Народно благостање

Страна 368.

НАРОДНО БЛАГОСТАЊЕ

О Број 25

а то је да је она намењена искључиво сељаку, а то је доста да је сваки помогне. |

Savez nabavljačkih zadruga državnih službenika, koji broji 60.000 članova u 105 zadruga, pristupio je posle prekida od o godina opet zajedničkom snabdevanju svojih zadruga namirnicama kako дотасес tako i stranog porekla. Sem toga Savez je rešio, da organizuje sopstvenu proizvodnju životnih namirnica: brašna, testa, masti i drugih artikala.

пи

Proširenje kruga zadrugarstva državnih službenika

Savez poseduje svoi sopstveni mlin u Adi u Bačkoj, kupljen na licitaciji za 700.000 dinara. Kapacitet mlina iznosi 9 vagona dnevno, upravo toliko, koliko iznosi potrošnja nabavljiačkih zadruga. Milin će otpočeti radom 15. jula a u njemu će se mleti ne samo belo pšenično već i kukuruzno brašno, koje se mnogo troši u Lici, Dalmaciji i Crnoi Gori. Žito nabavljiaće Savez direktno od zemljoradničkih zadruga.

Ža vreme od 8 godina intenzivnog rada Saveza, stvoren je veliki broj nabavljačkih zadruga, koje su sprovele dobru organizaciju i stekle potrošačko iskustvo.

Od nabavljačkih zadruga u god. 1928., najveći promet imale su sledeće zadruge: Split 14 miliona dinara; Maribor 12 miliona; prva zadruga u Sarajevu: 30 mil., druga 40 mil. di nara i t. d. Prema usmenom saopštenju Uprave Saveza izпозјо је ђгшћо рготећ Зауета сод. 1928. 520,856.000 динара.

Za društvene i kancelarijiske prostorije podiže Savez u Poenkareovoj ulici br. 21—93 veliki dom, koji će biti gotov meseca oktobra. Troškovi oko podizanja ove palate iznose 10 miliona dinara. U tom domu nalaziće se takođe i pansion za državne činovnike — zadrugare iz unutrašnjosti za vreme njihovog boravka u Beogradu. Za stan i hranu platiće zadrugar 30 do 35 dinara dnevno. Sem restorana verovatno će se osnovati i činovnička menza za oko 3000 zadružnih članova.

OL II МИ Svi smo mi dUuUuDboOEo, uvjereni

da је promet stranaca jedna velika blagodat ne samo za pojedine krajeve nego za čitavu našu državu. I svi mi u· porno tražimo da se mora sve poduzeti kako bi tai promet bio što intenzivniji. Jer čim je više stranaca u našoi zemlii tim je i veći profit koji od toga imamo. Švajcarci su već lako daleko došli da govore i pišu o »industriji prometa stranaca.« |

Promet stranaca i općinske akcise

Međutim na dijelu mi veoma malo radimo u. ciliu podizanja stranaca. Ne želimo na ovom mestu govoriti o Žžalosnim slučajevima kako su pojedini stranci bili u nekim našim kupalištima direktno operušani. Ili kako malo koji hotel da održaje ono što obećaje u reklamnim plakatima.

Pojedine naše općine još uvijek na ulazu u općinski teritoriji ubiru sredovječne akcise. [ to ne samo na artikle Ronsuma nego i na sve moguće stvari. Čak i za vožnju aufomobilom morate platiti izviesnu taksu. Ako se primjerice izvezete automobilom iz Zagreba u Brežice onda morate plaliti općinsku akcisu prvo kod prelaza mosta u Brežicama zalim kod povratka u Zagreb. Dakle za jedan izlet od dva sata morate platiti dvijm takse.

