Народно благостање

1. марта 1930.

cuske radila je sa vretenima iz polovine XIX veka, celokupni progres u tehnici naročito u Engleskoj u drugoj polovini XiX veka ostao je nepoznat francuskoj tekstilnoj industriji. Ali to nije ni u koliko otežavalo položai francuskih industrijalaca. Kako se počela da oseća jaka konkurencija sa strane, Francuska je prišla carinskoj zaštitnoj politici. | | Taj je zaštitni carinski sistem obezbedio vrlo lepli dobit onim industinjalcima, čija su preduzeča bila teh· nički zaostala, jer je francusko tržište jedno od najmoć· nijih usled velikog blagostanja vrlo velikog broja ljudi.

Nije neosnovana reč jednoga Nemca, da Francuska tre-

ba da zahvali Nemačkoj, što je uništila industriju u se-

vernoj Francuskoj, jer je ista sada podignuta na najmodernijoj tehničkoj bazi.

Francuska |e videla velike muke u svetskomi ratu, zbog tog industrijskog nazaika. Da nije Engleska uspela da još u prvoj godini izvede kolosainu organizaciju sviju ratnih industrija, lako bi mogućno bilo da bi Nemačka pobedila još u prvoj godini samo usled svoje ogromne tehničke nadmoćnosti*).

Taj industrijski polet za vreme rata našao je čak svog poetskog glorifikatora u sledećim stihovima:

„Тоше Pmonde va #гауа ег;

Fini d'ctre rentier.

Richards et purotins,

Duchesses et catins.

Ca: cest de Реса е,

C'est de la iraternitć.

Pour qu' nous soyons vainqueu?rs,

Plus dfaignants, rein que des travailleurs.

HI Iadusteijsi polet Francuske počev od 1916.

Po sebi se razume da je Francuska za vreme rata forsirala ratnu industriju. Naravno da je usled oskudice radne snage, počev od direktora pa do običnog tehničkog radnika, otežavano fo razviće, ali ie to pomanjkanje privatne inicijative zamenjeno obilnom državnom pomoći kako pri podizanju poduzeća, tako i pri porudžbinama. Tako je ipak uspela, da za vreme rata podigne jaku industriju. Ona je samo malim delom podignuta

od profesionalnih industrijalaca, a većim od političara i kapitalista, koji su pre toga bili daleko od industrije, a koji su imali odlične veze sa mestima koja dodeljuju porudžbine. I država je u sopstvenoj režiji podizala industriju za vreme rata. Na kratko, na izmaku rata francuska je industrija stajala daleko bolje no pre rata.

Još je mnogo snažniji polet u industriji francuskoj doneo zakon o naknadi ratne štete. Radi boljeg razumevanja potrebno je da ukažemo na jednu vrlo interesantnu činjenicu. Sve jača primena moderne fehnike: od strane Nemačke za vreme rata učinila je dubok utisak na irancuske političare; njima je postalo jasno, da је moderna industrija jedan deo nacionalne odbrane i da ako Francuska pobedi, mora učiniti nadčovečanske паpore za snažnije razviće domaće industrije. Kako je pak njima bilo jasno da predratni zastoj u industriji nije bio

1) Ed. Thćey, Les problemes de la guerre, 1916.

НАРОДНО БЛАГОСТАЊЕ

___Страна 131

posledica oskudice u materijalnim sredstvima, već rezultat rentijerskog mentaliteta, to se Ште патегаја роtreba duhovne preorijentacije. |

Zbog toga je još za vreme rata jedan veliki deo irancuskih političara, akademičara i prvih sinova zemlje otvorio krstaški pohod za industrijsko-trgovačku preorijentaciju nacije. |

Objavljena je čitava biblioteka o potrebi prekidania sa rentijerskim metodama i rentijerskim pogledom па život, o potrebi snaženja privatne inicijative i da se najDolji sinovi naroda imaju posvetiti trgovini i industriji. Među tim knjigama bilo je nekoliko koje su bile mnogo čitane od strane francuskog naroda. Najveću popularnost dostigle su knjige Erioa), Klemansoa*), V. Kambona*), E. Perjea*) Lysisa*). U njima se bodri francuski narod na razvijanje privatne inicijative, kako bi Francuska pošla putem ostalih naprednih država.

Ta ideja o neophodnosti intelektualnog i ekonomskog preporođaja Francuske dominirala je duhovima u doba, kad je pretresan projekt zakona o naknadi štete, ratom prouzrokovane. Francuska je |oš za vreme rata proklamovala princip solidarnosti sviju Francuza pred štetama prouzrokovanim ratom i u sledstvu toga načela ozakonila je princip, da je nacija dužna da svakom građaninu naknadi štetu. Kad je došlo na dnevni red pita nje o tome, kako će se odmeravati veličina štete i kako isplaćivati naknada, pojavio se spontano sa više strana predlog, da se učini sve što se može, da milijarde Tranaka, koje će Francuska podeliti ratom oštećenima, ne stvore nov red rentijera. Poduzeća su bila poništena za vreme neprijateljske okupacije i nije se imala nikakva garantija, da će se obnoviti iz naknade štete. Da bi se to postiglo, zakonom su statuirane dve mere za naknadu štete. Onima, koji ne žele da obnove svoje poduzeće ili gazdinstvo, daje se naknada u predratnoj vrednosti; onima pak ,koji žele da obnove, (iaire remploi) daje se na ime naknade onoliko, koliko je potrebno da зе родиzeće ponovno podigne. Franćuska je primila tešku Нnansijsku žrtvu, jer ima poduzeća, koja su koštala pet i šest puta više, no pre rata; ali je time postignuto, da je 90% porušenih trgovačkih i industrijskih poduzeća potpuno. obnovijeno — naravno na najmodernijoj tehničkoj osnovi Tako je zakon o naknadi ratne štete još jače fa vorizirao industrijalizaciju Francuske posle rata.

Mi stojimo pred činjenicom, da je polet industri|ski u Francuskoj po intenzivnosti i brzini bez primera. Ali to još ne znači ,da je ui Francuskoj izvršena i intelektualna preorijentacija, da je iščezao rentijerski mentalitet, jer celokupna ova obnova može biti samo delo čvrste volje državne. Ko se u Francuskoj latio industrije od 1916. godine, taj ju je morao zavoleti, jer je na njoj 0 zarađeno. A primer je najbolja propaganda za ideju. :

IV Badućnost industrijskog razvića Franeuske

Pa ipak ima znakova i dokaza, da današnja Francuska nije odmakla od predratne u privatnoj inicijativi.

1) „Agir”, 2) „La France devant FAllemagne”, 2) „Notre Ave-

nir”, 4) „France et Allemagne” i 5) „Pour Renaitre”. Sve u izdanju | knjižare Payot et Cie, Paris.

22. < TIC O А

12 УУ О

ЛОКА

Telegrami: AD Кодеја: „A. Po

POVEĆAJTE

VE.R.SEAS CORPORATION |

FIRMA LONDON-KIH JUGOSLAVENA ODGOVARA: BE SPIL.A TT NO, BRZO, STV AMNO »,H

> стуУО%

Pišite: HAYMARKET HOUSE | aymarket, LONDON, S. W. L |