Ошишани јеж
Negativan potstrek
NAMO da nismo neki štahanovci, /. ali nam teško pada ono svakodnevno: ~Ne valja, drugovi, baš ništa ne valja!“ Inače, naš rukovodilac odjeljenja pametan je čovjek: zna psihologiju. A bez nje i nema pravog rada ni pravilnog rukovođenja. Nikako, veli, ne smiješ reći: „Dobro je, drugovi!“ Sve, all to nikako! Jednog dana ja kažem direktoru (zadužen sam, znate, po sindikalnoj liniji); Zar baš ništa ne valja? Ama, nije da ne valja odgovara mi on. Samo znaš, to ti je takozvani negativan potstrek. Stvar psihološka. Naučno utvrđenja. Tačno je primjećujem da drugovi ne znaju psihologiju, ni pozitivan uticaj negativnog potstreka na povećanje proizvodnje... Pa ti bar, druže Mićo, znaš kao sindlkalni rukovodilac da nismo zato tu da se hvalimo blago me prekoreva on. Dobili mi nov proizvodni zadatak i počeli da ga ostvarujemo. A direktor će: Samo, drugovi, da ne bude kao ргоšli put, јег ono baš ništa nije valjalo. Zadatak smo, međutim, i onda ostvarili. I to o roku, a i stručna komisija je utvrdila dobar kvalitet proizvodnje. Kažu meni drugovi: ___ Dokle to, druže Mićo, ne valja, pa ne valja? Radimo, ali nam se nekako ne mili... Znate, kažem ja njima negativan potstrek: naučna stvar, psihologija. Sliježu drugovi ramenima i ođlaze. Međutim, svjesni su zadataka koji Se pred njih postavljaju, pa rade. I mi lijepo, na svoju ruku, ostvarismo proizvodni zadatak pet dana prije гока. A kvalitet prolzvodnje poboljšan s°/o. Svi zadovoljni, samo naš rukovodilac hukće. Ne valja to! veli on. Moglo se bar đeset dana prije roka. Kvalitet slab! Ništa ne valja!
I tako stalno, sve dok ne sazvasmo radno savjetovanje, na koje dođe i direktor preduzeća; a tu sam i ja, po sindikalnoj liniji. Stvar je ozbiljna, veli rukovodilac odjeljenja i treba je svestrano rasmotriti. Ne valja nam stanje u odjeljenju. Nije baš da ne valja, kažem ja kada je na mene došao red da izrazim svoje mišljenje po sindikalnoj liniji. Drugovi su svjesni, rade. Samo da nlje bilo negativnog potstreka, ml bismo proizvodni zadatak završili možda i ranije. Kakav negativan potstrek? pita đirektor. Običan, vellm ja psihološki. Tu se umiješa davalac potstreka: To je, znate, pozltivno djelovanje na Ijude kroz negativnl potstrek. Psihološki stimulus. Negativni potstrek? A u Semu se satoji taj negativni potstrek? Pa zna se, kažem im: Slabo je to, drugovi! Ništa ne valja! E, baš zagrdiste! Trgnite se ma 10!..“ I tome slično. Direktor se odjednom naoštri, kao da se sprema da očita bukvicu, ali se trže i, uz jedva uzdržan osmijeh, poče važno; Samo to? To nije dovoljno. Treba biti dosljedan. Kada se primjenjuje negativan potstrek, treba ići do kraja... Nije dovoljno davati ga samo riječima, nego i djelom, jakako. Ko nije promašio normu za 20°/o Samar! Kn nije svršio zadatak deset dana prije roka zvizni ga pesni-
com! Motka tu treba, nego šta! Osnivači vašeg metoda lljepo su kazali: batina je iz гаја izašla. Kakve prazne riječi! Ništa bez motke! Naš rukovođilac je slušao pokunjen, ali od toga dana nestade ~potstreka“ u našem odjeljenju negativnog potstreka. A mi pjevajući radimo, bez ~potstreka“ premašujemo norme i zadatke svršavamo prije roka.„
S Jovanović
Smjena generacija
GRAJLA se, gođine 1968, u valjevskom srezu tri seoska djećaka; jedan iz KoteSice, drugi iz Jovanje, treći iz Degurića. Prođe jedan čovjek pa ih zapita: A zašto, djeco, u vašim selima nema zađružnih domova? Djeca zastadoše u Igri i uglas rekoše: A ko ti je rek'o, ,čiko, da mi nemamo zadružnih domova? Pa čitao sam prije dvadeset godina, odgovori čika mislim u jednom vaIjevskom listu da se vaši djedovi nikako nisu mogli sporazumjeti gdje da podignu domove. Dogovor kuću građi, a kako se oni ne mogadoše dogovoriti, sjedili su skrštenih roku pa nisu ni materijai pripremali. E, аГ ti, čiko, ne znaš graknuše đjeca da su se raši očevl dogovorili u doba treće petoljetke i podlgli najljepše domove u srezu. Tafco bar kaže predanje, a kako je u stvamosti bilo to još valja provjeriti Treba u zapisima vidjeti da se nlsu, možda, djedovi sporazumjeli još u drugoj godini prve petoljetke.
