Народно благостање — додатак

5

~naši slojevi koji imaju svojih u

“ima u svojoj emigraciji, svojim jakim razvitkom.

103

Rijetko koji naš novčani zavod može pokazati takov na- jeva. Ovaj nesplitski talijanski kapital bio je jak u industriji.

~predak kao Bračko-amerikanska banka. Ima tu gotovo nešto Gotovo čitava industrija cementa bila je u njegovim rukama. - amerikanskoga. Ulošci za četiri godine upeterostručili su se. A

Oko Banca commerciala Spalatina kupili su se samo do-

vjerovnici su podvostručeni. Jaki napredak uložaka bio je oso- | maći Talijani. Oni se kupe i danas. Sa tom razlikom da premda bito prošle godine. Ulošci koncem 1929. više nego dvostruko |su rođeni u Splitu i premda tu žive oni su danas stranci. Naime

-su veći od uložaka koncem 1928. Međutim prošla godina nigdje | i velika većina njih optirala je za talijansko državlianstvo. Jedan pa ni u Dalmaciji nije bila povolina. I kod uložaka općenito je | od njih premda ima u Splitu advokatsku kancelariju, čak je

vladala izvjesna stagnacija. Znači da na ljude koji se kupe oko | i talijanski senator.

igra naročite uloge. A to su upravo naši emigranti, dotično oni ' ı Americi koji ih uzdržavaju.

Мјетсе iznose 4.6 milijona dinara. Sigurno da to nisu mjenice sa Brača, jer tamo su mjenice nepoznate i znači uvre-

·'Bračko-amerikanske banke, razvitak naših privrednih prilika ne.

| | |

-diti nekoga, ako se od njega traži potpis mjenice. To su тје- |

Pored Banca commerciale Spalatina, oko kojez se kupe | да rečemo splitski Talijani i koja je protokolirana kao naš doi maći zavod, ima u Splitu i jedan čisto talijanski zavod. To je

· filala zadarske Banca Dalmata di Sconto. A ta je opet atilija-

| cija velike talijanske banke Credito Italiano. Vodeći računa o stvarnoj situaciji talijanskih optanata

nice poslovnog svijeta i privatnika iz Splita i okoline gde Bračko- u jednoj sredini koja im je toliko protivna te znatnim opada-

amerikanska banka plasira svoja sredstva. Jer otok Brač Као | cjelina ne treba toliko kredita. Uporedo sa porastom povjerenih

'sredstva, prošle godine znatno su porasli angažmani u mjeni-

сата 1 Коп!о-Ккогет и.

njem njihova broja jer znatan dio seli u Italiju upravo radi smještenja svoje djece, iasno je da ni novčani zavodi oko ko-

' jega se kupe ti elementi ne mogu pokazati znatan napredak i

i

Račun gubitka i dobitka za {ri poslijedne godine ovako .

izgleda: Gubitak 1929. 1928. 1927. ; " Катан 473 252 162 "Troškovi 255 213 199 Porez 132 135 21 Otpis 56 — 4 Đobitak Kamati 964 678 435 'Providba 164 69 96 |

Porastom pojedinih pozicija bilance porasle su ı odgo-

“varajuće pozicije računa gubitka i dobitka.

Bračko-amerikanska banka obzirom na jako zaleđe koje ima izgleda da će i dalje nastaviti

SPLITSKA TRGOVAČKA BANKA D. D. — SPLIT.

Zapravo se zove Banza commerciale Spalatina. Osnovana је još godine 1883 od ljudi koji su bili pripadnicima talijanske

narodnosti. U ono doba teške nacionalne borbe protiv talijanske |

prevlasti u Dalmaciji, i novčani zavodi dijelili su se po nacio-

| i

razvitak. Bilanca poslijednih godina ne pokazuje sliku zavoda u ekspanziji i snažnom razvitku.

Bilanca za 4 poslijednie godine pruža ovu sliku:

Aktiva 1929. 1928. 1927. 1926. Blagaina 2715. 255 194 260 Mienice 3.380 2.750 1.740 2.773

! Dužnici 18555 19340 25.088 20487 Efekti 59 59 105 99 Valute i3 14 14 ii

| Nekretnine 1.613 1.568 66 а

Pasiva Glavnica 1.000 1.000 1.000 1.000 Rezerve 520 600 580 561 | Ulošci 10.526 7.088 6.965 4.032 Vjerovnici 11.649. 15.136. 18475 16.954

| Dobitak 165 193 195 186

| Ukupno 24.005 | 24044 | 21225. 23.638

nalnoj pripadnosti. I tako je godine 1871 osnovana Pučka dal-

matinska banka bila bedem Hrvatskog elementa protiv falijan- i skog, koji je onda u svojim rukama imao pretežni dio privredne , djelatnosti, tako su Talijani, dotično kako su se onda zvali autonomisti, — da bi zadržali i jedan dio hrvatskog elementa koji su dražili protiv zahteva hrvatskih stranaka za prisjedinjavanje . Dalmacije Hrvatskoj, godine 1883 osnovali svoj zavod. Ko bade |

Ukupna suma bilance je poslijednjih godina u opadanju.

| Ulošci su doduše porasli. Ali za to opadaju vjerovnici. Na koncu,

povjerena su sredstva danas manja nego što su bila pred tri godine. A to je simptomatično ı najbolje pokazuje ekonomsku situaciju talijanskih optanafa.

Po sadašnjim prilikama i izgledima za njihov razvitak nema izgleda za intenzivniji razvitak jedan novčani zavod koji se oslanja samo na optante. ireba potražiti kontakta i sa našim elementom. Druga bi teza bila oslon na jedan veliki talijanski

zavod. Kombinacija sa Cređito Italiano ne dolazi u obzir uko-

i

pisao iscrpnu historiju nacionalne borbe u Dalmaciji, mora da | · u Zagrebu. Мазјапјапје па Вапса соттегсјаје ЊаНапа, тога![о

osvjeilii i ulogu gore spomenutih novčanih zavoda.

Prilike su se međutim znatno izmijenile. Još davno prije rata Tali{ani su morali napustiti sve svoje pozicije u Dalmaciji osim u Zadru. Međutim Splifska trgovačka banka ostala je i

: bi uslijediti preko Hrvatske banke.

dalje njihovim oslonom. Kad se nije mogla imati politička pre- ;

vlast, čitavo Težište se je bacilo na privredu. Još pred sam rat ı · talijanski element u splitskoj privredi bio je veoma јак.

Kad govofimo o falijanskom elementu u splitskoj priv-

|

liko se ne bi provela fuzija sa filijalom njegove afilijacije Banca | Dalmata di Sconto. Ostala bi Banca commerciale Italiana. Nu ta je već alirmirana u našem novčatstvu preko Hrvatske banke

U tom slučaju zavod bi prestao da bude novčana institucija optanata i morao bi se razviti u zavod najpripravnije spreman da radi sa svakim privrednikom bez obzira na njegov nacionalni osjećaj.

Ostajući i dalie potpuno samostalnim i oslanjajući se

· samo na optante, koji su u polaganom izumiranju, teško da . Će zavod moći doći do jačeg izražaja. Ovako sa drugim soluredi onda moramo deliti ljude, koji su rođeni i odgojeni u Splitu,“ ali su se učinili Talijanima, i talijanskom kapitalu iz drugih kra--

cijama mogao bi poslužiti kao kvasac za veće kombinacije budući da mu je baza veoma solidna i uživa svestrano povjerenje.

читеајте наше анализе СОиланса