Народно благостање

Страна 596

НАРОДНО БЛАГОСТАЊЕ %

Бр. 38

Černomeli—Vrbovsko«. Ministar je u svom govoru istakao da nikada nije postignut takav obim radova, kao što je to sada. On je naveo da se u našoj zemlji gradi okruglo 1000 km novih železnica. Radovi koji su početi za proširenje uskotračne pruge Slavonski Brod—Doboj takođe su tek mogućni zahvaljujući novom zajmu.

I u resoru javnih građevina preduzeti su vrio obimni radovi. Budžetski krediti su nedovolini, rekao je između ostalog ministar građevina u budžetskoj debati, »s obzirom na veće potrebe i sve veće poskupljenje građevinskog materijala i radne snage. Sume predviđene budžetom za novogradnje su neznathe, pošto će se nova građenja uglavnom izvoditi iz investicionog: zailma od 4 milijarde dinara«. Od najvažnijih radova koji se vrše iz tog zajma navešćemo samo dovršenje međunarodnog puta: državna granica —Subo-

tica —Novi Sad — Beograd—Kragujevac — Jagodina Niš—Caribrod. Zatim su veliki iznosi dati banovinama za izradu raznih državnih puteva. Tako je određeno za Dravsku banovinu 209 mil., za Savsku 226 mil., Vrbasku 115 mil., Primorsku 100 mil., Drinsku 160 mil., Zetsku 165 mil., Dunavsku 225 mil., Moravsku 165 mil. i Vardarsku 220 mil. din. Istina, ti krediti još nisu otvoreni. Ali su sve pripreme učinjene, tako da u Dunavskoj i Vardarskoj banovini radovi otpočnu u septembru o. g. Osim tih velikih radova, ima čitav.niz manjih građevina, koje se rade van budžeta. Ima i melioracionih radova koji se već na veliko izvode, iako budžetska sretstva nisu dovoljna za pokriće troškova. Suše se močvare u Nikšićkom polju, Vardar se reguliše kod Skoplja, rade se vodovi i bunari u krševitim krajevima Crne Gore i Dalmacije.

Hi PRVA EMISIJA — KONSOLIDOVANJE DUGOVA

Nije teško pogoditi odakle potiču novčana sret·stva za izvođenje tih radova. Državne novčane ustanove su dale predujmove na račun 6% zajma. Pretstoјеса епизја biće samo formalna. Država će svoje obveznice dati za konsolidovanje letećih dugova. One neće doći na berzu, nego će ih preuzeti državne banke ·po utvrđenom kursu. Služba zajma će se na osnovu Finansijskog zakona delimično vršiti iz specijalnog doprinosa za narodnu odbranu, a drugim delom iz mono-

polskih prihoda, kako to predviđa Uredba o zajmu. Ministar finansija nameravao je, u septembru prošle godine, da emituje prvu tranšu, čiji je iznos trebao da bude 700 mil. din. Ne zna se još, da li će pretstojeće konsolidovanje obuhvatiti taj, ili veći iznos. Ali to je i sporedno, pošto zajam neće doći na tržište efekata, tako da ne treba očekivati tamo nikakve nepovoljne posledice, kao što to nije bio slučaj ni kod emisije 5% srednjoročnih obveznica za javne radove.

__о__

Iz uredništva

Јаке је Рета Ке за

eo Feat O BROZ ira

ВЕРЕН КАЗНА 24 У ФРА

U prošlom broju, dajući kratku analizu Uredbe o ulozima kod novčanih zavoda, mi smo pisali, da njezini autori nisu imali nikakve iluzije o tome, da će u kratkom vremenu biti potrebna objašnjenja, dopune i eventualne izmene. Nije prošlo ni nedelju dana, a to se naše gledište već pokazalo tačnim. Čitamo u listovima pretstavku Udruženja banaka u Beogradu u kojo| se nalaze zahtevi za objašnjenjem, kritika izvesnih odredaba i sugestije reforme. Ali pre no što pređemo na pretstavku smatramo da je potrebno, radi ilustracije celog problema, da iznesemo neke podatke crpene iz naše štampe. »Hrvatski dnevnik« od 7 1. m., pre no što je objavljena uredba piše: »U neupućenim krugovima se smatralo, da je zatvaranje banaka došlo kao posljedica navale ulagača na šalterima banaka u zemlji. Međutim do navale uopće nije došlo. U toku prošle nedjelje isplatile su hrvatske i slovenske banke oko 80 miliona din. uloga, a ukupni novi ulozi na štednju kod banaka u ovim krajevima iznose blizu 3 milijarde dinara, što znači da u toku nedjelje nije isplaćeno ni 3% od ukupnog uloga. Zatvaranje banaka do 8 o. m. bilo je samo jedna sigurnosna mera«.

Nakon zatvaranja banaka pronele su se vesti, da će od 8 o. m. nastupiti moratorijum. I ove vesti su samo kombinacije neobaveštenih krugova. Na Копјеrenciji gore spomenutih pretstavnika odbijena |e i svaka pomisao o nekom eventualnom moratorijumu. Na osnovu našeg političko stava u sadanjoj ratnoj situaciji, koji je već mnogo ranije bio preciziran i poznat inostranstvu, ne smije ni u kom slučaju doći do takvih

mera, koje bi značile paraliziranje privredne aktivnosti u našoj zemlji. Kao neutralni mi imamo pravo i možemo da trgujemo sa svim zemljama, kako sa zaraćenim, tako i sa onima koje su ostale neutralne. Prema tome, tendencija današnjeg sastanka predstavnika naбеса bankarstva imala je isključivo za cilj da osigura i dalji normalni rad privrede. Sutra dan po objavi Uredbe pisao je »Hrvatski dnevnik«: »Uredba o isplati uložaka kod novčanih zavoda ima svrhu spriječiti reh ma banke, u koliko bi možda neko pokušao stvoriti psihozu usljed ratnih zapletaja u inozemstvu. Uredba stvarno potvrđuje sadašnje stanje koje je u pravilu postojalo, jer su novčani zavodi veće uloške i onako vezali uz otkaz. Otkazni rokovi, predviđeni uredbom, dosta su kratki«.

10 t. m. pisao je »Hrvatski dnevnik«: »Uzbuna među ulagačima znafno je popustila i nema više panike, koja je izbila u momentu, kad su Francuska i Engleska stupile u rat s Njemačkom. Razni spekulanti, koji su htjeli tu priliku iskoristiti za svoje osobne svrhe, podižući u gradovima cijene životnim namirnicama i ostaloj robi, a obarajući u isto vrijeme na selu cijenu seljačkim proizvodima, jer da sada neće biti ni novaca ni mogućnosti izvoza, nisu ovaj put, hvala hrvatskim ministrima, došli na svoj račun«.

Ovaj put se postupalo razborito, kako se to radi u svim naprednim državama Evrope. Uvedeni su tako zvani bankovni praznici. Svrha toj mjeri bila je, da se presječe jurnjava za podizanjem uloga kod novčanih zavoda i da se uvede red, da ne bi nastupilo onakvo