Народно благостање — додатак

Iste te godine dioničarska glavnica je povišena od 3 na ı :5 milijona dinara i to preuzećem Jugoslovenske kreditne banke iz Sarajeva sa filijalom u Mostaru. Ovaj je zavod postojao još prije rata a reprezentirao je mađarski kapital. Poslije rata bio je nacionaliziran, ali obzirom na razvitak privrednih prilika Bosne a naročito Sarajeva nije mogao prosperirati. Kad |e pred 2—3 godine pitanje fuzije sa jednim postojećim. zavodom postalo akutnim, izvršena je fuzija sa Hrvatskom trgovačkom i obrt„nom bankom uz podjednu promjenu imena zavoda.

Već {ime što je iz naziva zavoda izostavljen specijalan naziv „hrvatska” pokazuje da novi zavod ide za time da oko „sebe okupi sve slojeve Bosne, dotično Sarajeva. Specijalni naciona!ni zavodi eto isčezavaju. Dok su pred 3—4 godine u Safajevu bila dva zavoda sa specijalnom oznakom „ hrvatski” danas nema ni jednog. A nema ni „muslimanskog”. U Sarajevu, u eri separiranja postojala je čak i specijalna „jevrejska cen{ralna banka”. Nu Jevreji su prvi uvidjeli da je Sarajevo preslabo tržište da bi se novčani zavodi morali dijeliti po nacijonalno-vjerskoj pripadnosti i brzo su pristupili likvidaciji svog: posebnogz zavoda. Ostala je jedino Srpska centralna privredna "banka kao jedan izrazito nacionalni representant.

Bilanca Trgovačke i kreditne banke dotično Hrvatske “rgovačke i obrtne banke za posljednje 4 godine ovako izgleda:

Aktiva 1929 1928 1928 1926 "Blagaina 661 453 1.002 718 Етеки 334 273 148 141 "Мјетсе 10.020 7.690 4,523 4177 "Ригта 25.159 36.418 21.203 20.481 “Nekretnine 309 223 226 Pasiva ”Glavnica 5.000 5.000 5.000 5.000 'Reserva 50 — 900 900 Лозе! 11.445 12.695 8.803 7.944 Vjerovnici 11.958 19.817 8.236 8.230 "Веезкотр! 7.963 1.234 4.044 3.284 'Devize 404 — => "Робђнак 356 343 — 26 “Ukupno 38.363 47.926 29.042 26.374

Znatan porast bilance u godini 1928 ima se pripisati preuzeću Jugoslovenske kreditne banke. Opadanje u prošloj godini rezultat je depresije u privredi Bosne. Ulošci su opali za jedan milijon dinara. Nu za to vjerovnici za 8 milijona dinara. To su “u prvom redu novčani zavodi van Bosne. Redukcijom poslova 'u prvom redu podjeljenih vjeresija mogli su se reducirati i kre„diti koie zavod uživa kod svojih poslovnih prijatelja. Dužnici su ·reducirani od 36 na 25 milijona dinara. U toj poslovnoj grani imao je zavod i znatnih gubitaka. Ranije kreditiralo se i bez mjere. Sada je u toku proces čišćenja. Tek po završetku istoga, vidjeti će se koji je pravi objam poslova. Obzirom na konkurenciju jačih zavoda i privrednu depresiju taj objam ne može biti bog zna kako velik.

Upada u oči znatan reeskont. Skoro 8 miliona dinara. Pored Narodne Banke tu su sigurno i drugi zavodi. Svakako je interesantno da je 80% mjenica reediskontirano. Kod drugih manjih zavoda omjer nije takav, ili ga bar takovim ne pokazuju.

Račun dobitka i gubitka za 4 poslijednje godine pruža ovu sliku:

Gubitak 1929. 1928. 1927. 1926. Тто5ком 545 761 387 522 Катан 430 521 242 231 "Porezi 111 75 775) 128

'Dobitak (čisti) 356 343 = 26

Dobitak

“Prenos 2 —- = 7/ "Катан 624 658 312 440 ”Providba 817 753 389 461 2Gubitak = = 3 =

167

Godine 1926. dobitak je bio minimalan a godine 1927. izkazan je čak i gubitak. Godine 1928. prvoj po izvršenoj sanaciji dobitak iznaša 343 hiljade ilj 7% dioničke glavnice. Prošle godine dobitak je 356 hiljada.

