Народно благостање — додатак

166

Vlastita sredstva ostala su jednaka, osim što je rezervnom fondu dodeljeno novih 200.000 dinara. Ako u drugim djelovima države prilike ne dozvoljavaju da se pristupi povišenju dioničke glavnice novčanih zavoda, onda one u Bosni još manje dozvoljavaju. Razvitak kapitalizma u Bosni je u takvom stadiju da bez sudjelovanja inozemstva ili bar drugih krajeva naše države nemoguće je i pomisliti na jednu veću emisiju.

Nova sredstva koja su preko ulagača-vjerovnika ušla u zavod bila su plasirana raznoliko. Milijon dinara više plasirano je u efekte, tri u mjenice, jedan u dužnike a dva u nekretnine. Pored toga stanje blagajne je za tri milijona veće nego što je bilo godine 1928.

Srpska centralna privredna banka gaji podjednako eskont mjenica i dužnike. Po tome ona drži neku srednju liniju između našeg movčarstva. Dok kod novčanih zavoda u istočnim krajevima prevladavaju mjenice, a na zapadu konto-korent, Srpska centralna banka dotično novčani zavodi Bosne drže sredinu. Sa jačom klientelom podržavaju konto-korent a kod slabijih, u prvom redu seljacima, prevladava mjenica.

Račun gubitka i dobitka pruža slijedeću sliku:

Gubitak 1929. 1928. 1927. 1926. Катанћ | 2.940 2.875 2.806 2.348 Troškovi 3.256 3.182 3.161 4.465 Dobitak 3.128 3.203 3.261 3.408

Dobitak Prenos 24 32 94 Til Kamati 4.402 4.071 3.886 4.131 Providba 2.025 2.695 2.135 2.505 Nekretnine 377 245 286 185

Prihodi filijala i razno 2.496. 2.216 2.827 3.289

Čist dobitak konstantno opada. Godine 1929 je za skoro 300 hiljada manji od dobitka 1926. Na tu pojavu nailazimo i kod mnogih drugih zavoda. A sve izgleda da će opadanje dobitka biti opća pojava bilanca za 1930. Prihodi od kamata rapidno opadaju a isto tako i providba. Dok prihodi od kamata opadaju sa sniženjem kamatnjaka na uloške ide već teže. A froškovi pokazuju dapače tendenciju porasta. Najnovija novela o izravnim porezima znači za dioničarska društva jedno znatno povišenje tereta, što će bitno uticati na izračunavanje čistog dobitka.

AMERIKANSKO-SRPSKA BANKA A. D. SARAJEVO.

Za prikazati da se radi o stvari većih dimenzija najrađe se rabi riječ Amerika. Pod tom egidom nastala je i Srpsko-amerikanska banka. Mnogo puta rabilo se je to ime da se privuče i naša amerikanska emigracija. Nu iskustvo koje je ona imala sa nekim našim zavodima i sredstvima koje je istima povjerila djelovali su kao hladni tuš. Naša emigracija ima sve manje i manje povjerenja u naše novčane institucije i osim par zavoda velike reputacije, izbjegavala je da sa njima stupi u kontakt. Tu više ne pomaže ni ime Amerike. Naprotiv tjera na naročiti oprez.

Amerikansko-srpska banka osnovana je godine 1922. Onda još pod imenom Amerikansko-srpske banke za industriju drva i kolonizaciju. Dakle zavod sa naročitim zadatkom. I to odmah sa dva zadatka. I to tako diametralna. Jer industrija drva i kolonizacija, bar u Bosni, nemaju nikakve dodirne tačke.

Kasnije je napuštena specijalna oznaka drvo i kolonizacija i ostala je današnja Amerikansko-srpska banka. Dionička glavnica iznosila je najprvo 5 milijona dinara. Kasnije je povišena 1923. na 7.5 milijona a godine 1924. na 10 milijona, od kojih uplaćeno 9 milijona. Banka je preuzela i Banku za šumsku industriju u Trebinju.

