Народна милиција

maša komunalna politika mora se isto tako brinuti i o izgradnji ·

sela i rešavanju čitavog niza pitanja koja se u vezi s tim postavljaju. Sa ostvarenjem Petogodišnjeg plana i u toku njegovog izvršenja, naša sela će se uveliko razviti, ona neće više biti mrtva zaostala naselja bez saobraćajnih i drugih veza, nego središta u Kkojima će raditi i živeti novi ljudi i u kojima će se odvijati značajan život. Naša sela u toku Petogodišnjeg plana ireba u velikoj meri da budu elektrificirana, ona treba да budu telefonskom mrežom spojena sa gradskim centrima. Osim toga sa sve većim razvojem zadrugarstva, po selima se postavlja i pitanje izgradnje zadružnih domova, domova kulture, lokalnih preduzeća za preradu poljoprivrednih proizvoda itd. — što sve skupa pred komunalnu politiku postavlja krupne zadatke.

Đa bi se što bolje odgovorilo ovim zadacima pri republikan– skim vladama obrazovana su ministarstva komunalne politike koja treba da rukovode svim tim radovima. Pored ministarstava sav teret poslova na terenu pašće na narodne odbore. Zato je i sazvano SaVetovanje rukovodilaca Ministarstva komunalnih poslova i narodnih odbora da bi se na njemu što bolje upoznala pitanja naše Кога“ nalne politike i đa bi se Što lakše sprovodilo njihovo rešavanje na terenu. S obzirom da narodni odbori u svom sadašnjem sastavu ne bi mogli izvršiti sve te tako važne i obimne zadatke, moraće se pristupiti njihovoj reorganizaciji, i pored otseka, pri narodnim odborima moraće biti organizovane pojedine uprave i direkcije koje će rukovoditi lokalnim preduzećima i rešavati pitanja komunalne privrede.

Razvitak naše savezne i republikanske idustrije i njeni sve veći aspesi u proizvodnji su osnov našeg blagostanja i napretka. Razvifak lokalne privređe i komunalna izgradnja u našim gradovima i selima još više će povećati to blagostanje koje će svakim danom bivati sve potpunije. .

U INOSTRANSTVU

PREKID KONFERENCIJE U LONDONU

Prema odlukama Pofsđamske konferencije četiri velike sile trebale su da se definitivno sporazumeju i donesu rešenje o budućoj organizaciji Nemačke. To pitanje je rešavano na zasedanju Saveta ministara u Londonu tokom prošlog meseca. Ali ministri spoljnih pos!ova Sovjetskog Saveza, SAD, Engleske i Francuske misu Sse mogli sporazumeti ni po jednom pitanju, iako se je Sovjetski Savez uporno zalagao da se dade demoktafski oblik uređenja Nemačke. Sjedinjene Američke Države zajedno sa Francuskom i Engleskom pogazile su odluke Potsdaman već ranije. One su u svojim оКпраcionim zonama u Zapadnoj Nemačkoj nisu pristupile demilitarizaciji i denacifikaciji, nisu izvršile agrarnu reformu, niti demokratizaciju. Na odgovornim mestima, kako u državnim ustanovama tako i po pitanju rukovođenja nemačkim monopolima i kartelima, nalaze se poznati hitlerovci pa i ratni zločinci. Jedini cilj SAD, kao najjače imperijalističke sile, jeste da od Nemačke, odnosno od Rurske Oblasti, stvore jaku vojno-industrisku bazu kao buduće žarište rata. U isto vreme američki imperijalisti nisu izvršili uništavanje postrojenja koja mogu poslužiti u ratne svrhe, nego Su pristupili uništavanju nemačke mirnodopske industrije đa bi na taj način slvornli tržište za svoju robu. Kako vidimo SAD pokušavaju da sve tri zone Zapadne Nemačke pretvore u svoju bazu i da u njoj u potpunosti ostvare takozvani Maršalov plan.