Interesantno je da providba odbacuje mnogo više nego kamati. To znači da kamati zaračunati preko 8% knjiže se kao providba. Jer jedan zavod tipa Trgovačke kreditne banke nema takovih poslova da bi isti više odbacili na providbi i to providbi u pravom smislu riječi, neco na kamatima. Kod naših provincijalnih zavoda čitav dobitak sastoji se u razlici u kamatnjaku kojeg oni odobravaju i zaračunavaju.

Iduće godine pokazaće se dali Trgovačka i kreditna banka ima dovoljno oslona da ostane samostalnim zavodom ili će pako i ona morati potražiti uži oslon na iedan drugi zavod i fo s obzirom na prilike, van Bosne.

„SAVA” OPĆE OSIGURAVAJUĆE DIONIČARSKO DRKUŠIVO ZAGREB.

„Sava” opće osiguravajuće dioničarsko društvo u Zagrebu polučilo je prošle godine čisti dobitak (bez prenosa iz godine 1928.) 3,197.675 dinara. Godine 1928. bio je polučen čisti dobitak od 1,791.054 dinara. Prema tome imamo skoro podvostručenje čistov dobitka. A to već pokazuje jedan vanredan, kod nas neobičajan napredak.

Uplaćena dionička glavnica koncem prošle godine iznosila je 6 milijona dinara. Prema tome čisti dobitak iznosi preko 50% glavnice. Sa tako visokim procentom čistog dobitka, operiraju kod nas samo poduzeća starijega datuma kod kojih dionička glavnica nije potpuno revalorizirana pa iole veći profit koji za objam poduzeća ne treba da je ništa naročitoga, daje impresiju vanrednog rentabiliteta.

Međutim „Sava” je osnovana tek poslije rata. Držimo da nijedno naše poslijeratno poduzeće ne postizava tako sjajne resultate kao što je to slučaj sa „Savom”. Rekli smo da je čisti dobitak od Din. 3,197.675 kod uplaćene dioničke glavnice od Din. 6 milijona što odgovara preko 50% ukamaćenje glavnice. Međutim od dioničke glavnice efektivno je bilo uplaćeno samo 4 milijona dinara. Prošle godine ona je povišena od 4 na 6 milijona ne efektivnim uplatama nego tako da se je iz dobitka i posebnih fondova odvojilo 2 milijona dinara i pridodalo dioničkoj glavnici kao da bi to bili uplatili dioničari. Prema tome rentabilitet kod „Save” iznaša daleko preko 50% efektivno uplaćene dioničke glavnice.

Od u godini 1929. polučenog čistog dobitka u iznosu od preko 3 milijona dinara ima se najprije 319 hiljada upotrijebiti za propisanu dotaciju rezervnog fonda. Poslije toga ima se platiti 7% dividenda i 3% superdividenda, dakle 10%, što traži iznos od 600.000 dinara. Pored toga iz ostatka dobitka prošle godine Din. 2 milijona imaju se upotrijebiti za dopunu neuplaćenog dijela dioničke glavnice.

Dionička glavnica „Save” iznosila je Din. 10 milijona. Faktično bilo je uplaćeno samo 40% a za ostatak akcioneri su dali naročite garancije. Kod osiguravajućih društva, obzirom da kod njih dionička glavnica ne predstavlja ni investicijoni ni prometni kapital nego u glavnome služi kao garancijama onima, koji se osjeguravaju kod tog društva, da će im šteta biti faktično i plaćena. Radi toga obično je samo jedan dio uplaćen. Kod „Save” sve do prošle godine imali smo u bilanci među pasive dioničku glavnicu sa Din. 10 milijona, dok je među aktive figuriralo na prvom mjestu „dugovanje dioničara za neuplaćeni dio glavnice” Din. 6 milijona. Sada se to dugovanje reducira na 2 milijona. A ako stvar ide ovako i dalje, do godine čitava dionička glavnica biti će uplaćena. Ali kako rekosmo ne efektivnom tplatom nego dofacijama iz dobitka i fondova. Akcioneri „Save” ne samo što dobivaju primjernu dividendu na svoje dionice nego eto za faktično uloženih 40 dinara dobivaju do godine 100 dinara.