Za Plitvička Jezera se kaže da su najlepši kraj naše Domovine. Prema tome imamo sav interes da tai kraj pok: žemo svim strancima koji dolaze u našu zemlju. Radi nezgodne Žželjezničke veze, stranci u pretežnoj većini putuju iz Zagreba na Plitvice automobilom. Put vodi preko Karlovca. Ka; dođete na gradsku među Marlovca, zaustave vam auto da platite gradsku akcisu od 5 dinara. Niste još dobro ni potisrali motor, kad pri prelazu mosta koji djeli predgrađe od samog grada, opet vas zaustavljaju da platite još jednu akcisu

od 5 dinara. Dakle na udalienost od 2—300 metara morate platiti dva puta neke gradske pristoibe. Stranca ne samo što sekira da mora platiti 10 dinara nego i radi toga što ga se dva puta bez premetno zaustavlja.

Te ostatke sredovječnog načina financirania općina i gradova treba ukinuti. Putevi bi morali biti slobodni i općinama bi trebalo zabraniti da stavljaju ma koje zapreke ilj udaraju ma koje pristojbe. |

istina za volju moramo primjetiti da usprkos toga što se za svaki auto ubire 10 dinara, nigdie u našoj državi nije cesta možda lošija nego upravo preko Karlovca.

U zagrebačkim »Narodnim Novinama« od 8. o. mj. nalazimo na DpOoZiv dioničarima za glavnu skupštinu »Destilat« d. d. u Zemunu za 18. o. mi. Bilanca društva nije objavljena, iako ije običaj kad prečanskih dioničarskih društava da se uporedo sa pozivom za glavnu skupštinu objavi i bilanca za prošlu godinu. Prema tome nismo u stanju da vidimo, kako je društvo poslovalo i kakovo je njegovo stanje. Nego u istom broju Narodnih Novina, na istoj stranici i na istom stupcu, nalazimo i oglas jednog Zagrebačkog javnog biliežnika, kojim za dan 22. jula izlaže javnoi prodaji: |

28.450 boca po četvrt litre francuske vinovice

3.850 boca po pol litre francuske vinovice

2.640 boca po jednu litru francuske vinovice koje ie kod jedne zagrebačke velebanke založila t. t. Destilat d. d. u Zemunu radi potraživania od Din. 172.030.

Ovai drugi oglas daje nam jasnu sliku i bez bilance,

dotično nam pokazuje zašto bilanca nije objavljena.

Jasna slika i bez bilance

Jugoslavenska udružena banka i po fuziji sa Bosanskom Bankom, Beograd imala ie svoje središte u Zagrebu. Tu je stalni boravak generalnog direktora, tu ie centralno knjigovodstvo, a tu je bio i domicil dvojice od trojice podpresjednika, dok ie u Beogradu boravio samo treći podpredsjednik. Kako predsjednika nije bilo, jasno je да је vođstvo bilo pretežno u rukama Zagreba.

Međutim jedan od zagrebačkih podpresjednika preselio se je u vječnost, dok je drugi postao ministar finansija i preselio se u Beogard. Na posliiednoi sjednici ravnatelistva ovog zavoda, izabrana su samo dva podpresjednika, dok se za osobu presjednika ioš niie našla podesna ličnost. Nu dok su ranije od tri podpresiednika dva bila iz Zagreba, a једап iz Beograda, sada su oba dva podpresjednika iz Beograda, dok u Zagrebu ostaje jedino generalni ravnateli.

Čudna je to orijentacija kad kod centrale nema niti jednog člana predsjedništva dok ih glavna filijala ima dva. Sada ili se ima neograničeno povjerenie u generalnog direhktora, ili pak glavna fililala malo po malo koncentrira poslove kod sebe.

Geografska reorijentacija Jugoslavenske Udružene Banke Zagreb—Beograd

Na Vidovdan i na katoličko Petrovo i Pavlovo, Rotary klubovi Beograd i Zagreb imali su na Plitvičkim jezerima svoi Charter - Presentation. Na tu svečanu proslavu pozvali su i Rotary clubove bližeg inozemstva. Ža tu svečanost izabrana su upravo Plitvička jezera, да strancima pokažemo nailjepši kraj naše Domovine. Pozivu se је odazvalo više članova Rotary clubova Beča, Graca, Insbrucka i Praga.

Zastupnik glavnog hotela u Plityicama, držeći da su članovi Rotary cluba sami Englezi, požurio se je da sobe članovima Rotary cluba zaračuna 50% više nego što је охпасе-

Tako se ne privlače stranci!