim zaključcima omladina već sprema materijal za izgradnju domova i organizuje odbore koji će upravljati tom izgradnjom. Ona vrši i druge pripreme za velike zadatke čije izvršavanje će otpočeti na proleće, koje će ona časmo ispuniti kao što ih je i do sada ispunjavala.

SAVETOVANJE PO PITANJIMA NAŠE ROMUNALNE POLITIKE I LOKALNE PRIVREDE

Od 2 do 4 decembra prošle godine u Beogradu je održano savetovanje po pitanjima naše komunalne politike i lokalne privrede. Na savetovanju na kome su uzeli učešća prestavnici ministarstva komunalnih poslova i sekretari sreskih i gradskih narodnih odbora iz cele zemlje, potpretsednik Savezne vlade Edvard Kardelj održao je referat: „Zadaci komunalne politike i lokalne privrede“. Pored referata druga Kardelja održani su i referati ministra industrije i pretsednika Privrednog saveta Borisa Kidriča: „O ekonomici lokalne privrede“, kao i referat pomoćnika ministra pravosuđa Lea Gerškovića: „O organizaciji i formi rukovođenja Ministarstva komunalnih poslova“.

Pitanje politike komunalnog НА ИЕ i naše Io ale privrede, jedno je od vrlo važnih pitanja za podizanje životnog standarda stanovništva koje je predviđeno Petogodišnjim planom. Budući da u našoj novoj, narodnoj državi, naša narodna vlast гаје зато роlitički, nego ·'istovremeno i kulturni i ekonomski rukovodilac паrodnih masa, to se pred nju i sa gledišta komunalne politike i lokalne privrede postavljaju veliki i značajni zadaci. Naša komunalna politika u osnovi se razlikuje od takozvane „komunalne politike“ u kapitalističkim zemljama. Dok je u tim zemljama ta politika, ukoliko i postoji, skoncentrisana uglavnom na gradove, koji пе pretstavljaju privredne i kulturne cenfire, nego mesta za ekonomsko izrabljivanje kako radnih masa u samom gradu, tako i širokih slojeva stanovništva — dofle naša komunalna politika podjednako vodi računa kako o gradu tako i o selu. U kapitalističkim državama gradovi i ustaove u njima podizani su i građeni ne s gledišta narodnih polreba, nego s gledišta interesa pojedinih kapitalista koji su podizali one objekte od kojih su imali najviše koristi. U našoj narodooj državi, naprotiv, izgradnja gradova i ustanova u njima bazirana je prvenstveno na potrebama širokih slojeva stanovništva i ona u tom pogledu isključuje svaku profitersku tendenciju svojstvenu kapitalističkom svetu.

U pitanjima naše komunalne politike ne postavljaju se samo pojedini problemi u užem smislu, kao što su pojedine sanitarnotehničke mere, izgradnja vodovoda, kanalizacije, kupatila, čišćenje i izgradnja uliea i druga pitanja koja su se do sada smatrala Као komunalna, nego i sva druga pitanja i problemi koji idu za podizanjem opšteg životnog nivoa narodnih masa. Tu u prvom redu dolaze pitanja lokalne privrede i lokalnih preduzeća Која п роboljšanju životnog uslova stanovništva treba da odigraju značajnu ulogu. To bi bio niz preduzeća za snabdevanje stanovništva život-= nim i drugim potrepštinama, uslugama svih vrsta. Zatim izgradnja lokalne industrije za podmirenje jednog dela lokalnog stanovništva, izgradnja mreže kulturnih i fiskulturnih ustanova, restorana, hotela, klubova, zabavišta i drugih ustanova koje idu za poboljšanjem života širokih slojeva stanovništva.

Pored izgradnje gradova, i to izgradnje koja neće stvarati tako-

zvane „centre“ i „periferije“ u njima, kao što je do sada bio slučaj,

77