Takva politika američkih imperijalista onemogućila bi đemokrafsku obnovu Nemačke i, dalje, ona dovođi do cepanja Nemačke na dva dela. To je protivno i interesima samog nemačkog naroda koji se je u ogromnoj većini za vreme zasedanja Saveta ministara izjasnio za jedinstvenu Nemačku i stvaranje jedinstvene nemačke vlade. Dok se u zapadno-okupacionim zonama ništa nije promenilo posle poraza hitlerovske vojske, u istočnoj zoni koju kontrolira Sovjetski Savez izvršene su sve mere na koje su se saveznici oba=, vezali u Potsdamu. Nastavljajući tu politiku koja je u interesu nemačkog naroda, demokratije i mira Sovjetski Savez se je zalagao na Konferenciji za organizovanje demokrafske nemačke države, jedinstvene u ekonomskom i političkom smislu. Odgovornost za prekid konferencije snose Džordž Maršal, Bevin i Bido, koji su рохаvili sve ranije date obaveze, i koji su se usprotivili organizaciji Nemačke na demokratskim principima.

FORMIRANJE NARODNE VLADB SLOBODNE GRČKE

Na oslobođenoj ftertoriji formirana је privremena demokratska vlada slobodne Grčke na čijem čelu se nalazi kao prefsednik poznati borac za slobodu mrčkog narođa general Markos Vafijađes. Ovaj događaj je od velikom тпабаја та дати гатуој oslobodilačke: borbe grčkog naroda. On pokazuje da se borba demokratskih snaga. Grčke sve jače razvija i da je nemoguće pokoriti grčki narod.

Monarhofašistička vlada u Atini i reakoionarna svetska štampa. neprestano su najavljivali ofanzivu za ofanzivom i „uništavali“, po put hitlerovskih okupatora, prčke partizane. Ali posle svake monarhofašističke ofanzive jedinice Đemokrafske armije izlazile su. politički i vojnički ojačane. Bez obzira na engleskwu, a zatim američku intervenciju, bez obzira na sve manevre koje su američki imperijalisti provodili u Organizaciji Ujedinjenih nacija, borba grčkog naroda nije jenjala, nego se sve više rasplamsava i dovešće do potpune pobede nad novim okupatorima i monarhofašističkim bandama. у

Когтигапје ргугетепе пагодпе vlađe slobodne Grčke ima фаkođe veliki međunarodni značaj. To se vidi ponajbolje po tome što

16

je posle toga čina nastala zabuna u grčkim monarholaSISViCA krugovima kao i u reakcionarnim krugovima celoga sveta, jer formiranje vlade па oslobođenoj teritoriji Grčke ukazuje da je grčki warod odlučan u borbi za odbranu nezavisnosti svoje zemlje. To dalje pokazuje da je grčki narod voljan da sarađuje sa ostalim miroljubivim nrodima i da ne želi da njegova zemlja postane oslon imperijalističkih agresora, koji žele da naruše mir.

Demokratske snage u Grčkoj su porasle i učvrstile se. Marionetska vlada u Atini je nesposobna da slomi Demokratsku armiju 1 partizanske odrede. 'Trrogodišnja britanska intervencija, otvoreno američko mešanje i „pomoć“ i sva zverstva fašističke žandarmerije i soldateske, naoružane stranim oružjem, ne mogu da slome borbu grčkog naroda za nacionalnu demokratiju. Pod voćstvom SVOJE istinski narodne vlade grčki narod povešće još žešće i upornije borbu da bi što prije izvojevao svoje potpuno oslobođenje. Sve demokratske snage sveta radosno su pozdravile ovaj veliki i istoriski događaj u borbi grčkog naroda protiv monarho-fašističkih klika i ino-

stranih intervenata.

KINA

Jedinice Narodnooslobodilačke armije oslobodile su veliki deo teritorije Kine i nalaze se u stalnom napredovanju. Ranije, Čang Kaj Šekova ofanziva, koja je bila dugo pripremana uz pomoć američkih imperijalista, trpela je neuspeh. Na sve veće zaprepašćenje reakocionarnog Kuomintanga Narodna armija preduzela je operacije širokih razmera poslednjih meseci.