Zavod i danas poklanja interes šumskoj industriji. No više silom nego milom. Tako je bila prisiljena da preuzme vodstvo poslova šumskog poduzeća „Jadtina” d. d. Bosansko Petrovo Selo koje je poduzeće zavod ranije samo financirao, a

kad je išlo slabo morao i preuzeti. Hvala odličnoj konjunkturi za meko drvo to poduzeće danas stoji bolje i zavod neće pretrpjeti onaj gubitak koji je pred 2—3 godine izgledao siguran. Nu i konjunktura mekog drva danas je na izmaku i tu nastupa depresija. |

Bilanca za ove 4 godine pokazuje slijedeću sliku:

Aktiva. 1929. 1928. 1927. 1926. Blagajna 945 1.343 1.316 973 Efekti 1.683 1.403 1.054 865 Мјетсе 6.774 8.141 9.180 9.076 Dužnici 12.614 15.728 19.595 14.577 Kaucije i ostave 21.009 19.917... 28.602 :25716

Pasiva Glavnica 9.000 9.000 9.000 8.500 Rezerve 1.100 800 700 550 Uiošci 4.180 8.158 8.720 5.131 Vjerovnici 0063 6284 [1956 50635 Рођнак 470 346 769 1.047 Kaucije i ostave 21.009 | 19.917 28.602 25.716 Кеезкоп! _ — = 4.651 Ukupna bilanca 43.147 40006 63.089 51.430

Poslovi su u opadanju. Ulošci su naročito opali poslijedne godine. Uprava zavoda to tumači činjenicom što je u Trebinju došao pod stečaj jedan novčani zavod pak je to Тозе ајејоуајо na ulagače. Međutim mi smo kod Srpske centralne banke konstatirali porast uložaka. Dakle taj navod neće dostajati da opravda opadanje uložaka. Bar ne u takovim dimenzijama. Opali su i vjerovnici. A doslijedno tome morali su opasti i akftivni poslovi. Tako je eskont mjenica reduciran za skoro 2 milijona dinara. A dužnici čak za 3 milijona.

Čist dobitak iznaša 470 hiljada dinara. To bi omogućilo | isplatu sasvim niske dividende. Radi toga i uprava predlaže da se dividenda uopće ne isplaćuje nego da se sav dobitak prenese na rezervni fond. Tako ni za 19209. nije isplaćena dividenda. A to je obzirom na prilike i dobro.

Račun gubitka i dobitka ovako izgleda:

Gubitak 1929. 1928. 1927. 1926. Kamati 401 605 389 301 "Troškovi 680 737 115 152: Porez 88 265 459 595 Рођнак 410 346 769 1.047

Dobitak Prenos 31 14 13 5 Kamati 950 995 1.400 1.583 Providba 660 944 919 1.108

TRGOVAČKA I KREDITNA BANKA D. D. — SARAJEVO

Do pred dvije godine zvala se je Hrvatska trgovačka i obrtna banka. Čim jedan novčani zavod mijenja ime znači da nešto nije bilo u redu. I sa Hrvatskom trgovačkom i obrtnom bankom zbilja mnogo toga nije bilo u redu. Osnovana za vrijeme najveće inflacije, inflacija bila je oznaka njenih poslova. Neko vrijeme imala je ambiciju da bude pandan Hrvatskoj centralnoi banci. A kako se je Hrvatska centralna banka oslanjala na Prvu hrvatsku štedionicu, morala |e i Hrvatska trgovačka i obrtna banka da potraži oslona u jednom velikom zagrebačkom novčanom zavodu. 1 našla ga |e u ondašnjoj Hrvatskoj eskomptnoj banci. Ta afilacija stajala je Hrvatsku eskompinu banku znatnih sredstava. Pored gubitaka koje je preuzela Eskomptna banka moralo se je kod definitivne sanacije pristupiti i redukciji dioničkog kapitala od 5 na 3 milijona dinara. To je izvršeno go-

dine 1928.