SEDAM STOTINA RADNIKA NULA LJEKARA
V /"'* ESTO se nepotrebno napadaju pojedine ustanove. Ekspozitura za socljalno osiguranje prosto ne zna šta već da radi sa nasrtljivim radnicima iz Sumske manipulacije u Sebešiću. U divnim šumskim predjelima, na 60 kilometara od grada, njih oko 700 imaju najširu dozvolu pđ ekspoziture da iskorišćuju svoje radilište kao klimatsko mjesto i da budu zdravi. Pa ipak, neki prenebregavaju blagodatl šumskog vazduha, razboljevaju se, pošto propješače tih tričavih 60 kiiometara, uznemiruju IjeksLra Ekspoziture u Travniku. Očigledno da је stav Ekspoziture na svome mjestu: Travniku Ijekara, a rađnicima u Sebešiću gorski vazduh i visinsko sunce.
MRTVA SLOVA
Ima li još koji čitav ugovor kojegu nismo pocijepall?
U PRAVOJ BOJI
„Došlo se đo tačke kada SAD moraju jasno da pokažu svoj stav.“ (Truman)
Krupne sitnice
Zakasniti pet minuta иа posao, to je zaista sitnica i,' što ’no rekli, ne vrijedi zbog toga da se zamjeramo. Ali u fabrid obuće ~Proleter“ u mjeseai januaru 184 radnlka zakasnila su prosječno oko pet minuta. I pored naše želje da se ne zamjeramo, tu se već miješa matemaИка, pa ispađa da su to dva radna đana, to jest 150 pari obuće manje, 300 bosih nogu više. Da U zbog sličnih ~petminutaša" ili zbog još krupnijih sitnlca, tek radničko-namještenička
zadruga i tekstilno preduzeće ~Jadran“ u Splitu nije dobilo od svoga komunalnog ministarstva očekivanih 8.690 pari cipela. A možda neki promućumi Ijudi smatraju da splitskim radnicima nisu potrebne cipele zbog blage, suptropske klime. Ni radnici koji rade u ~BUjani“, preduzeću za proizvodnju, preradu i promet bilja, ne zamjeraju što u tom preduzeću ne postoji jedna sitnica trpezarija. Kao i njihovi drugovi iz šestoga vljeka, radnici
ručavaju skrštenih nogu na goloj zemlji, a to je čak i vrlo praktično; bez nekih ceremonija jela se jednostavno stavljaju u nadležni огgan za varenje. Inspektor kontrolne komisije zapazio je jednu sitnicu u kancelarijama Socijalno-zdravstvenog otsjeka Sreskog narodnog odbora u Kučevu: zidovi neokrečeni, pod prljav, ormani prašnjavi. Ako to stanje ne bi moglo đa se izmijeni, možda bi bilo dovoljno izmijenlti ime btsjeka: da se ne zove više socijalno-zdravstveni. I mirna Bačka u Homolju! Jedan dezinfekcioni aparat zaista hije tćiko krupan kao, reclmo, lokomotiva, i zbog toga i leži godinama neprimijećen u dvorištu narodnog kupatila u Bezdanu. Npki vele da bi se mogao opraviti, ali sva ]e nezgoda u tome što to nije neka krupna stvar. Sitne su i one rupe na koje prokišnjava žitni magacin u selu Kaću. Istina, tih rupa ima osamdeset, a žitni magacin je namijenjen čuvanju žita, ali kad bi se sastavilo svih osamdeset rupa, pitanie ie da li bi mačka mogla da se ргоvuče kroz tu pukotinu. A kad su već u pitanju mačke, nećemo valjda da se zamjeramo zbog toga što i njih treba nahraniti. U porr.oćnom magacinu za namimice u Leskovcu same mace otvaraju kutije i služe se suvim mesom nije čak ni potrebno neko lice speciialno zaduženo za mačju ishranu. АИ, eto, ima Ijudi koji se Ijute zbog tih sitnica.
27 MART 1948
5