Svojevremeno, američki imperijalisti pripremili su plan (tzv. Vedemajerov plan) o pretvaranju Kine u stratešku i privrednu bazu SAD-a. Prema ovom planu Kina bi izgubila posve svoju nezavisnost i potpala bi u ekonomsko-političkom i vojničkom pogledu pod Severnoameričku dominaciju. Međutim, jedinice Narodnooslobodilačke armije Kine već su uveliko onemogućile ostvarenje Vedemajerovog plana — porobljavanje Kane. U borbi · protiv kineskog naroda američki imperijalisti su opremili i naoružali Čang Kaj СеКоме trupe. Na njegovoj strani bore se japanski ratni zločinci, naoružane japanske vojničke formacije koje su na kineskoj fteriferiji ostale posle kapitulacije Japana. No, sve to — teror na neoslobođenom delu Kine, ekonomska beda radnog stanovništva izazvali su porast nezadovoljstva kod kineskog naroda. Američka pomoć dovela je, ustvari, u katastrofalan ekonomski položaj narodne mase. Nasuprot ovom teškom stanju na oslobođenoj teritoriji sprovedena je agrarna reforma i milioni seljaka dobili su veleposedničku zemlju. Na oslobođenoj teritoriji, dalje, izgrađuje se narodna vlast i ogromne mase stupaju u redove Narodne armije koja svakodnevno pokazuje svoju nadmoćnost nad Čang Kaj Šekovim trupama. Dosad su snage narodnooslobodilačke armije Kine oslobodile niz gradova, naselja i oblasti. Oslobođene teritorije svakog dana sve više se šire.

Јофов и офабоаиој Јон:

- Želeo bih, iako nisam toliko spretan u pripovedanju, da vam

nešto kažem o sadašnjim historijskim danima naše mile Istre.

Vekovima su Istrani sanjali o slobodi, o tome da se mogu 810bodno kretati, govoriti maternjim jezikom i slobodno izražavati svoje misli. Napokon posle mnogih patnji i krvave borbe te dane dočekala je Istra.

Danas, historijskog dana 830 novembra 1947 godine izašao sam u selo Galizana, koje se nalazi pokraj grada Pule. Od jutra rano svuda su se čule pjesme, a zvona su zvonila kao na uzbunu, objavljujući otvarnje prvih demokratskih izbora. Prošetao sam ulicama i na sve strane vidio sam zelenilo i na stotine zastava hrvatskih i talijanskih s kojima su kuće bile iskićene, a koje su tako slikovito govorile o bratstvu i jedinstvu naroda Istre. Transparente sa velikim natpisima „Izbori za slobodu“ nosile su čete malih pionira. Bilo jie veoma liiepo vidjeti ih, kako se kreću ulicama i pjevaju pjesme borbe i slobode — pjesme za Tita i Narodni front,

Odmah u jutro izrana narod зе je kretao na biralište. Stari i mladi, svi su žurili, kao da se plaše da ne zakasne. Stari ljudi, naročito žene divili su 5е 1 veselili, što su oni doživeli taj dan da mogu slobodno glasati. Čuo sam od starijih ljudi, a sjećam se i moga dieda, kako mi je govorio O nekadašnjim izborima, za vrijeme bivše Austro-Ugarske, kada je on bio mlad. Tada se je išlo na glasanie, gdie su u posebnoi sobi bili sakriti izdajnici narođa, кој; su obavieštavali kako je i kamo koji glasao. Posliie takvog glasania bande su hapsile, proganiale i tome slično. Teško je bilo našim narodima u tim danima i o tome se danas na izborima može čuti puno priče. Sa gorčinom se narod sjeća krvavih dana Jašističkog terora pod Italijanima, kad su ubijani i zatvaranil najbolji sinovi Istre; a sa ponosom Se govori O slavnim danima borbe. |

Žure se ljudi, žene i omladina Istre glasačkim kutijama, jer su svjesni da idu ne samo da glasaiu za ono za što su već glasali pred cijelim svijetom krvlju svojih najboljih sinova, nego i zato da svim narodnim neprijateljima, ratnim huškačima 1 imperijalistima i ovim činom daju na znanje da je narod Istre stekao slobodu š da je nikad više neće izgubiti. ___

Koseto Skverino, milicionaT, Stanica NM Galizana — Pula